Ceratonia siliqua ( rogač, karuba )

[Veruda]

Porijeklom iz male Azije danas je rasprostranjen po čitavom Mediteranu. Tek u 19. st. kultiviran u Meksiku i Americi. U Hrvatskoj slabo rasprostranjen i dosta zapušten možda i zbog specifičnog mirisa ili smrada cvijeta. Plod je do 20 cm duga mahuna, zelene boje dok ne sazri. Nakon berbe počinje mijenjati boju koja na koncu postaje tamno smeđa. U plodu je četiri do deset sjemenki u nizu, slatkog je okusa i spužvaste konzistencije. Cvate u prosincu, a mahune sazrijevaju koncem ljeta. Plod ima aromatičan i sladak okus, a može se sasušen žvakati ili se melje i koristi kao kakao i razni ekstrati.

Drvo je zimzeleno i može narasti do 15 metara, novi listići su mekani i bacaju lagano crvenkastu nijansu. Voli sunčane pozicije i rahla, propusna tla. Otporan je do zone 9a (-7°C).

[Pivi]

Od rogaća se radi poznata komiška rakija "Rogačica" i koristi se za brašno od rogaća.
Ne sadi se po privatnim vrtovima i kao takav nije zanimljiv.



A na ovaj tekst sam naišo:

ogač je porijeklom iz Sirije i Palestine. Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis. Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.

Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune.To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.

Smeđe mahune cjelovita su hrana i za ljude i za stoku, pa su služile za hranidbu britanske konjice na početku 19. stoljeća. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).

U starija se vremena brašno od rogača miješalo sa pšeničnim i dobivao se dobar kruh, a sad ono služi u proizvodnji krmnih smjesa jer mu je hranidbena vrijednost iznad ozimog ječma. Suhe mahune, koje obiluju ugljikohidratima i bjelančevinama, nisu se kvarile pa su ih cijenili kao osobito prikladnu hranu za pomorce na dugim putovanjima.

Mogu se grickati cijele ili mljeti u brašno za pripremu kolača.Rogačevo je brašno ljepljivo, upija vodu i bubri, pa se još od starog vijeka upotrebljava za ublažavanje dugotrajna proljeva, osobito u djece, za ublažavanje žgaravice i olakšanje probave

Pržen i samljeven rogačev plod može služiti kao ukusna zamjena za kavu i kakao, a upotrebljava se i kao dodatak kavi. Plodovi rogača u mnogim južnim zemljama, pa tako i u nas služe za stočnu hranu. Od 100 kg plodova rogača može se dobiti 20-25 litara alkohola. U nas se davno pekla rakija od rogača, ali to je napušteno. U Grčkoj još danas od rogača peku rakiju. U Komiži se proizvodi vrlo dobar i kvalitetan voćni liker rogačica.

U sjemenkama ima i vitamina E. Rogač se mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji za pravljenje kapsula i pilula te u pekarstvu – proizvodnja slastica, senfa, čokolade i krema za sladolede.

Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin (jedini u Hrvatskoj !) za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.

[palmofan]

Ne sadi se po privatnim vrtovima i kao takav nije zanimljiv.

Oko ovoga se ne bih složio s tobom jer znam za jedan rogač posađen u Kaštel Starom baš u vrt i mogu ti reći da lijepo izgleda i ukrašava vrt. Ja sam već odavno mislio otvoriti temu o rogaču ali sam se bojao da ćete me "našpotati" jer je to možda za vas preobična biljka za ovaj forum. Bravo Veruda što si imao hrabrosti i otvorio ovu temu.  Imam doma jedan mali rogač koji je proljetos nikao iz sjemena ali mi se čini da presporo raste, možda mu zemlja ne odgovara? Rogač držim na balkonu koji je okrenut jugu tako da je dobar dio dana izložen suncu jer sam čuo da rogač voli mnogo sunca.

[Pivi]

Šta se rogaća u privatnim vrtovima tiće, jedan primjerak u kaštelima (i izuzetci) nikako nemože bit primjer sadnje u vrtovima.
Vis je pun rogača, ali ja bogami neznam ni za jedan koji je posađen u vrtu.
Uglavnom se sadi na poljoprivrednim parcelama uz ostale stvari, tj. ne sadi se više koliko vidim...sadio se prije...

[Mila1]

Nije vise popularan a bilo je i na TV kako su tako male otkupne cjene da ga vise niko i ne bere.

