Sabal blackburniana

[branimir]

I onda kažu da nema boga 

[dalmatiansoap]

I onda kažu da nema boga 

[palmofan]

Čudi me zašto Branimirova Sabal blackburniana još uvijek ne formira stablo, nego raste kao Sabal minor., tj. izgleda kao da je netko listove zapiknuo u zemlju. Trachyji, kanarke i humilisi te dobi bi već imali formiran početak stabla.

[branimir]

Kod sabala taj početak stabla često kasni.
Postoji još i mogučnost da se dogodio hibrid sa minorom "havanensisom" ali sumnjam.
Nije ta moja blackburniana još ni blizu stabla..

[branimir]

Evo jedan zgodan tekstić o blackburniani koji o njoj govori kao o varijaciji palmetta sa plavijim, manjim i kompaktnijim listovima. Svrstavaju je u mokru usda zonu 8:

http://www.mbpalms.com/modals/details.aspx?pid=515

[Henoh]

Čudi me zašto Branimirova Sabal blackburniana još uvijek ne formira stablo, nego raste kao Sabal minor., tj. izgleda kao da je netko listove zapiknuo u zemlju. Trachyji, kanarke i humilisi te dobi bi već imali formiran početak stabla.

Rano je za njegov Sabal da počne formirati stablo. Njegov primjerak je samo godinu ili dvije stariji od tvog. Sjeme sam isklijao u 6 mj. 2008, dakle palma je sada napunila 5 godina i ulazi u šestu sezonu rasta. Ni jedna vrsta Sabala u 5 godina ne bi formirala stablo. Ni Chamaerops humilis te dobi ne bi formirao neko stablo, kao ni P. canariensis - možda samo naznake. Rast koji joj je osigurao Branimir s velikim posudama, režimom svjetlosti i zaljevanja je fantastičan i sve je dokumentirano u temi. Sumnjam da se dogodila hibridizacija sa S. minorom 'havanensisom' jer bi tragovi minora morali biti vidljiviji. Hibridizacija se događa, kod Sabala, ali ne tako lako. Također, imam S. palmetto i to nije ni blizu S. blackburniane.

Što se tiče stabla, ono uglavnom prvo puzi uz zemlju i tek kasnije se uspravi. Kod većeg primjerka je ovo nešto manje vidljivo jer su mu kod presađivanja zakopali dublje taj stari dio. Kod manjeg se to bolje vidi.

nešto manji primjerak iz istog vrta

[Henoh]

Kod moje, koja je od 3 mjeseca vani, se pojavio list koji bi mogao biti prvi pravi podijeljeni. Toplo vrijeme koje slijedi bi moglo potaknuti dobar rast uz dosta vode. Jedino što mogu je povremeno zaliti i dobro izmalčirati da se što dulje zadrži vlaga.

[palmofan]

Bit će zanimljivo pratiti kako će se ponašati ovo ljeto, ako bude imala dovoljno vode moći će dobro razviti korijen i izbaciti nekoliko listova. Kako je planiraš štititi preko zime, da li ćeš je samo malčirati i pokriti da ne kisne ili ćeš joj osigurati malo ozbiljniju pasivnu zaštitu kakvu ima butia?

[Henoh]

Prezahtjevno mi je raditi zaštitu kakvu dijele Butia i Brahea. Blackburnianu ću cijelu izmalčirati, ali potražit ću dovoljnu količinu borovih iglica-bolje su od listopadnog lišća, i pokriti kantom. Grijanje ne dolazi u obzir. Prvu godinu očekujem 2-3 lista. Ako se i bude događala kompletna defolijacija vjerujem da će moći funkcionirati tako. Sporo će rasti, ali izbacivat će podijeljene listove što je meni u redu. Ostao mi je još jedan klijanac u zemlji od one ture sjemena iz 2008 i on je na 2 lista, ostale sam podijelio. Mislim da je 5 godina tih klijanaca u zemlji dovoljno pokazalo što se može očekivati. Dakle, pretpostavka je da ako klijanac koji se nije mogao u ilovači razviti, ali je preživljavao uz malč, to isto ili bolje može i već razvijenija palma uz pripremljenu rupu s kompostom, prijeskom i šumskim humusom. Vrijeme će pokazati. Usput rečeno Sabal minori, svi ekotipovi i kultivatri rastu uz vlagu koja je još prisutna u zemlji i više temperature zadnjih dana. Neki možda i prebace magičnih 2-3 lista ove godine.

