Supstrati, perlit, treset, malč... smjese za sadnju

[Pivi]

veoma lepa palma, jedna od mojih omiljenih. ove izgleda da su posadjene u cist treset ili kokos supstrat, sta vec, mislim da to ne valja.. mozda je najbolje da ih presadis u vecu saksiju, i dodas obicnu zemlju, malo otreses treset, i na prolece ih lepo razdvojis.

Moji archontophoenix su bili zasađeni u čisti treset koliko se sječam.
Imalo je i komadiće kore drveta (ili kako to amerikanci nazivaju bark).
Uglavnom cijela palma sa posudom je jako malo težila.
Dok je washingtonia koja je bila u običnoj zemlji težila puno, cirka 3 puta više od archonta.

Koliko sam imao prilike vidit i kad neke drugi rasadnici u americi presađuju mlade palme također ih sade u čisti trest kojega imaju na hrpe.
Probat ću pronači link gdje sam to vidio.

Obična zemlja se po meni može dodavat naravno, ali ja da imam izbora nebi je nikad koristio preko 1/3.
Ili da imam neka kvalitetnija riješenja (kvalitetnije medije) u večim količinama, nebi je uopće koristio.
Pogotovo kod palmi kod kojih je jako bitna drenaža.

[Pivi]

Ako bude trebalo očistit ćemo temu poslije.

Dakle dosta ih ne koristi uopće zemlju kao takvu.
Iskustva sa palmtalk-a:

Čisti treset (naravno treba ga dodavati sa vremenom jer nestaje)
treset i komadići kore drveta
40% kokosova vlakna, 25% treset, 25% komadići kore drveta (bark), 10% piljevina
25% Perlite, 25% kokosova vlakna, 25% komadići kore drveta, 25% gnojivo (krava...)

i tako to ide kako tko. Netko ovo, netko ono...

[penJ.]

da... ali sve to zvuci nekako nehranljivo..

[Pivi]

e sad ja nebi u to ulazio jer stvarno neznam kakve su stvari šta se tiće hranjivosti.
Ali tu svejedno ide gnojidba tekućim gnojivom.
Znam da supstrat od treseta koji ja kupujem ima naveden sastav i mikroelemente.

[sale]

Moji archontophoenix su bili zasađeni u čisti treset koliko se sječam.
Imalo je i komadiće kore drveta (ili kako to amerikanci nazivaju bark).
Uglavnom cijela palma sa posudom je jako malo težila.
Dok je washingtonia koja je bila u običnoj zemlji težila puno, cirka 3 puta više od archonta.

Koliko sam imao prilike vidit i kad neke drugi rasadnici u americi presađuju mlade palme također ih sade u čisti trest kojega imaju na hrpe.
Probat ću pronači link gdje sam to vidio.

Obična zemlja se po meni može dodavat naravno, ali ja da imam izbora nebi je nikad koristio preko 1/3.
Ili da imam neka kvalitetnija riješenja (kvalitetnije medije) u večim količinama, nebi je uopće koristio.
Pogotovo kod palmi kod kojih je jako bitna drenaža.

Nažalost ja nemam ni blizu toliko iskustva u pripremi smese za sadnju. Zanima me vaše mišljenje da li bi se za mlade palme mogla koristiti neka od kupovnih Klassman smesa? Na primer Klassman 1 supstrat - sadrži mešavinu crnog i belog tresteta, pesak i kompleksno mineralno đubrivo sa mikroelementima?

