Moj vrt Palmizana

[akaranus]

u jakobušića nadstrešnica ostaje cijele godine a to je zaštita od sunca i pasivna zaštita od zime i padajućeg mraza eventualno, ako pričamo o bismarckiama isprid neptuna one su tamo ima tri godine osobno sam upozna čovika koji ih je sa gazdom dovea sa floride, i to su stigle onako velike jedna je propala tri su ostale i tek sad počinju sličit na nešto sa novom sredinom...
ma naravno i možda se i tako uspostavi ali sa još malo truda u prvim godinama imaš je zicer u vrtu odnosno povećavaš joj šanse znatno...
sa alexandrom bi moga imat problema znam da je i Pivi izgubia veću na Visu, gljivica joj presudila....

[Cikas]

u jakobušića nadstrešnica ostaje cijele godine a to je zaštita od sunca i pasivna zaštita od zime i padajućeg mraza eventualno, ako pričamo o bismarckiama isprid neptuna one su tamo ima tri godine osobno sam upozna čovika koji ih je sa gazdom dovea sa floride, i to su stigle onako velike jedna je propala tri su ostale i tek sad počinju sličit na nešto sa novom sredinom...
ma naravno i možda se i tako uspostavi ali sa još malo truda u prvim godinama imaš je zicer u vrtu odnosno povećavaš joj šanse znatno...
sa alexandrom bi moga imat problema znam da je i Pivi izgubia veću na Visu, gljivica joj presudila....

Ja pričam o Bismarckiama kraj hotela Imperial.
Koje su tamo već više od 10 godina. Ne rastu samo kraj Hotela Neptun u Dubrovniku. Ima ih sve više i u privatnim vrtovima.
Ima jedna i u Trstenu u privatnom vrtu već nekoliko godina.

A jedna je kraj starog rasadnika u Dubrovniku stala godinama vani u pitaru ( veličine one od Savara ). Nije joj bilo ništa osim što bi joj listovi pocrvenili zimi.
Što je sad s njom ne znam, jer je rasadnik propao a na njegovo mjesto se uselio MBM.

Nema nešto previše problema sa njom ovdje. Naravno sve dok se pazi sa korjenjem prilikom sadnje, i ako se ne sadi u zemlju na jesen ili u zimu.
Klima ovdje je slična kao u Kostasa iz Grčke, samo što su u njega zime još vlažnije. A njegova je posađena kao sjemenka u zemlju., a iskusila je i -4 bez problema.

Što se alexandre tiče najviše me i brine Pivijevo iskustvo. Njegova je doživjela kompletnu defolijaciju na temperaturi manjoj od -1.
Ali opet u Kostasa su preživjele -4 bez oštećenja. Navodno nije problem minus kod nje nego mraz. Ništa tu je kod mene kao eksperiment.

[akaranus]

aj daj koju sliku te kod imperijala, znam da je netko govoria da ima negdi i ja tražia pa na kraju je bila brahea, odma tamo onaj hotel do zapadnih vrata grada?...
minusi ovisi koliko traju koliko je bilo vlage u zragu, kolika biljka..sto čuda :)

[dalmatiansoap]

Hehe, to je "sveti gral" tema.

[akaranus]

to je tema ne virujem nikome ništa, šta sve onaj kostas ima osjetljivo u vrtu nema šanse da je ima -4, da bi mu ja kaštelanskih -4 pa ne bi više ništa ima u vrtlu 

[dalmatiansoap]

Normalno. On je doli na 37 stupnjeva, razlika od nas nebo-zemlja. Visoka vlažnost, klima ko na Floridi. Mi smo surovi mediteran.

[akaranus]

evo cikas to je ta navodna bismarckia isprid hotela imperijal, u biti brahe armata imam slike izbliza al su mi doma, sad je već i dosta veća nego na ovoj slici..

subirimagenes

[Cikas]

to je tema ne virujem nikome ništa, šta sve onaj kostas ima osjetljivo u vrtu nema šanse da je ima -4, da bi mu ja kaštelanskih -4 pa ne bi više ništa ima u vrtlu 

Osjetljivo je relativan pojam. Što je osjetljivo recimo u Splitu, Kaštelima itd, nije nužno i na Palmižani, Dubrovniku ili u Grčkoj kod Kostasa.
Slažem se da puno toga igra ulogu. Tlo, voda, vjetar, broj sunčanih sati, nadmorska visina, ravnica ili brežuljak, pa i Zemljopisna širina. 