[agava]

 Ne samo da ga nitko ne bere, nego ga nitko ni ne jede. Negdje sam pročitala da ga u Španjolskoj i u Italiji nitko ne jede, štoviše nazivaju ga hranom za tovare  /magarce/.Primjetila sam da turisti šetači dosta jedu "mekinje"  što isto domaći ljudi ne jedu

[Pivi]

Ma i ovdje ga magarci jedu...mislim.

Pa gle, turisti će svašta jest u tuđoj zemlji...ne kažem da je rogač loš samo komentiram.

[franceska]

Nemojte me sada kamenovati,
moji dalmosi, ali kad biste znali da ovdje 250 gr rogaca kosta 5€, onako preradenog za kolace ili za kruh, svi bismo ga mi
ponovo sadili, samo su nama kao sto sam negdje pisala i za ulja, zadnjih 10 godina bili zanimljiviji Mc Donalds i ostala rodbina nego zdrava prehrana!!
Kad bi se znalo da ga makrobioticari koriste i kao preventivu za bolesti raka i mozdanog puno bismo ga vise jeli nego ga koristili kao hranu za tovare i svinje!!!

Nije to da turisti svasta jedu u tudoj zemlji, nego je to sto su korak ako ne i 2 ispred nas sto se prehrane tice, jer su shvatili da brza prehrana deblja i ubija, pa su sada krenuli na onu "starinsku" hranu kao nekada prije!!!

[Pivi]

Nisam ja reko da je rogač loš...samo sam komentirao ono sa turistima kad odu u stranu zemlju...

U komiži se proizvodi koliko znam to brašno od rogača, ali i poznati liker "rogačica"

[palmofan]

Kad bi se znalo da ga makrobioticari koriste i kao preventivu za bolesti raka i mozdanog puno bismo ga vise jeli nego ga koristili kao hranu za tovare i svinje!!!

Nisam imao pojma da je rogač ovako zdrav.  Donio sam s mora nešto plodova rogača i pomalo ih grickam, okus im je dobar iako stajanjem znatno otvrdnu. Čuo sam da se prije mnogo više upotrebljavao u prehrani a danas je posve zanemaren.

[Pivi]

Rogač je porijeklom iz Sirije i Palestine. Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis. Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.

Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune.To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.

Smeđe mahune cjelovita su hrana i za ljude i za stoku, pa su služile za hranidbu britanske konjice na početku 19. stoljeća. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).


U starija se vremena brašno od rogača miješalo sa pšeničnim i dobivao se dobar kruh, a sad ono služi u proizvodnji krmnih smjesa jer mu je hranidbena vrijednost iznad ozimog ječma. Suhe mahune, koje obiluju ugljikohidratima i bjelančevinama, nisu se kvarile pa su ih cijenili kao osobito prikladnu hranu za pomorce na dugim putovanjima.

Mogu se grickati cijele ili mljeti u brašno za pripremu kolača.Rogačevo je brašno ljepljivo, upija vodu i bubri, pa se još od starog vijeka upotrebljava za ublažavanje dugotrajna proljeva, osobito u djece, za ublažavanje žgaravice i olakšanje probave

Pržen i samljeven rogačev plod može služiti kao ukusna zamjena za kavu i kakao, a upotrebljava se i kao dodatak kavi. Plodovi rogača u mnogim južnim zemljama, pa tako i u nas služe za stočnu hranu. Od 100 kg plodova rogača može se dobiti 20-25 litara alkohola. U nas se davno pekla rakija od rogača, ali to je napušteno. U Grčkoj još danas od rogača peku rakiju. U Komiži se proizvodi vrlo dobar i kvalitetan voćni liker rogačica.

U sjemenkama ima i vitamina E. Rogač se mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji za pravljenje kapsula i pilula te u pekarstvu – proizvodnja slastica, senfa, čokolade i krema za sladolede.

Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin (jedini u Hrvatskoj !) za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.

[Mila1]

Dalo bi se sve to iskoristit samo da je malo vise organizacije.

[ozapa]

U plodu rogača u postotku ima više šećera nego u šećernoj repi i više kalcija nego u mlijeku. Zbog tih svojstava su ih upotrebljavali za prehranu galijota uz još jedno, za taj 'posao', važno svojstvo - da zatvara probavni trakt 

Koštice rogača tj. karube su se koristile za fino mjerenje (posebno plemenitih metala). Od njegovog imena tako dolazi ime mjere čistoće zlata - karat.

[palmofan]

Začudio sam se kad sam vidio ovu sliku jer nisam imao pojma koliko zapravo sporo raste rogač. Ovaj na slici ima 5 godina a još uvijek je jako malen. Neke vrste drveća u toj dobi već rade pristojnu hladovinu.

[Pivi]

a možda je trebao u zemlju...