Moj vrt Palmizana

[trava]

A imali u tota koja Hedyscepe?

[akaranus]

mislim da nema

[Cikas]

Jesu mu žive Bismarckie?
Promakle su mi na slikama.

[akaranus]

od "starih" tj posađenih mislim 2004 samo je jedna živ,a ona je sad skoro 2,5m visine ostale su propale(bilo ih je 4-5) a ubacia je lani još jednu veću, ona je ok...

[Cikas]

Što ih je dokrajčilo, hladnoća?

[markotb]

Tesko da je hladnoca, ipak ovdje govorimo o Hvaru, tacnije ostrvcetu preko puta Hvara. Ipak je Hvar jedan od najtoplijih ostrva u Dalmaciji, a sigurno topliji od citave obale.

Uzrocnik je nesto drugo sigurno.

[Cikas]

Tesko da je hladnoca, ipak ovdje govorimo o Hvaru, tacnije ostrvcetu preko puta Hvara. Ipak je Hvar jedan od najtoplijih ostrva u Dalmaciji, a sigurno topliji od citave obale.

Uzrocnik je nesto drugo sigurno.

Nije topliji od čitave obale, posebno ne Dubrovačkog područja.
Dubrovačko područje je najtopliji dio HR. A i otoci oko Dubrovačkog područja ( odnosno južne Dalmacije ) su topliji. Ali je svakako topliji od recimo Splita i okolice, sigurno jedan od najtoplijih djelova sjeverne Dalmacije, ali i dalje je tu utjecaj bure jači nego na jugu.

Evo ovdje možeš usporedit klimu

Hvar
http://www.tutiempo.net/clima/Hvar/01-2013/144470.htm

Dubrovnik
http://www.tutiempo.net/clima/DUBROVNIK_GORICA/01-2013/144720.htm

A osim hladnoće ili eventualno suše, ne vidim što bi drugo moglo ubiti Bismarckie.

[akaranus]

po meni dva su osnovna razloga jedan je taj da sve palme zone 9b i naviše ako dođu u naš rasadnik i samo jednu zimu prezime a bilo je oko nule i ispod takva palma koja nikad u prirodi ne bi vidjela minus na korjenu doživi takvo oštećenje korjena da možda ostane živa ali takva biljka nikad više ne dođe sebi, imam nekoliko primjera u svom vrtu sa biljkama koje sam uzea nakon zime a vidile su minus u pitaru stoje smrznute u vremenu i prostoru a mislim da ih je uzima u mbm u proljeće, druga stvar je problem naše klime tj odgovor bismarckie na dugotrajniju srednju prenisku temperaturu i količinu vlage za nju, mislim da je taj period toliko izmori i isisa život i snagu iz nje da ona u sljedećoj sezoni rasta ne može napravit toliko lisne mase pa počinje degradacija koja kroz nekoiko godina uništi palmu, tj prve godine imaš par listova, dođe zima oslabi je izgubiš koji list pa sljedeće ,godine imaš tek list i onda treće godine više nema snage ni za list, ako je hladnija zima kao ona 2012 primjetio sam da početkom vegetacije osuši svo lišće i ostane samo koplje kad krene život u njoj, to znači da svu snagu i mikroelemente iz starih listova da u novi rast jer zimi nije mogla skupit dovoljno da ga započne, loš je znak i ako ti rasvtara koplje usred zime jer to isto znači da joj fali hrane pa pokušava otvorit novi list da dobije više,ja imam 4 manje od toga jedna je 4 godine u zemlji, 3 su tri godine, u svo to vrijeme samo jedna tek pokaziva znakove nekog uspostavljanja ostale 3 u tri godine mislim da su dale 3-4 lista i isto toliko izgubile znači stoje, i to uz štičenje od minusa i vlage zimi, obilato gnjojenje i davanje željeza i sad ljeti i svako 2 dana od 30-50l vode, sad zamisli da mi od zime izgube tih par listova sa ovim tempom to bi bia kraj palme, velika je zasad ok i izbacuje 4 koplja i mislim da je presudno za pokušat sa bismarckiom u nas da bude što veća da kao veći organizam amortizira utjecaj niske prosječne temperature te se uspostavi pa da u sezoni rasta opet uspije izbacit puni set listova, totova je pokazatelj da ipak može i odmalena, one u dubrovniku su dobro krenile, imam informacije od prike talijana u zoni 9b da se isto mučila godinama a da sad izbaciva 6-8 listova po sezoni i u onog grka je fantastična tako treba pokušavat samo bih ti savjetova obavezno da joj složiš platenik prve dvije zime i dogrijavaš je po potrebi i zaštitiš tako i od vlage....

