Trebate uzet u obzir da je dan dosta dulji nego u dva izrazito zimska miseca , tako da san siguran kako će se ovi izlazi ublažit ili ako se ne ublaže bit će sve kratkotrajno 
S druge strane u tom kratkotrajnom zahlađenju bi bura mogla bit žestoka u primorju ...za meteofanatike odlična situacija ali za biljke grozna Ovako nešto
http://www.youtube.com/watch?v=LI6267_sT6c
U 3 mjesecu zbog dužih dana je primorje toplije, - ali sjeverni prodori hladnoće u zaledju još mogu biti kao zimski, pa zbog povećanih termičkih razlika zaledja i Jadrana tad nastaju najžešće, tzv. Marčane bure s olujnom do orkanskom snagom kroz više dana. To je tu uobičajeno već preko 2 milenija (samo se stranci i novodoseljeni tomu čude), pa su to iskusni naši domaći i bez novih meteo-modela odavna zlorabili protiv "nepozvanih gostiju", npr.:
Mart 229. pr.n.ere: moćna grčka armada iz Dalmacije progoni Liburne što bježe u Senjska vrata (Krk-Rab) gdje nagli orkan bure + liburnsko kamenje šalju armadu na kvarnersko dno (gdje su sad bogati nalazi amfora - ali preduboko).
Rimski Prokopije: "Iliri imaju ugovor s vragom", jer nenadana
proljetna bura kod Senja raznosi moćne rimske legionare na konjima i baca ih u more.
Tatarska konjica u 14. stoljeću juri makadamskom "magistralom" kod Senja, naši ih pritišću uz more: iznenadni proljetni orkan ih je većinu pomeo u Velebitski kanal (neznaju plivati) i kosti su im do danas u ribarskim mrežama.
U 2. svjet. ratu je tu marćana bura prevalila i potopila 2 moćne njemačke topovnjače, a 1956. i 2 ratna jugo-broda, ...itd.
Inače sam u mladosti kraće radio kao svjetioničar-meteorolog na svjetioniku Prvić izmedju Baške i Velebita (sad ukinut), gdje je višegodišnji prosjek bure
203 dana/godišnje, a ovakvih orkanskih oluja kao na videu je oko
70 godišnje, kad valovi narastu i do 6m visoki, pa kao slap idu po krovu svjetionika. Na otočiću su zato borovi plosnati kao 'leteći tanjuri' s peteljkom, a ostala stabla su vodoravno-izdužena, puze po tlu i po desetak metara uzduž, a nisu viša od metar-dva. Zato u susjednom Senju i Baški skoro nema palmi (osim kržljavi Trachy.), a jedino kaktusi i sukulenti tu 'uživaju' kao da su u svojoj pustinji i ne trzaju na te orkane.