Nannorrhops ritchiana

[Yonex]

Kako dobro izgledaju ove ritchiane, fenomenalne su. 'Silver' mi je najlepsa forma, ali je 'green' otpornija... E sad, ko zeli da otputuje u provinciju Paktia pa da lepo donese malo tog semena. Ja bih svakako bio zadovoljan sa bilo kojom formom svejedno odakle poticala... Sad bas citam, nekom liku je N.ritchiana prezivela -25C ali je bila dobro izolovana od vlage spolja.Video sam i da je nekom u Engleskoj ritchiana smrzla na ''samo'' -8 i to je bila vec razvijena palma koja je ispred sebe imala par sezona rasta napolju ali uz zastitu.Vlaga je veliki problem za ritchianu...

[Henoh]

Ja sam pokušao preko ljudi koji su u vojsci tamo, no nisu bili na tim područjima. Tamo su uglavnom stacionirani amerikanci.

[Yonex]

Nasao sam podatak da je Paktia deo provincije Khost i da se nalazi u istocnom delu Avganistana gde je prosecna kolicina vode koja padne u bilo kom obliku(sneg, kisa, susnezica, grad...) oko 464mm.

[Yonex]

Evo i slike koja prikazuje prosecne dnevne min. i max. temperature u provinciji Khost:

[Henoh]

Paktia je nekad bila jedinstvena provincija u kojoj je bio i Khost/Khowst (ne obrnuto), koja je poslije podijeljena pa je sad Khowst zasebna provincija uz samu granicu s Pakistanom. Khost je na nešo nižem terenu od nekih naselja gdje su zabilježeni nannorrhopsi. Odnosno da budem precizniji u njihovom lociranju su sudjelovali nesvjesno američki vojnici koji imaju jednu stranicu o svojim akcijama gdje se okolo fotkaju i snimaju ne samo sebe već i ono što se nalazi iza njih. Što se tiče staništa ima ih i sjevernije i zapadnije od Khosta i što je važnije na većim nadmorskim visinama i to u distriktima Zazi Maidan (selo Zazi Maidan Aka Khool je na 1570-1580 mnm i ima puno Nannorrhopsa), Bak, Sabari (1400-1500 mnm)te spomenutom distriktu Mangal u susjednoj provinciji Paktia gdje se staništa približavaju nadmorskoj visini od 1800 m pa i više. Ima ih i u distriktu Tirzaya, provincija Khost (1100-1200 mnm), a naročito puno uz samu granicu s Pakistanom gdje su kao "korov" (900-950 mnm neka područja su 1000-1100 mnm).

[Yonex]

Aha, znaci ja sam nasao neke praistorijske podatke... Sve su to lepe nadmorske visine, klima je sigurno surovija... ehh da nam je do tamo doci nekako, mada bi povod bio samo seme nannorrhopsa.

[damir]

moj se rodjak nedavno vratio iz afganistana. da sam mu reko... al jebiga. mislim da nece vise ic,bio 2 puta vec.specijalac u mirovnim snagama. pitat cu ga jos. al nista ne jamcim. jel kashmir verzija najotpornija? to trebam dobit skoro,vec poslano iz kanade. 

[Yonex]

Kashmir bi trebao da je jedan od najotpornijih ali njegovu pravu otpornost cini to sto u prirodnim stanistu ima puno kise i snega pa je manje osetljiv na vlagu sto je veliki plus.

[damir]

to! 

[Henoh]

Prema onome što se do sada pokazalo u kultivaciji u Europi i to njezinim hladnijim i vlažnijim područjima izvan mediteranskog kruga najboljima su se pokazale zelene forme iz više izvora. Tih zelenih ima u Afganistanu i Pakistanu. U Pakistanu ima i srebrnih i ta kashmirska forma. Ne znam da je netko isprobavao tu formu, veće primjerke, u srednjoeuropskoj klimi. U kashmirskom staništu kada imaju veće količine padavina su ljetnji mjeseci s izrazito visokim temperaturama, zimi je manje padavina. Klima distrikta Bhimber u pakistanskom dijelu Kashmira nije toliko različita od susjednih područja Punjaba. Ne znam kad je točno uvedena ova forma u prodaju, a nisam pronašao niti puno podataka o njoj u kultivaciji. S RPS-a naravno kriju svoj izvor od kud dobavljaju sjeme, a čini mi se da je to upravo sami jug pakistanskog Kashmira pa prema tome ne vjerujem niti da je nešto posebno hladan.