Kostas ima obilje vode ( njegovo mjesto leži na podzemnim vodama ), ali njegova klima je i dalje mediteranska ( ljeta su sušna ).
Kod mene u Trstenu također ima obilje vode. Jer se u Trstenu nalaze možda najveće zalihe podzemnih voda u cijelom Dubrovačkom području. Trsteno je nekoć bilo prekriveno Trstikom ( po kojoj je dobilo ime ), voda izvire posvuda.
Zato je i osnovano od strane Rimljana prije više od 1500 godina baš tu, zbog vode ( jedno od najstarijih naselja u ovom području ).
Tako da egzote ovdje imaju prednost obilja vode.

Tako kod mene uspjevaju neke jako osjetljive biljke. Charmodorea elegans ( USDA 10a ) već 9 godina ( možda i više ), prvih nekoliko u pitaru vani, zadnjih 5 u zemlji. Imao sam i klijanac Dypsis lutescensa 4 godine u pitaru vani, dok ga nije ubilo ljeto ( zaboravio ga zaljevati pa požutio i osušio se, tada još nisam toliko bio zainteresiran za palme  , pa ga nisam pazio ).

Osjetljive bugenvile zone 10a, također su već skoro 10 godina kod mene vani. Schefflere također ovdje rastu vani. U nekim Trstenskim privatnim vrtovima su već ogromne, rastu skupa sa fikusima. Zatim avokado koji raste bez oroblema ovdje.
Phoenix roebelinii rastu u vrtovima ovdje. Klima je blaga ovdje. Da bi se to iskusilo, treba se doći ovdje u đir usred zime, ne samo ljeti. Ljusi na sjevera koji se naseljavaju ovdje, uvjek se iznenade našom zimom ( iz nekog razloga sjevernjaci uvjek misle da je ovdje hladnije nego što zapravo jest ).

[Henoh]

Da, da...sve je to u redu samo decki naslov teme je sasvim drugaciji.Mozda prebaciti ovu raspravu u odgovarajuce teme- Trsteno ili Bismarckia.

[toto]

Prekjucer je Trava bio kod mene i kako to biva krenula je zivahna diskusija. Usput je trava donio par palmi s kojima zelim ponovo pokusati, normalno sve smo ih odma i posadili. Trenutno je kod mene ogromno gradiliste ,mijenja se izgled terase pa je par palmi cycasa i agava moralo promijeniti mijesto, transplantacija izvrsena a dali ce biti uspjesna vidit ce se na ljeto. Sada kad malo bolje razmislim dodem do zakljucka da su te transplantacije i razne izgradnje(stavljanje cijevi, kabela etc.) znale biti krivac za uspjeh ili neuspjeh neke vrste. Recimo Dypsis decipiens tokom zime se sirio ulaz u lokal i prekinuo se vod (nenamjerno) koji je visak vode iz ledomata sprovodio u rupu na metar od nje, po ljeti jadna biljka koja je sve korijenje sprovela u tu rupu je ostala na suhom. U trenutku kada sam uocio nazadovanje bilo je kasno, osam godina rastabez greske i jedna sitnica koja mi je odnijela najdrazu palmu.
Zadnje dvije zime bile su idealne pogotovo za sadnju granicnih vrsta, izuzetne zimske temperature i dosta vlage po ljeti omogucile bi niz palmi i cycasa da se uspostave. Nazalost zadnjih par godina ja sam sadnju doslovno zapostavio, otkad su poceli problemi sa kukcima i leptirima a vidio sam stete po Siciliji i kopnu Italije nisam bio siguran dali se trud oko necega sto treba rast godinama a nestane u sekundu isplati.
Samo da dodam Beccariophoenix alfredi je ziv ali jako mali, jednom izgubio koplje( umjetno gnijivo prilikom bacanja ostalo do koplja pa ga valjda izgorilo) a sad se razvija super. Dosta za danas zelim vam Sretan Bozic i velike biljke

[dalmatiansoap]

Šteta za taj Dypsis, triba je biti ogledni primjerak. E, a oće Trava, pošumit će pola Dalmacije a i malo šire.

[trava]

Jep,za svaki slučaj sam ovu godinu posija nešto crnika,što je sigurno je sigurno

[Cikas]

S obzirom na strizibube i ostale nametnike, niti jedna biljka više nije sigurna, ne samo palme.
Zato bolje ne mislit negativno nego uživat u njima dok se može.

[akaranus]

bia jučer, evo malo friških slika...












windows 7 screen shot

[akaranus]

image sharing