[vladimiro]

Mislim da  od preterano paznje i biljkama pukne film....ne treba preterivati sa nekim pokusajem da sa idealnim uslovima ugadjamo biljkama a tu mislim i na zemlju za biljke....treba ih pustiti da se same bore za zivot!...verovatno ce biti i otpornije u daljem razvoju ako im ne ugadjamo...kako one u prirodi...padne semenka u pesak i sama nikne i poraste do oblaka a niko je ni ne pogleda tokom zivota

[Pivi]

Nažalost ja nemam ni blizu toliko iskustva u pripremi smese za sadnju. Zanima me vaše mišljenje da li bi se za mlade palme mogla koristiti neka od kupovnih Klassman smesa? Na primer Klassman 1 supstrat - sadrži mešavinu crnog i belog tresteta, pesak i kompleksno mineralno đubrivo sa mikroelementima?

to sam i ja koristio. Nije klassman ali ista stvar. Hrvatski proizvođać.
To ti je ok.
Samo kada sam radio na veliko presađivanje kad mi je toga trebalo puno onda sam mislim stavio toga oko 1/4.
Ostalo sam stavio oko 25% obične zemlje, nešto laganije zemlje (mahovina...) šta sam je našao u hladovini ispod borova, vreču perlita....

Mislim da  od preterano paznje i biljkama pukne film....ne treba preterivati sa nekim pokusajem da sa idealnim uslovima ugadjamo biljkama a tu mislim i na zemlju za biljke....treba ih pustiti da se same bore za zivot!...verovatno ce biti i otpornije u daljem razvoju ako im ne ugadjamo...kako one u prirodi...padne semenka u pesak i sama nikne i poraste do oblaka a niko je ni ne pogleda tokom zivota

Vladimire jednim si dijelom u pravu, ali po pitanju same mješavine nebi baš i reko (bar sa moje strane). Sama glinasta zemlja iz vrta nije nikakvo riješenje za palme. Mogu one, samo pitanje koliko bi ih propalo od slabe drenaže u takvoj zemlji.
U americi sve one sastojke gore nabavlju jeftino, dok je kod nas dosta skuplje pa je možda zato bauk.
Ali za male količine nije problem.

[vladimiro]

Citao sam negde da Floragard pravi smesu za palme samo nikada nisam gledao dali ih ima po apotekama...bar ovde a i cuo sam da je dosta skupa...?

[Pivi]

E sad, te gotove zemlje (za određenu namjenu) vjerujem da su skupe kod nas.
Tko ima više toga za sadit/presađivat to se ne isplati. Ionako je po meni bolje to sam smiksati ako se ima od ćega.

[branimir]

Ja sam jednom kupio gotovi mix za palme i posadio u nju dactyliferu koja je jako sporo rasla.
To ne govori punu jer pitanje je koliko bi brzo ista ta dactylifera rasla u nekoj drugoj zemlji.
Ne sječam se sastava ako je uopče i pisao..

[Pivi]

Evo ja moram ove dane presadit u veće posude neke svoje palme pa sam išao skupit malo materijala koji bi mogao/trebao poboljšati zemlju iz vrta koju ću koristit.
Obične vrtne zemlje sada planiram koristit oko 40-50%, a ostalo ću stavit razgrađene borove iglice i usitnjenu mahovinu.
Šta mislite o tome? Takav medij (razgrađene borove iglice) sam već koristio ovo prolječe ali sam na puno druge zemlje (zemlja, perlit, supstrat...) stavio samo vreču toga.
Pri presađivanju na prolječe uz sve ovo planiram i drop (kominu) od grožda, perlit, pijesak i nešto supstrata.

Razgrađene borove iglice:


Mahovina (donja strana)

[Badnjevac]

Dobra ti je i mahovina i borove iglice. Imaj na umu da je hranljiva vrednost mahovine skoro nikakva. Mahovina je odlicna zbog osobine da moze dosta da upija vode, sto je jako vazno u susnim letnjim danima. Takodje, ima lepu osobinu da zbog svoje niske pH vrednosti (visoka kiselost) sprecava razvijanje gljivicnih oboljenja, kao i truljenje korena.

