USDA - zone

[porat]

1. Polusredozemne (submediteranske) oaze u zaledju su najtoplije i pripadaju primorskoj termozoni 8b prema prijelazu 8/9, pa u njihovoj divljoj vegetaciji lokalno prevladava bjelograb (Carpinus orientalis) s južnim mediteranskim grmljem uglavnom bez kontinentalnih vrsta, a često se sade smokve, ružmarin i lavanda. Ranije je spomenut primjer Sićevačke klisure kod Niša, ali još izrazitija takva oaza i najtoplija u Savskom slivu iza Dinarida je dolina gornje Une (Srb - Martinbrod) uz granicu Like i Bosne, gdje je divlja vegetacija poput otoka Krka, srednje Istre i Dalmatinske Zagore. Uz samoniklo primorsko drveće kao bjelograb, Celtis, Acer monspessulanum tu je obilje južnog grmlja: Vitex, Paliurus, Colutea, Helichrysum, pa još Salvia officinalis, Inula candida ...itd. Ova dolina u zaledju je najidealnija za palme i južne egzote. Slična manja submediteranska oaza je i dolina rijeke Tounjčice (pritok Mrežnice) od Tounja do Primišlja, a treća najmanja u zapadnoj Slavoniji je dolina rječice Pakra oko Sirača na jugozapadnom podnožju Papuka.

Sedum, da li znate objašnjenje zašto područje gornjeg toka Une ima tako blagu klimu? Okruženje toga kraja je vrlo hladno, Srb se nalazi nekih 20ak km zračne linije od Gračaca, koji je jedna od naših najhladnijih zimskih postaja, sa izmjerenim minimumom od. čini mi se, -34 C. Da li gornji tok Une na neki način, kroz neki klanac,  "komunicira" s gornjim tokom rijeke Zrmanje, koji se ne nalazi daleko?

[Sedum]

Od pedesetih godina otkad kod nas postoje cjelovita, sigurnija i stalna mjerenja na nizu postaja, najniže temperature većina njih je imala za oštre zime 1956: tada podjednako po -36C dostižu najsjeverniji Čakovec i južniji Gračac koji je hladan zato, što leži na dnu zatvorene Ličke kotline izmedju Velebita i Plješivice. Tu se s okolnih planina dolje slijeva zračno 'jezero' najhladnijeg zraka (tzv. toplinska inverzija) tako da su kod Gračaca noćni mrazovi mogući kroz najveći dio godine, pa su tako i za novijih najblažih zima sa 'zatopljenjem', tu najniži mrazovi gotovo svake zime oko -20C.

Naprotiv je dolina gornje Une otvorena za provjetravanje na 3 strane: na sjeverozapadu prema Bihaću, na istoku prema dolini pritoke Unca, ali i na jugu prema Jadranu tj. rječnim dolinama Butišnice i Zrmanje preko razmjerno nižih sedla (600 - 700m) koja razdvajaju Dinaru od južne Plješivice i jugoistočnog Velebita. Zato se uz gornju Unu ne stvara zimsko 'jezero' hladnog zraka, nego tu djeluje baš suprotna pojava koja je sve jača s novim zatopljenjem i vidljiva na postajama Martinbrod i KulenVakuf. Pri puhanju juga na Jadranu, uz Unu iz Dalmacije sada sve češće i duže puše toplosuha 'jugovina' tj. fenski vjetar od mediterana slično kao u Bavarskoj i na Bodenskom jezeru. Zato su uz gornju Unu unatoč blizine hladnije Like i Bosne, mrazovi rjedji i blaži pa i za oštrijih zima ne padaju niže od dvadesetak ispod nule, a i po oborinama gornja Una nema kontinentalni nego mediteranski režim sa zimskim maksimumom i ljetnim minimumom uz izrazitu sušu.

[palmofil]

Sedum, mene zanima podrucje istocne slavonije... i jel postoje i tu topli otoci... npr. mislim da je podrucje đakovštine jedno od njih... =) Naravno ako nije problem... zahvaljujem unaprijed... 

[damir]

da bas sedum. mene isto zanima za osijek - zapad,ako ista znaci za "mikroklimu" jer mi je nekako "topliji" od donjeg grada gdje je mjerna stanica , na vjetrometini kod drave pa je dole uvjek hladnije,nego tu kod mene. hvala!

[Sedum]

Područje istočne Slavonije te donje Podravine i Baranje iz radnog iskustva razmjerno najmanje poznajem, jer stjecajem okolnosti tamo nismo imali prilike vršiti istraživanja (a niti sam tamo živio). Ondje imam uvid u terensko stanje samo za donju Posavinu (do Tovarnika), pa se za ostale dijelove Slavonije mogu jedino osloniti na službeno objavljene podatke - a oni su dosta oskudni. Npr. osim gradskog središta Osijeka, za zapadniji dio nema drugih klimatskih detalja osim mjerenja kišomjera, a tu se teško može izvući i pokazatelje iz prirodne vegetacije koje tamo ima malo jer je ljudski posve izmjenjena ranije zbog poljoprivrede, a u novije doba izgradnjom. Iz svega dostupnog, nažalost nemam suvislog oslonca za objektivnu procjenu mikroklimatskih razlika u Osijeku izmedju gradskog središta i zapadnog dijela, pa nemogu bez osnove kombinirati.