[akaranus]

meni se sad već i nameće novi problem s obzirom na njihovu sporost okolna vegetacija ih je prerasla i sad su već samo dijelom dana na suncu a ostatak u hladu šta ih i dodatno usporava... a imaću strpljenja jedno 10 godina a onda će radit pila  baš me zanima kako će tvoja dogodine krenit...

[Cikas]

Ja nikad ništa u vrtu nisam štitio ( bilo od hladnoće, kiše ili sunca ), neću ni nju.
Moja politika je, ako nešto ne može preživjeti bez zaštite u mojoj klimi, onda nema što niti radit u mom vrtu. Preživljavanje najjačih.

A i moje mišljenje je da zaštite rade više štete nego koristi. Ponekad gora oštećenja napravi sama zaštita nego što bi zima. A i kad se štite, nikad se neće prilagodit našoj klimi.
Tako sam Howeu bez milosti bacio na izravno sunce, nek se prilagodi, mora jednom, bolje prije nego kasnije, ako ne, doći će nova.

Slažem se to za korjenje. Biti u pitaru, za svaku biljku je nešto neprirodno. Biljke bez rizoma su uglavnom evoluirale da budu najotpornije na nadzemnom djelu, dok im korjenje nije toliko otporno jer i ne mora biti u zemlji, koja je uvjek toplija, ima ujednačeniju temperaturu.
Kad biljka u pitaru iskusi zimu, njeno korjenje iskusi hladnoće koje u zemlji nikad nebi, i to djeluje, posebno na bismarckije koje su osjetljive na korjenje. Zato su biljke u pitarima uvjek osjetljivije od onih u zemlji.

A sad je i pitanje dali je Toto možda svojima prilikom sadnje oštetio korjenje, pa su onda kasnije propale. A možda nisu bile ni zaljevane dovoljno nakon sadnje ( jako su osjetljive na sušu dok se ne ukorjene ).

[Cikas]

meni se sad već i nameće novi problem s obzirom na njihovu sporost okolna vegetacija ih je prerasla i sad su već samo dijelom dana na suncu a ostatak u hladu šta ih i dodatno usporava... a imaću strpljenja jedno 10 godina a onda će radit pila  baš me zanima kako će tvoja dogodine krenit...

Moja nije spora. Već je otvorila 2 lista u ova 2 mjeseca od kad je kod mene i izbacila 3 koplja ( jedno koplje je veliko, i ono bi se trebalo otvorit za otprilike 7 dana ).
Bar u mom vrtu je poslije Robuste i Tracypusa najbrža palma koju imam.

Ono što sam ja primjetio jest da obožavaju vodu ljeti. Znači nemoj štedit na vodi. Ja svoju zaljevam obilno ( natapam ju pola sata ) svaki treći dan. Ne dopuštam da se zemlja nikako osuši skroz.
Primjetio sam da nakon svake kiše naprave ogroman skok u rastu. Što bi onda moglo značit da vole i vlagu na lišću.

Uglavnom što više vode dobiju ljeti, to brže rastu ( a ja koristim i cimet redovno, ne znam imali to ikakve veze sa rastom ali nije na odmet ).

Pokušao sam i što bliže imitirati lateritno tlo u kojem prirodno raste. Pa sam ju posadio u zemlju crvenicu ( lateritno tlo je jako slično crvenici i kao i crvenica jako bogato željezom ).
Sad ćemo vidit kako će proći zima.