[branimir]

Jesi li prilikom presadnje primjetio da se korjen u tegli dobro razvio?
Super da si mu pripremio zemlju za sadnju, ima perspektive.
 

[Henoh]

Ovako je izgledala jesenas. Novi list s lepezom je od ove godine i izbacila je nešto starog, ali su svi stari uglavnom propali. Mogla je još godinu dvije u staroj posudi. S korijenjem je došla do dna, ali ga nije onako spiralno popunila u više slojeva kao što palme rade kad im je posuda pretijesna.

[palmofan]

To je dakle ta jedina koja ti je ostala. Ja na tvojem mjestu ipak ne bih riskirao tako veliku blackburnianu ako nemam još jednu približno iste veličine.

Dakle, pretpostavka je da ako klijanac koji se nije mogao u ilovači razviti, ali je preživljavao uz malč, to isto ili bolje može i već razvijenija palma uz pripremljenu rupu s kompostom, prijeskom i šumskim humusom.

Priprema tla će mu sigurno uvelike pomoći u razvoju korijena. Budući da nisi u mogućnosti često biti pored palmi i zalijevati ih kada se ukaže potreba za tim, možda bi ti agrogel bio od velike pomoći http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=100&Itemid=219 Piše da uspješno zadržava vlagu u zemlji i po najvećim vrućinama a upravo je to ono što tvojim palmama treba.

[branimir]

S korijenjem je došla do dna, ali ga nije onako spiralno popunila u više slojeva kao što palme rade kad im je posuda pretijesna.

To je još i najbolja sredina. Kada se pretjerano ustale u tegli isto znaju sporo krenuti.
Još ako ga budeš mogao tu i tamo zaliti to je to.

[dida]

Odličan ti je Henoh i ako si ga u zemlju odmah, bilo je vreme da neko to uradi pa da se prati situacija tokom suše i posle zime, da vidimo koliko je stvarno otporan..  Koliko sam razumeo imaš još jednog za rezervu, isto u zemlji ili?

[Henoh]

Ostao mi je još jedan klijanac u zemlji od one ture sjemena iz 2008 i on je na 2 lista, ostale sam podijelio.

Još jedan preostali koji je spomenut je klijanac. Posađen je na jednom listu zajedno sa skupinom klijanaca S. blackburniane nedugo nakon klijanja u 6 mj. 2008, dakle usred ljeta i u ilovaču. Cilj je bio vidjeti kako će se ponašati uz pasivnu zaštitu, hoće li preživljavati i hoće li napredovati. Rezultati su objavljivani nakon svake zime i ljeta/jeseni. Kako je postalo jasno da uz malčiranje mogu preživljavati počeo sam dijeliti te klijance članovima foruma. Također sam poslao okolo dosta sjemena i klijanaca. Ostao je taj jedan iz te ture iz 2008. koji je zbog uvjeta u kojima je rastao godišnje izbacivao 1-2 lista, ali bi i gubio nakon svake zime list ili list i pol. Može se reći da su cijelo vrijeme stagnirali. Ova koja je posađena u zemlju, kao i ona najveća od Branimira, je proklijala u istoj turi 2008. Pretpostavljam da uz pasivnu zaštitu, malčiranjem palme u cijeloj visini ili barem 2/3 i pokrivanjem kantom ili nekim natkrivanjem treba preživljavati prosječne kontinentalne zeme uz približno 30-50% oštećenja na lisnoj masi, ovisno o duljini minusa, aps. minimumia, količine vlage. Palma veličine kakvu sam posadio očekujem da izbaci 2-3 lista godišnje, a kroz nekoliko godina ako bude dobro prezimljavala i koji list više. Pretpostavljam da bi nezaštićena palma veličine kao kod Branimira i veća posađena na dijelovima Jadranu gdje su, ako se pojave, oštri minusi kratkoga vijeka mogla preživjeti uz gubitak cjelokupne lisne mase do -12 ili iznimno -14. Dakle otprilike kao S. palmetto. Manji mogu stradati na dosta nižim temperaturama kako je već prijavio Branimir slučaj s Murtera, ali tu treba uzeti i druge čimbenike nakon zime (potražiti u starijim postovima koga detaljnije zanima).