Phoenix X sizaya Saakow?

[Xenon]

Svakako bi bilo zanimljivo vrsiti eksperimente sa turkmenistanskim semenom, mozda bi kroz par generacija neke od tih Dactylifera bile potpuno otporne za zonu 8, a plodovi bi dozrevali u zoni 9 ne Jadranu.

[branimir]

Od početka smo pretpostavljali da je Saakow osnaženi križanac ili selekcijom izdvojen jedan od Phoenixa.
Dali smo se u potragu za takvom "stvari" i meni je tema sve zanimljivija.
Ova selekcija iz Turkmenistana je potencijalni trag i za Saakowa.
Mora se priznati da i neki od nas imaju sklonosti pokušati selekcijom dobiti kakvog "Saakowa".

U nekom članku čiji ču link staviti kad ga opet nađem sam pročitao da su bile pokušane plantaže i kod Dubrovnika.
U nekom trenutku se navodno dogodila i zima koja ih je sve pobila..

[Henoh]

Da pokušamo za početak sa samim Saakovim. Saakov Semen Grigorievič (Saakov S. G.) Tbilisi 1903-Lenjingrad (S. Petersburg) 1984 bio je ruski botaničar gruzijskog porijekla koji je radni vijek proveo (45 godina) na botaničkom institutu V. L. Komarova u S. Petersburgu. Ovaj Saakov se doista bavio palmama pa je i izdao neke knjige koje se tiču tematike. Vrlo vjerojatno da je i eksperimentirao s nekim vrstama.
1954 izdao je iknjigu "Пальмы и их культура в СССР" "Palme i njihov uzgoj u SSSR-u", i još jednu knjigu koja je zanimljiva "Оранжерейные и комнатные растения", АНССР, Ботанический институт им. В.Л. Комарова, Ленинград, 1983. "Stakleničko i sobno bilje"
Šta je bilo s njegovim eksperimentima i zašto se ne zna za Phoenix X sizaya Saakow? Možda se taj Phoenix nije mogao reproducirati?

[Henoh]

Idemo sad pokušati s ovim drugim nazivom sizaya koji bi se ruski pisao сизая, a znači siv. Ta boja je li doista bila siva ili srebrnkasta? Naime, u ruskom za listove kažu da su  сизые odnosno s voštanim slojem pa bi prije bilo srebrnkasto mislim

za sad toliko

Molio bih Seduma, ako nema ništa protiv da se uključi u raspravu i pomogne nam

[branimir]

Svaka čast Henohu na nevjerojatnom pronalasku.
Šteta da je čovjek umro 1984.ali još je to svježe.

Stranica instituta je nažalost na čirilici: http://www.binran.ru/
U svakom slučaju dobro mjesto za upit.

[Badnjevac]

Ne znam ruski, ali se dobro secam pasusa koji je Kiril Donov posvetio na prethodnoj verziji svog sajta www.polarpalm.net istrazivanjima kojim su se Rusi bavili u vreme hladnog rata. Pomenuo je da je tu bilo vrlo zanimljivih eksperimenata sa palmama, ali da je celo eksperimentalno polje napusteno. On se vrlo pohvalno osvrnuo na ova istrazivanja. Eh, da bar postoje sacuvani spisi ili beleske iz tog instituta.    Inace, T. fortunei koji je Kiril Donov plasirao iz Plovdiva u Bugraskoj, zaista se pokazao kao najotpornija selekcija T. fortunei u svetu. Mogu se naci na netu nekoliko publikacija sa americkih univerziteta, gde se ova selekcija pominje kao T. fortunei 'Bulgarian form' i gde se zaista vidi da je otporniji od ostalih selekcija.
Da li je to slucaj i sa Phoenix X sizaya Saakow, vreme ce da pokaze...

[Veruda]

Upravo to! Jednom davno sam bio našao na netu nekoliko dokumenata ruskih znanstvenika i botaničara koji su radili čuda sa bananama i palmama na nekakvim experimentalnim poljima negdje u tadašnjem SSSR-u. Sjećam se da se spominjala i ta palma P. saakow po tom botaničaru, ali se nikako ne sjećam detalja a stranicu ne mogu više pronaći

[branimir]

Danas postoji muzej instituta i sva dokumentacija je sigurno još tu negdje u nekoj ladici u hladnoj Rusiji.
Netko tko je radio na tome mora biti još živ, barem u penziji.

