Slike Trachycarpusa u kontinentalnim gradovima

[Henoh]

U prethodnim postovima su slike ta dva ista Trachyja. Usporedite ih i obratite pozornost na lijevi veći primjerak koliko je narastao od 3 ili 4 mjeseca kad su pršli put bili snimljeni  (živa ograda može poslužiti kao mjerilo)

[Veruda]

Ima tu i dosta starih primjeraka Trachycarpusa, zna li netko koji je najstariji? Inače, oni jako lijepo pokazuju klimu određenog djela grada i mislim da bi se u najtoplijim zonama moglo pokušati i sa manje otpornim vrstama: Chamaerops humilis, Rhapidophyllum hystrix, Sabal palmetto ili Birmingham pa čak i Butiom capitatom.

Ne znam da li netko od članova Palmapedie ima vrt baš u gradu gdje je mikroklima najpovoljnija da pokuša?

[sakyzg]

Već sam napisao na jednoj temi da sam pokušao sa Chamerops i da uspjeva normalno(Folka) samo su mi je radnici Zrinjevca pokosili jer je bila još niska a trava dosta oko nje visoka

[Veruda]

Pa ti probaj sa višim od trave da ga radnici vide kada kose travu 

[sakyzg]

ma bila je označena i kamenjem i štapom
ali su je ipak pokosili
sada je ok ali sam je ponovo presadio u teglu.
Pa navodno Hamerops podnosi niže temperature i jači mraz od Trahya

[Pivi]

Pa navodno Hamerops podnosi niže temperature i jači mraz od Trahya

nikako.

[sakyzg]

Ok možda i ne ali brijem da bi u Zg rasla bez problema,pogotovo po naseljima između zgrada gdije fakat nikad nije tako zima tj nikad nije ispod -10 a uz samu zgradu ni ispod -5C

[Pivi]

bilo je na forumu stavljeno, netko iz zagreba je slikao jedan chamaerops negdje...neznam kako je sad.

edit: zabunio sam se. ovdje se samo spominjala ta mogučnost.
http://palmapedia.com/index.php/topic,499.msg12216.html#msg12216

[Henoh]

C. humilis sam vidio u jednom dvorištu, ali vjerojatno je ukopan zajedno s posudom u zemlju...trebao bih sačekati zimu i vidjeti je li još uvijek tamo (mada postoji mogućnost da je netku istu palmu pobrkao s T. fortunei pa ju posadio vani). Naime, ljudi dosta funkcioniraju po sistemu da sade ono što vide kod drugih u dvorištima pa je za sad tako jedino zastupljen T. fortunei. Bilo je slučajeva da im palma naraste toliko velika da postane totalno nepraktično seliti ju svake godine van-unutra pa su bile ostavljane vani i eto preživljavale (kao bugarski slučaj u Plovdivu  ) Kad bi bilo posađenih Sabala minora i Rhapidophyllum hystrixa (koji bi barem u teoriji trebali ići bez problema u Zagrebu) na nekim frekventnijim gradskim pozicijama  onda bi se i oni brzo proširili.
Slažem se s Verudom da bi u najtoplijim zonama grada mogle uspijevati i neke manje otporne vrste, naravno na posebno zaštićenim pozicijama. Takve pozicije su npr. dvorišta starih zgrada u centru grada koja su zaštićena sa svih strana od vjetra i ispuštaju toplinu ili mikrolokaliteti koje je naveo Sedum u jednoj od tema.
C. humilis bi bilo relativno lako štiti pa bi se s njim dalo pokušati. Prošle godine je jedan P. canariensis preživio tek uz manja oštećenja (postavio sam negdje njegovu sliku), dok su druga dva na Savskoj cesti nažalost otišla u vječna lovišta. Ovaj clučaj P. canariensisa može pružiti dobru sliku o razlici nekih klimatskih mikrolokaliteta u gradu. Mislim da bi se slično moglo pokušati i u Beogradu koji također ima svoje toplije zone.

Najstariji primjerak T. fortunei u gradu (za koji ja znam) je onaj nasuprot tramvajske stanice (tram. br. 14 i 8) koji daje već nekoliko godina sjeme, no ne znam koliko je star...možemo samo pretpostavljati o tome na osnovu njegovih slika

[Henoh]

Sve češće viđam po gradu mlade T.fortunei. Ovaj sam danas snimio u Račićevoj ulici (mislim br.2). Lijepo idu uz Yucce gloriose. Jučer mi je Branimir rekao za jedan veći T. wagnerianus nedaleko od Medvedgradske pa ako je netko u prolazu neka ga snimi i pošalje 

[Henoh]

Još malo mladih primjeraka iz ulice Sveti Duh dok ne snimim neke veće koji su mi prijavljeni 

[Henoh]

Danas sam saznao koliko je stara najveća meni poznata palma u Zagrebu (kod tramvajske stanice Belostenčeva kad se ide prema Gupčevoj zvijezdi). Vlasnik mi je rekao da je vani od 1986/87. kad je bila visine sve zajedno oko 1 m. Štitili su je desetak godina dok je to bilo izvedivo s njezinom veličinom. Kad je prerasla mogućnosti zaštite raste slobodno dakle negdje 11 ili 12 godina bez pomoći.
Njezina veličina se može usporediti s visinom vlasnika koji se vidi dolje na slici

 jedna snimljena kroz ogradu

i jedna zimska s druge strane

[branimir]

I ta tajina je otkrivena..
Sigurno mu je pomogla zaštita u startu (ne kažem da bez nje nebi opstao).
Stvarno mu je brz rast, pogotovo za Zagreb.

Ja ovih dana razmišljam kako da zaštitim svojeg kad bude kriticno potkraj 12-og i tjekom 1-og mjeseca.



Primjetio sam da je od 3.mj. kad je posađen razvio korjenje i poceo izbacivati vece listove,
još samo da mu listovi dobiju malo tamnije zelenu boju i miran sam..

[Henoh]

Ovo je moj u Hrebincu. Malo pati od nedostatka vode, jer tamo sam rijetko.

[branimir]

Dobar je, i boja i kamenje je isto dobro...