Parajubaea sunkha

[trava]

P.sunkha je i inače najmanja rastom od ostalih srodnika.Čitajući napise o parajubaeama na Palmtalku došao sam do zaključka da su otpornije tek kad  uhvate malo debla,kao manje su jednako neotporne.Sve to zavisi i od raznih situacija,mokro-suho,dužina minusa,vrsta tla,nadmorska visina,magla,slana itd.Moja Ptm je bez zaštite preživila tri zime,ova ju je umlatila samo tako,kao da je bila otpornija dok je bila manja.Razlika sa prijašnjim zimama je bila u tome što je zahladnjivalo postepeno,i palme su usporavale aktivnost sa padom temperature kroz duži period,početak ove zime je bio vrlo topao,palme su rasle sve do početka hladnog vala i to im je presudilo.A što se tiče američkih iskustava moramo imati na umu da su njihovi minusi uglavnom 2-3 stupnja ispod nule i to uglavnom na vrijeme od 6-7 sati.Nisam vidio nijedan napis  sa iskustvom neke parajubaee na -6° na rok od tri dana.Imam u planu nabaviti neku parajubaeu ali ta neće u zemlju dok ne preraste pitar od 100 litara

[Savar]

Evo jedan podatak, prilicno interesantan za nas. " In the wet season frosts can occur at night. This makes the palm suitable for Mediterranean localities with similar climates (Vargas 1994)"
Ili ti za vrijeme vlaznog perioda mrazevi se mogu pojaviti tijekom noci. Time cini ovu palmu pogodnu za Mediteranske lokacije sa slicnom klimom.

[trava]

Mediteranska klima je malo razvučen pojam pa mi ta rečenica nije baš jasna,Odnosi li se to i na vlažno razdoblje nakon kojeg dođe hladni val sa 5-6 dana minusa od -2 do -6° C  pa još padne snijeg sa orkanskom burom.Kad se kaže-mediteranska klima onda to mene asocira na klimu juga Grčke i njenih otoka,Cipar,jug Italije,Sicilija,Španjolska,sjeverna afrika.Naš dio mediterana je previše pod utjecajem kontinenta,ubi nas Sibir, i kod nas nikad neznaš što ti neka zima nosi.A sa ovim globalnim zatopljenjem,situacija je još zamršenija...

[Cikas]

Krivo te asocira.
Cijela Dalmacija ima mediteransku klimu.
I obilježja te klime su jasno definirana. Ne vidim što tu nije jasno.   Upravo je raspodjela padalina glavno obilježje te klime.

Mediteranska klima su vlažne, kišovite prohladne zime, te suha i vruća ljeta.
Znači sva mjesta koja imaju službeno mediteransku klimu imaju kišovite zime a suha ljeta.
Mnogi dijelovi Španjolske uopće nemaju mediteransku već sušnu klimu Bsh.

Mediteranska klima je označena sa Csa ( vruća ljeta ) i Csb ( topla ali ne vruća ljeta ).

The Mediterranean climate is characterized by warm to hot, dry summers and mild to cool, wet winters.

Under the Köppen climate classification, "dry-summer subtropical" climates (classified as Csa and Csb) are often referred to as "Mediterranean". Under the Köppen-Geiger system, "C" zones have an average temperature above 10 °C (50 °F) in their warmest months, and an average in the coldest between 18 to −3 °C (64 to 27 °F) (or, in some applications, between 20 to 0 °C (68 to 32 °F)). The second letter indicates the precipitation pattern: "s" represents dry summers: first, Köppen has defined a dry month as a month with less than one-third that of the wettest winter month, and with less than 30 mm of precipitation in a summer month. Some, however, use a 40 mm level.[2][3] The third letter indicates the degree of summer heat: "a" represents an average temperature in the warmest month above 22 °C (72 °F), with at least four months averaging above 10 °C (50 °F); "b", an average temperature in the warmest month below 22 °C, and again with at least two months averaging above 10 °C.

Under Trewartha's modified Köppen climate classification, the two major requirements for a Cs climate are revised. Under Trewartha's system, at least eight months must have average temperatures of at least 10 °C, and the average annual precipitation must not exceed 900 millimetres (35 in). Thus, under this system, many Csb zones (including the Pacific Northwest) become DO Oceanic. However Trewartha's 900mm threshold also disqualifies some locations generally considered to have a "classic" Mediterranean climate, notably Naples, which it classes as "humid subtropical" despite its hot, dry summers.

A 5-6 dana minusa za redom možda ima u Zadru, ali kod nas na jugu ovdje ipak ne. Najhladnijih zima ako bude minusa to bude uglavnom 1-2 puta tijekom zime, u noći.
Kao što je bio slučaj i ove zime.