[branimir]

Jeli ovo moguće: http://klima.hr/klima.php?id=mjes&param=01
                       http://klima.hr/klima.php?id=mjes&param=02
                       http://klima.hr/klima.php?id=mjes&param=03

Ako je istina onda su Trachycarpusi i Hennohov Chamaerops po apsolutnim minimumima u Zagrebu vrlo dobro prošli.

[Xenon]

Ove temperature mi deluju preterano niske... 

[branimir]

Pardon moja pogreška, to su apsolutni minimumi od kada se mjeri.
U Zagrebu je na Maksimiru u Veljači 1956. godine navodno bilo -27C kao i -11 u Šibeniku a u Splitu -9C u Siječnju 1963.g.

Danas gradovi više griju i topliji su jer su veći.

[Henoh]

Maksimir je park šuma i stvarno ne znam gdje mjere, ali uvijek je nešto hladniji od ostatka grada, naročito od Griča. S druge strane Pleso je u ravnici na otvorenom i jako je hladan za vrijeme vedrih noći zimi.

[Sedum]

Navedeni dugoročni ekstremi iz DHMZ su posve realni, iako se ovdje mladjima čine čudni i pretjerani. Ja sam ih kao mator preživio u djetinjstvu (1956, itd.), kada je u Zagrebu dvaput bilo preko pola metra zaledjenog snijega i opći zastoj tramvaja više dana, uz duge tjedne stalnih mrazova ispod -20C. Dotle je kod mene na Krku bio niz uzastopnih mrazova do -16,7C, sa sniježnim zametima preko pol metra blokiran sav cestovni promet na otoku, a u luci Baška obalni led smrznutog mora preko metra debeo (imam fotke) da tadašnji parobrodi nisu mogli pristati - Skandinavija na Jadranu.

Negdje od osamdesetih godina (kada ste vi prohodali), takve žestoke zime na Jadranu i u zaledju su uglavnom prestale u zadnjih dvadesetak godina, što ne znači da se ubuduće nebi mogle opet ponoviti. Prošla zima 2009/2010 danas je za mladje možda iznimno žestoka, - ali u odnosu na 20. stoljeće ipak je sasvim prosječna i ranije uobičajena. Napomena: meteo-postaja 'Maksimir' nije u šumi nego vani na otvorenoj livadi, ogradjena južno od tramvajske pruge uz tenis-stadion.
Sedum.

[branimir]

Na internetu nisu baš previše dostupni podaci za te ranije godine.
Zanimljivo bi bilo znati koliko je te iste 1956. bilo na Malom Lošinju, Hvaru, Komiži ili Lastovu.

[damir]

ne znam jeste li vidlili onu sliku na netu, za ameriku, u zadnjih 20ak godina mislim, da dosta podrucja u americi je "promjenilo svoju usda zonu". neki djelovi su otisli za jednu ili dvije zone gore (sto je prije bila zona 5 sad je 7, po najnovijim izracunima) a neki djelovi amerike su otisli za zonu ili dvije dole.
sad, jel postoji za hrvatsku neka "novija" mjerenja i jel ima kakvih promjena? mislim da bi trebalo bit.

[Veruda]

Interactive United Kingdom and Ireland Gardening and Plant Hardiness Zone Map:

http://www.plantmaps.com/uk_plant_hardiness_zone_map.php

Interactive Heat Zones Map for Texas (uz to još First Frost Date Map, Heat Zones Map...)

http://www.plantmaps.com/interactive-texas-heat-zones-map.php

Interactive Plant, Tree and Gardening Maps and Data-glavna strana:

http://www.plantmaps.com/

[feniks]

ovako; mene zanima, apropos Opatije (koja se nalazi u zoni 8b). je li moguce da je mozda ipak u nekoj od zona 9 (a ili b). s obzirom da je bas za područje grada Opatije, totalni ne srazmjer u odnosu na rekativno bliske gradove. primjerice Opatija ima redovito jednom tjednom obilnu kisu, usred najtoplijeg ljeta. izrazito mnogo padalina, vrlo ugodne zime (pretpostavljam zbog Učke koja stiti od naleta hladnih sjevernih vjetrova), izrazito bujnu klimu i mnogo bilja koje u tu zonu jednostavno ne bi islo.
jel se tu radi o nekom izuzetku? jel to neka "mikroklima"? sto se tocno podrazumijeva pod mikroklimom?

hvala na odgovorima!! 

[Veruda]

Opatija je po meni sigurna 9a zona. Ima izuzetno ugodnu klimu s obzirom na geografsku širinu i klimu okolnih gradova i sela...

Mikroklimu jednog mjesta određuju dosta faktora kao npr. konfiguracija terena, udaljenost od mora, zaklonjenost od hladnih vjetrova...