[Pivi]

Je možda je to ova palma...

http://www.mobile-review.com/articles/2003/tarif-news.shtml

 

Umjetna na kojoj se nalazi megafon 

[Henoh]

Tražio sam u bazi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu knjigu Saakova (Saakowa) "Пальмы и их культура в СССР" "Palme i njihov uzgoj u SSSR-u" iz 1954, međutim nisam uspio ništa naći u njihovom on-line katalogu. Pretpostavljam da je morao nešto spomenuti u toj knjizi, makar natuknuti.
Knjigu "Оранжерейные и комнатные растения", od Saakova http://publ.lib.ru/ARCHIVES/S/SAAKOV_Semen_Grigor'evich/ nisam mogao otvoriti, ima neku čudnu zipanu ekstenziju .[djv].zip
Čini mi se da je taj Phoenix X sizaya Saakow u stvari selekcija Phoenix dactylifere što su ovdje već neki spomenuli. Jer Saakov je sigurno bio upoznat s projektom u Kizyl-Atreku, a vrlo vjerojatno da je i sudjelovao u njemu. Po ruskim forumima nisam vidio da bilo tko spominje ovu palmu, u Novorosijsku nema poznatog primjerka Phoenixa, jer bi sigurno negdje netko to spomenuo pa bi ta palma brzo postala popularna poput T. fortunei 'Bulgarian form'. Također, da bi mogla biti u pitanju otpornija Phoenix dactylifera govore mi i slike onih primjeraka u Turkmenbashiju, koje su mogle biti porijeklom iz Kizyl Arvata i Kizyl Atreka.
Potrudit ću se sa svojim skromnim znanjem ruskog nešto više saznati o istraživačkim projektima botaničara SSSR-a na suptropskim kulturama do tad ostaje googlati 

@ Pivi, dobro im izgleda ta palma 

[Pivi]

Knjigu "Оранжерейные и комнатные растения", od Saakova http://publ.lib.ru/ARCHIVES/S/SAAKOV_Semen_Grigor'evich/ nisam mogao otvoriti, ima neku čudnu zipanu ekstenziju .[djv].zip

instaliraj si djvu viewer.
http://www.celartem.com/en/download/djvu.asp#win

Idi na download option 2 i izaberi "Go"
Kad to skineš i instaliraš, samo otovriš knjigu sa onim formatom i on ti se automatski otvori u ovom pregledniku.

[Xenon]

Ovde osim verzije za Windows ima i paketa za MacOS i razne Linux distribucije: http://djvu.sourceforge.net/

[Henoh]

Hvala vam na linkovima za instalaciju dju viewera. Ova knjiga Saakova koliko sam na brzinu pregledao nema podataka koje tražimo. Kao priručnik ok, ali ništa više od toga  Možda bi bilo nešto više u onoj iz 1954. koja je posvećena konkretno palmama i to onima u SSSR-u

[Henoh]

Poslije nekoliko dana googlanja i traženja bilo kakvih podataka o ovom hibridu/kultivaru nisam našao ništa korisnije od onoga što smo znali prije par dana. Bez slike te famozne palme nemamo ništa. Međutim, našao sam dosta podataka o eksperimentalnim stanicama koje su Sovjeti imali u svojim bivšim kavkaskim i srednjoazijskim republikama. U jednom tekstu o sovjetskim suptropskim biljkama kaže se da su one, opitne stanice i nove kulture, djeca revolucije 1917  . Učenici botaničara Mičurina(Мичуринa), poznat po radovima o hibridizaciji biljaka, radili su doista svakakve eksperimente. U svakom slučaju radilo se pored hibridizacija i genetskim manipulacijama. U Kizyl Atreku eksperimentalna stanica je osnovana 1937 gdje su radili na maslinama i datuljama, u Sočiju s citrusima itd. Često se išlo i izvan potencijalnih ekonomskih koristi jer se htjela dokazati prestižnost sovjetske znanosti.
Uglavnom da skratim, kako na netu nema dostupnih nikakvih podataka o ovoj palmi, a pored toga nemamo ni sliku potraga je besmislena. Time ne negiram da je postojao neki kultivar koji je doista gurao do -18 ili koliko već, no od njega nije ništa ostalo jer bi se o njemu pisalo na široko

[branimir]

Baš taj izlazak iz okvira ekonomske isplativosti i ulazak u jedan od najdivljijih kapitalizma današnjice je uzrokovalo stanje u Rusiji
gdje se takvi podaci lako zagube.
Ipak njihov muzej instituta je tu i dosta drugih stvari koje su nažalost van dohvata interneta (kao kod havanensisa).
Za daljnje istraživanje bi bio potreban novac, puno vremena, osobnog angažmana i putovanja.
Ipak smo zahvaljujuči Sedumu i Henohu dobili puno podataka na tragu tog misterjoznog znanstvenog pothvata.
Temu nikako nebih micao jer se radi o nezatvoronom ali interesantnom poglavlju.