Nešto sam krivo spojio,bio sam siguran da je taj karanfil rastao na Brusniku.Dali je stvarno nestao još prije 100 godina?Sjećam se jednog dokumentarca u kojem je bio prikazan taj karanfil,jedino ako su slikali neki drugi pa rekli da je to taj,jabučki.I ovo za talijane nisam izmislio već negdje pročitao.Ne valja vjerovati svemu što pročitamo.Na Palagruži je čovjek obitavao još u prethistoriji,bar sam tako čitao,nešto je morao ložiti,ako ne za ogrijev onda sigurno za pripremu hrane.Tako da ako je i bilo šume ili kržljavih crnika,hrasta,planike,vriska,to je moglo nestati još prije 2000 godina,ostatke,ako ih je bilo,sigurno su trošili viški ribari kojima je Palagruža bila baza za lov srdela,a nisu ni svjetioničari mogli bez gradela.Šume na nekim otocima je danas puno više nego što je to bilo i prije 30-40 godina,što je jasan pokazatelj čovjekove umiješanosti u otočke ograničene resurse i vrlo osjetljive ekosustave.Pojavom el.energije,plina,mogućnosti nabave drva sa kopna,prestala je sjeća kržljavih stabala,ujedno je i smanjenjem broja pučanstva na otocima i nestankom stoke sitnog zuba, zapušteno puno maslinika,vinograda,pašnjaka,sve to danas pokrivaju neprohodne šikare,šumarci i šume,i tamo di nije gorilo,ima crnika viših od 10m,a o alepskim borovima da ne govorim.
Zanima me kako se uzimaju ti uzorci mulja,pogotovo gdje su ih uzimali oko Plagruže?Mogu razumiti da se uzorak uzme u nekoj mirnoj vali,ali oko Palagruže,oko koje su stalne morske struje,malo mi je nevjerojatno zamisliti da pelud sa otoka padne na 100 ili više metara dubine za najviše sat vremena koliko može biti stanka između plime i oseke,kad kurenat stane.Prije bi se doli našao pelud iz Albanije,a taj palagruški ispod Venecije?
