Dendrosenecio

[Henoh]

Dvoumio sam se u kojem bih podforumu otvorio temu, ali evo dok se to ne riješi stavljam ovdje.

Dendrosenecio je genus cvjetnica,a pripadaju obitelji Asteraceae. Odvojene su od roda Senecio kao podrod. Razlikuje ih njihova ogromna veličina. Pojedine vrste narastu i do 10 m. Endemski se nalaze na izrazito visokim nadmorskim visinama planina u ekvatorijalnoj Africi gdje su se prilagodile izrazito ekstremnim klimatskim uvjetima "svaki dan ljeto, svaka noć zima". Jedna od vrsta koja se nalazi na najvećim i klimatski najekstremnijim visinama (4.300-4.500 mnm) je Dendrosenecio kilimanjari. Oblikuju velike lisne rozete, a listovi kad odumru ostaju na biljci i pomažu joj u preživljavanju kao izolacija tijekom hladnoće. Donji djelovi stabla vremenom ogole. Obrazuju nekoliko bočnih glava s rozetama listova.

Razmnožavaju se sjemenom.

<a href="http://www.youtube.com/v/arXno2eBufw&amp;rel=0&amp;fs=1" target="_blank">http://www.youtube.com/v/arXno2eBufw&amp;rel=0&amp;fs=1</a>

[Liliput]

Fascinantno

Šteta šta ih nema za nabaviti, gledam na google, ebay, nema sjemenja, dakle tko prvi ode na Kilimanjaro ima da pokupi sjemenke 

[branimir]

Biljka je svakako fascinantna ali sumnjam da bi imala šanse kod nas.

[akaranus]

ovo bi definitivno tribalo imat u vrtu!

[palmofan]

Sumnjam da bi ove biljke mogle rasti bilo gdje u Hrvatskoj, one su se prilagodile ekstremnim uvjetima na ekvatorskim afričkim planinama i svako drukčije stanište bi bilo nepogodno za njih.

[Sedum]

Od ranije imam ponešto loših iskustava s uzgojem Dendrosenecija, jer sam probao pred dvadesetak godina 4 'afroalpske' vrste iz glavnih afričkih planina, originalno sjeme nabavljeno preko stranih botaničkih vrtova - ali je sve kod mene omanulo, ili nije proklijalo - ili je nakon klijanja uvenulo. Kasnije sam dosad dobro shvatio i zašto: većina njih rastu stalno u supervlažnoj atmosferi prezasićenoj gustom maglom u visinskom pojasu stalnih oblaka, i povrh toga uglavnom na vrlo kiselom vulkanskom tlu prekrivenom debelim cretnim slojem mahovinskog treseta, što je meni bilo nemoguće zajedno i trajno ostvariti.

Vjerojatno jedina za nas otpornija iznimka bi bio Dendrosenecio elgonensis, koji raste bez treseta na sušnijoj planini Mt. Elgon uz granicu Uganda-Kenija (oko 3.000 - 4.200m visine), gdje je sezonska klima tek donekle slična našem Mediteranu s povremenom sušom bez oblačne magle, a drugo okolno bilje koje ga tamo prati takodjer dijelom sliči našoj jadranskoj makiji, npr. Erica arborea, divlja maslina (Olea spec.), itd. Nažalost, dosad nikako nisam uspio nabaviti to sjeme od D. elgonensis za probni uzgoj, ali svakako preporučam drugima zainteresiranim iz Palmapedije ako ga ikako mogu dobaviti - jer je D. elgonensis klimatski možda jedina prikladna vrsta od svih Dendrosenecija koja bi vjerojatno kod nas u primorju (možda kod Opatije ili Cavtata ?) mogla rasti i na otvorenom. Po svim dostupnim pokazateljima, ostali Dendroseneciji kod nas bi zbog vrlo specifičnih uzgojnih uvjeta, mogli opstati možda jedino u nekom hladno-vlažnom stakleniku.

[Henoh]

Sedum, hvala vam na ovim iscrpnim podacima. Pokušao sam preko interneta vidjeti je li gdje moguće nabaviti sjeme Dendrosenecia, no koliko vidim nije dostupno. Razlog tomu je vjerojatno i u činjenici da ih je teško održati izvan njihova prirodna staništa. Nisam nigdje uspio pronaći niti neke od slika Dendrosenecia iz kultivacije.