Kod mene se najbolje pokazao prirodan supstrat iz sume. Medijum koji koristim je sloj humusa iz hrastove sume. Kod mene je zemljiste prirodno peskovito (ostaci nekadasnjeg Panonskog mora). Ima dosta sumaraka od hrastova, tako da samo odem do sume sa par kesa i napunim ih sa gornjih 10-15cm humusa. Sa ovakvim supstratom nikakva dodatna prehrana palmi nije potrebna.

Ako imas hrastovu sumu u blizini, probaj ovo...
...a ako nemas, mozes da ulozis nesto para i kupis masinu za pravljenje malca. Za 100-200E mozes da nabavis masinu i prakticno pravis svoj supstrat od cega hoces, sve na bazi prirodnih sastojaka: grancice od borova, lisce, kora od drveca.

Srecno! 

[Pivi]

Badnjevac super informacije od tebe 

Mahovinu ni nemam namjere koristit zbog hranjivosti nego čisto kao medij koji je lagan i prozračan. Naravno kao dodatak uz sve ostalo.
Ove borove iglice ("crna zemlja") se nalaze ispod nekoliko centimetara sloja smeđih iglica koje sam prvo izgrabljao.
Zatim sam pokupio te raspadnute crne iglice koji su ponegdje bile pomješane sa razgrađenom mahovinom.
+ šta sam još i dodatno ubrao mahovine.
To je sve dosta lagano i prozračno i zato mi se čini kao dobar dodatak zemlji. Ako običnu zemlju budem uopće i koristio.
Možda budem sve radio na bazi perlita, pijeska i ovih dodataka.

Nažalost na otoku nema hrastovih šuma gdje bi mogao sakupiti taj prirodni humus.

Šta se tiče mašine za malč vidio sam je u trgovini i razmišljao kako bi bila dobra stvar je imati, međutim za sada je nemam namjeru kupiti.

[porat]

Haj svima! 

Koju zemlju predlazete za butiu?
Sto kazete na:
50% humus
20% treset
20% pijesak
10% glina

Ph vrijednost 5.5

Mozda bi mogao nabaviti i malo pravog kravljeg djubriva pa dodati u sve to?

Hobotnica je u postu o Butii naveo smjesu koju namjerava koristiti za sadnju. Ne razumijem se previše u smjese za sadnju palmi i drugih egzota, ali čini mi se da je ph vrijednost od 5,5 malo preniska. Kisela tla nalaze se obično u vlažnim šumama gdje su zbog vlage prisutni procesi raspadanja organskog materijala. Takvi uvjeti vladaju u npr. šumama JI Azije, pa biljke koje od tamo dolaze, poput kamelija, rododendrona i azaleja, vole kisela tla. U sušnim podnebljima kakvo je mediteransko, zbog visokih temperatura i niske vlage procesi raspadanja su ograničeni pa su i tla škrtija, sadrže manje hranjiva, i uglavnom su alkalne i neutralne reakcije. Palme iz sušnih krajeva, poput chamaeropsa i Washingtonia, mislim da nisu naviknute na kisela tla. U knjizi The Mediterranean Gardener, autor Hugo Latymer navodi da većina biljaka opisanih u knjizi voli neutralna ili blago alkalna tla.
Što se tiče humusa, u navedenoj smjesi ga je 50%. Mislim da je to previše. U knjizi o limunu jednom prilikom pročitao sam da u smjesu dolazi 4-5% humusa.

[hobotnica]

Koliko sam ja skuzio palme su biljke razlicitih stanista,klimatskih uvjeta a stim i razlicitim sastavom zemljista.
Neke vole toplije predjele (gotovo pustinjske), neke umjerenu mediteransku klimu dok se neke zadovoljavaju
i sjevernim uvjetima kao ovdje u Skandinaviji.
Na svim tim stanistima se vjerojatno i zemlja /tlo/ razlikuju. Naprimjer,licno sam gledao na Tenerifima kako palme sade
direktno u vulkanski crveni pijesak. Mozda  vrijedi testati? 

VULKANSKI PIJESAK


Mozda neku eventualnu mjesavinu?
Sto vi mislite o tome?