Ja sam isto nailazio na takve savjete da mu paše blaga sjena
Samo polako. Nije bas sve tako jednostavno (senka ili sunce). Trenutno sam u velikoj frci, pa nemam vremena da vam pisem detaljno. Morate malo da analizirate sta znaci direktno sunce u prirodnoj sredini S. minora. Kad bi ste se iz podrucja gde S. minor raste u prirodi kretali na istok, dosli bi do Kanarskih ostrva, a zatim i do Sahare. Recimo da se radi o geografskoj lokaciji u Africi gde se granice Zapadna Sahara, Mauritanija, Alzir i Maroko. Tamo vlada suva tropska klima gde sunce nemilosrdno przi. U prirodnoj sredini S. minora vlada vlazna tropska i suptropska klima.
Hocu da kazem da ugao pod kojim suncevi zraci stizu do S. minora u prirodnoj sredini i u Zagrebu je drasticno razlicit. Kad bi ste se iz Zagreba kretali na zapad, dosli bi do granice Kanade.
Nista direktni suncevi zraci ne smetaju S. minoru na ovim prostorima tokom leta, sve dok ima dovoljno vlage.
Problem su direktni suncevi zraci preko zime i to kad je zemljiste zamrznuto. U toj situaciji (direktni suncevi zraci tokom zime), posto zimzelene biljke nikad nisu 100% "uspavane" preko zime, dolazi do procesa fotosinteze, a posto biljka ne moze da transportuje vodu iz korena do listova, dolazi do izumiranja celija i nastaju "opekotine" tokom suncanih zimskih dana. U tom slucaju pomaze senka ili da se deo zemljista prekrije snegom, liscem ili malcom tokom jakih mrazeva.
Po nekom mojim laickim merenjima, tokom najjacih mrazeva, gornji sloj zemljista (dubine do 10cm) je zamrznut. Sto je S.minor stariji, ima deblji i duzi koren, tako da ga ova "pojava" sve manje pogadja sa godinama...
Ko zeli da mladi S. minor izlaze direktno suncu tokom leta, slobodno moze da to uradi. Jedino se preporucuje da saksija bude izolovana. Znaci nikako ne sme da dodje do "kuvanja korena" pa se preporucuje zakopavanje saksije u zemlju ili neki drugi nacin koji sprecava direktne sunceve zrake na saksiji.
Opet se ja raspisao...grrr...