[akaranus]

prva godina je uvijek dobra i super napreduju, vidićeš na čemu si nakon zime i sjedeću sezonu...ma nešto sadit šta ćeš štitt stalno nema smisla al u startu je malo pogurat i dat joj vjetra u leđa dok ne pruži korjenje na metar dva dubine odakle zimi može vuć topliju vodu i stvori inertnu masu otpornu na hladnoću je poželjno i na neki način preduvjet imat graničnu palmu koju želiš u vrtu, pa nebi jakobušić ima ni caryotu ni arhontophoenixe ni rhopalostilli(koji je za dlaku izgubia kad ga je izložia direktnom suncu) da ih nije podiga u pitaru na pristojnu veličnu i zasjenjjiva itd, mislim šteta je prepustit slučaju a samo malo truda treba kad je već želiš da uspije...

[trava]

Slažem se da je najbitnije da biljke prežive prvu pa i drugu zimu.Možda doli na jugu nema većih problema sa hladnoćom,ali ovdje zna spojiti i desetak dana u minusima,a malo koja palma to može istrpiti,pa ako se to još spoji sa nekoliko hladnih kiša onda je to lutrija,oće li preživiti livistona,koliko štete će biti na martianusu ili papratima.Ja računam da je palma, koja je došla iz rasadnika,na svom tek kad izbaci potpuno novi set listova,ne računajući koplje sa kojim je došla.

[Veruda]

.Ja računam da je palma, koja je došla iz rasadnika,na svom tek kad izbaci potpuno novi set listova,ne računajući koplje sa kojim je došla.

Sjećam se kada mi je toto još prije7-8 godina govorio da počnem brojiti palme u vrtu tek kada prebace 5. godinu u zemlji, sve ispod toga je lutrija tj. na njih se ne računa

[Cikas]

prva godina je uvijek dobra i super napreduju, vidićeš na čemu si nakon zime i sjedeću sezonu...ma nešto sadit šta ćeš štitt stalno nema smisla al u startu je malo pogurat i dat joj vjetra u leđa dok ne pruži korjenje na metar dva dubine odakle zimi može vuć topliju vodu i stvori inertnu masu otpornu na hladnoću je poželjno i na neki način preduvjet imat graničnu palmu koju želiš u vrtu, pa nebi jakobušić ima ni caryotu ni arhontophoenixe ni rhopalostilli(koji je za dlaku izgubia kad ga je izložia direktnom suncu) da ih nije podiga u pitaru na pristojnu veličnu i zasjenjjiva itd, mislim šteta je prepustit slučaju a samo malo truda treba kad je već želiš da uspije...

Jakobušić nikad nije štitio od hladnoće, sve one su stalno bile vani, samo u pitarima, dok ih nije posadio u zemlju.
Jedino je neke od sunca štitio ( bar se tako spominje na njegovoj temi ).

Bismarckie kraj hotela u Dubrovniku, tamo su već više od 10 godina i nitko ih nikad nije štitio. Možda i bolje, jer su se tako morale prilagodit.


Meni je uzor Kostas sa Palmtalka. Sadi sve i svašta i ništa ne štiti. I onda priroda sama radi selekciju. Imao je gubitaka ali i puno uspjeha sa nekim biljkama.

Ja sam joj pomogao najviše što sam mogao. Posađena je krajem proljeća/ početkom ljeta, znači ostavljeno joj je vremena do zime da se ukorjeni.
Posadio sam je u povišenu kamenu arlu u vrt koji je ograđen debelim visokim kamenim zidovima, posadio sam ju u zemlju koja ima odličnu drenažu, čak sam dodao i pjeska kraj njenih žila da drenažu dodatno poboljšam.
Sad je na njoj da se bori za preživljavanje, vjerujem da i ona želi živjeti ( osim ako nije sklona samoubojstvu ).

S tim da se ja ne brinem nešto previše za nju, ne smatram ju marginalnom za svoju klimu, jer ih ima već dosta u Dubrovniku koje rastu uspješno. Mene brine Archontophoenix alexandrea ( jedina palma koja me brine ) koju sam neplanirano dobio.
Za nju ne znam dali ju ima itko ovdje.  Tako da sam ja možda prvi koji ju imam u zemlji ovdje. Ali ni nju neću štitit.