[Yucca]

Evo ja upravo ispunjavam (nazalost) formulare opet za Afghanistan, najvjerovatnije Jalalabad- ako odem jer jos nisam odlucio (tj. supruga mi ne dopusta). U nedelju 6. februara imam intervju, sto je u sustini samo formalnost. Tamo sam vec bio u nekoliko navrata izmedju 2003 i 2007, cak i u provinciji Khowst. Palme nisam vidio, sem jedne Phoenix d. u Khandaharu koji je na 1000 m nm. Pokusavao sam doci do sadnica ili sjemena mazarke, ali u razgovoru s lokalcima s kojima sam suradjivao nista nisam uspio.
Evo i slibe da potkrijepi receno  



Uploaded with ImageShack.us

[Yonex]

E super, ako se desi da opet odes seti se nas i Nannorrhops ritchiane.

[porat]

Oko jednog od primjeraka u Vili Beccari, interesantno je da raste u priličnoj sjeni dobar dio dana. I kad je palma bila mlađa početkom 20 st. i tada je imala oko sebe dosta vegetacije koja je mogla smetati (vidjeti slike iz ranijih postova), no izgleda da je to ne smeta mnogo.



na ovoj se vidi da zna biti dio dana u totalnoj sjeni

Henoh, odlični i iscrpni izvještaji, kao i uvijek  .  Kako N. ritchiana ima velik dio izbojaka, koji mogu vrlo gusto rasti, oni sami sebi međusobno stvaraju sjenu, pa je Nannorrhops očito podnosi. Zgog svih ostalih mikroklimatskih uvjeta; zagrijavanje i smrzavanje tla, vlažnost zraka i tla, min. temperature, i ostalo, vjerujem da mu položaji sa što više sunca najbolje odgovaraju.

[Henoh]

@Porat, čitao sam u članku preko google booksa (djelomično vidljivo) u The Pakistan journal of forestry, 1992. da preporučuju klijance u početku držati u hladu ili poluhladu. Međutim članak je pisan iz konteksta klimatskih prilika u Pakistanu gdje su ljeta 40 + koji stupanj, 3000 i više sunčanih sati normalna pojava, a kod nas je to u prosjeku 10 stupnjeva niže. Moji klijanci su bili od samog starta na direktnom suncu i nije im ništa falilo, ali očito prema onima iz Firenze da mogu dobro rasti i u hladu i poluhladu. Velika je razlika i na relaciji Zagreba 1900 sunčanih sati i Firenze preko 2400 godišnje, a u staništima još više   Ne znam koliko je sunčanih sati u Drnišu godišnje, ali vjerujem da je bliže onome u Firenzi. Ljetnje temperature kod tebe mi se čine također dobrima za Nannorrhopse, zimi mu možda nebi niti trebala zaštita od vlage kad se ustali - ovo važi za zelenu formu i možda kashmirku.

@Yucca, ako budeš ipak išao mogu ti dati točne kordinate za neke lokalitete u provinciji Khost/Khowst kao i slike samih staništa. U okolici Jalalabada ih nema koliko mi je poznato. Najbliže Jalalabadu ih je bilo kod Khyber Passa gdje su i prvi put viđeni od Davida Ritchiea, po kojem palma nosi ime. Danas ih tamo više nema prema izvještaju T. Spannera i M. Gibbonsa iz 1995. Tamo su razna plemena Paštuna i kod njih se palma piše مزريَ a izgovara 'mazaraey' i 'mazri' kod nekih. Također i مقل izgovara se kao 'muḳl' a odnosi se na plod palme. Vidi za općeniti opis http://www.flickr.com/photos/xenoflor/4866017018/

[Henoh]

Negdje u ljeto sam posadio jednog Nannorrhopsa Kashmir u zemlju na vikendici za provjeru kako će se ponašati.
Ovako je izgledao jučer


no kako je bio uz malč koji se navlažio vjerojatno je zbog toga izgubio i taj list nakon što sam ga lagano povukao. Rano je još za neke zaključke, ali nekako naslućujem da ni ova forma nije pretjerano otporna na vlagu.