A snijeg može pasti u svim dijelovima Europe i sjeverne Afrike. U Grčkoj je na obali padao i 2012. i ove godine.
Dok ovdje na jugu Dalmacije nije.

Parajubaea sunkha potječe iz klime koja često ide u blage minuse. A temperature su prohladne veći dio godine.
Cijela Dalmacija za nju nije nikakav problem.

Parajubaee ne vole vrućinu i posebno vlagu i kišu u kombinaciji sa vrućinom. Zato Parajubaee ne uspjevaju recimo ni u hladnim dijelovima Floride.

[trava]

Klima je možda u prosjeku takva,zimi prohladna i vlažna,ljeti suho i vruće.lanjsko ljeto niti je bilo vruće a niti malo suho,a proteklih godina je bilo par zima suhih i za to doba godine vrlo toplih.Uopćavati se može možda na Kreti,ali kod nas nikako.Kad se sadi palma koja tu treba živjeti bar 50 godina onda treba biti spreman na sve neugodnosti.

[Cikas]

Događaja koji odskaču od pravila ima svugdje, tako i na kreti.
Zato se gleda dugogodišnji prosjek. To što neko mjesto ima mediteransku klimu ne znači da neće biti netipičnih ljeta ili zima.
Isto vrijedi za svaku klimu. Na Floridi su osamdesetih imali skroz netipičnu zimu sa ledom i snijegom koja im je pobila polovicu egzota. Čak je većina syagrusa pocrkavala.
U Kaliforniji je to bila zima 2007. Kad je također zbog netipične hladnoće pocrkavao veliki broj egzota.

Naša klima u Dalmaciji se mjenja u vlažnu sub-tropsku zadnjih godina.
Već graničimo sa tom klimom, jer su nam ljeta zadnjih godina kišovitija nego što dozvoljavaju pravila mediteranske klime.
A što se vrućine tiče i zadnje ljeto je bilo u granicama normale ( kad se gleda dugogodišnji prosjek ). Jer temperature se mjeru u hladu, ne na suncu.
Zbog kiše i oblačnog vremena ljudima se činilo hladnije, jer sunce pojačava osjećaj vrućine.

Tako da niti jedna biljka dugoročno nikad nije sigurna. Uvjek se može dogodit ili požar ili bolest ili olujni vjetar, netipična hladnoća itd..


Parajubaea sunkha bio bila svakako lijep dodatak na našoj obali. A hoće li se u 100 ili 50 godina dogodit nešto što će ju ubiti, to nitko ne može znati.

[trava]

 

[Savar]

Prvo moram reci da se slazem s Cikasom oko nacelnih karakteristika mediteraske klime, jer Trava ovakovim tvojim pristupom svaka se klima moze relativizirati.
S druge strane kod mene na otoku su minusi gotovo i rijedji, a i blazi nego li na jugu obale, i radi se iskljucivo o nocno-anojutarnjim "minusima" , nikako o dnevnim ili visednevnim.
Mi moramo shvatiti, da stete na palmama postoje svuda, pa i u najidealnijim klimama za odredjenu vrstu palmi. Lijek je jedino ppuno vise saditi palme, pa ce te stete biti manje znajcajne i uocljive, jer kad ti ode jedna od dvije palme onda je to katastrofalna steta. Ali kad ti ode 10 od 300 palmi onda je to prihvatljivo. Zato treba sto vise saditi ne samo na vlastitom prostoru nego i uokolo da se palme sto vise ukorijene u divljini i prirodi. Ona metoda kao sto je nedavno otkriveno da Zagorje ima sumu bambusa 

[F I N K O]

Tako je Savar,sadit šta više ! 

[trava]

Je treba što više saditi,nisam nikad protiv toga,i sam ima par stotina različitih biljki,u rasponu od zone 6-10a.Bilo je i onih za zonu 11 ,pa ih naravno više nema ali biće ih opet,čovik se najbolje nauči na svojim greškama .Ove godine sam imao gubitaka iz kojih sam zaključio da klimu moramo relativizirati,da sam više mislio na takav način bio bih malo bolje zaštitio neke biljke i pomogao im da preskoče ovozimske loše(jedinstvene)uslove i možda ih učinio otpornijima za neke buduće,ko zna kakve loše uslove.Na svakih recimo 50-ak km duž naše obale klimatski uslovi su jako različiti i jedino na to sam htio dati naglasak,da se nemogu relativizirati klimatski uslovi koji vladaju duž jadranske obale.