palmapedia.com
PALME => PALME (Arecaceae) => Autor teme: branimir - Prosinca 06, 2009, 12:04:27 poslijepodne
-
Otvorio sam ovu temu kako bi zajedno mogli pronaći neku vrstu koja bi bila otpornija na niže temperature a da mi za nju još neznamo.
U visokim planinama u tropima pad temperature se osjeti skoro svake noći i takve palme su često otporne ali ne podnose naša užarena
mediteranska ljeta. Ipak neke su za to više ili manje pogodne. Kao npr. Ceroxylon koji ne voli visoke temperature ili Parajubaea koja bi se
još dala nekeko progurati kod nas. Što je planina udaljenija od ekvatora to je veča i godišnja oscilacija temperature.
Trachycarpus je možda jedan od najboljih primjera palme takovog tipa.
Postoje i neke tropske vrste koje su poprilično neotporne ali imaju neku izdvojenu visinsku populaciju koja ide niže ispod nule.
Ovaj članak govori o ovoj temi: http://www.desertnorthwest.com/articles/highland_palms.html (http://www.desertnorthwest.com/articles/highland_palms.html)
Ja sam trenutno zapeo na palmama iz Perua koje još treba istražiti. Pdf:
http://fm2.fieldmuseum.org/plantguides/iter_guide.asp?type=full&id=229&link=056%20Peru-Palms%20v1.2.pdf (http://fm2.fieldmuseum.org/plantguides/iter_guide.asp?type=full&id=229&link=056%20Peru-Palms%20v1.2.pdf)
Nabrojao bih neke primjere: Attalea dubia
Izdvojena populacija Archontophoenix-a u Australiji o kojoj je ovdje govorio Pivi
Izdvojena populacija Phytelephas aequatorialis-a
Ceroxylon-i
Parajubaea-e
Arenga engleri, Arenga micrantha
Caryota ochalandra
Ostale su navedene u članku "highland palms". Volio bih da nadopunimo pospis i možda otkrijemo još koju iz praćenja metereoloških uvjeta u raznim staništima kao npr. iz Perua gdje bi zbog blizine Andi moglo biti takovih situacija.
-
Mnoge palme dolaze sa takvih područja, ali neke su manje, a neke više otporne.
Ovisi dakle šta tražimo od njih.
Kao prvo, među takve palme bi definitivno dodao Beccariophoenix alfredii koji je "nedavno" otkriven u prirodnom staništu (Madagaskar) na nekih 1100 metara nadmorske visine i poprilično je otporna palma.
Syagrus romanzoffiana var. litoralis isto je dosta otporna palma koja raste iznad 1000 metara nadmorske visine (brazil, argentina, urugvaj...).
Sa druge strane jedna Hedyscepe canterburyana u svom prirodnom staništu (lord howe island, pacifik) raste isključivo iznad 400 m pa do nekih 700 m nadmorske visine. Nije ni blizu otporna kao gore navedene palme, ali može izdržat krača razdoblja ispod nule.
Međutim bez obzira napomenuo bi kako ta otpornost o kojoj pričamo (da nebi neki novi članovi krivo shvatili) je daleko od toga da bi sve te navedene palme mogle rasti kod nas u kontinentalnoj hrvatskoj. To kažem zbog toga jer je u istoj tematici spomenut trachycarpus koji mislim potječe ipak sa znatno hladnijih staništa i šta se tiče otpornosti definitivno je van konkurencije.
-
Naravno, kontinentalnu klimu bi pretrpele samo jako otporne palme, kao npr. Chamaerops humilis sa velike visine iz Atlasa ili Trachycarpusi... Mislim da je branimir vise mislio na palme koje su dovoljno otporne da povremeno pretrpe blazi mraz pa bi bile pogodne za sadnju u priobalnom podrucju.
-
Palme koje je Pivi dodao definitivno spadaju u ovu kategoriju s time da je Litoralis posebno otporan.
Trachycarpus isto otpornost može zahvaliti Himalaji ali večina ovih drugih rijetko idu ispod -7C ali su tropske i izgledaju tropski.
Dali među još neotkrivenim ima kandidata za kontinent, vjerojatno da jer masu toga je neotkriveno.
-
Za kontinent svakako prema nekom kriteriju suptropskih planina pripadaju Trachycarpusi,novootkrivene vrste koje imaju staništa uglavnom oko 2000 - 2500m nadmorske visine: Trachycarpus oreophilus (sjeverna planiska područja Tajlanda), Trachycarpus geminisects (planinsko područje Vijetnama uz granicu s Kinom), Trachycarpus princeps (južna Kina - solidno izdržava kontinentalne zime), zatim davno otkriven, ali zapostavljen Trachycarpus nanus (južna Kina staništa na cca 2000m). Zatim Trachycarpus latisectus (trebala bi mu zaštita u kontinentu), možda T. manipur mada se spominje da nije nešto otporan (-8 do -10). U svakom slučaju s Trachycarpusima bi trebalo probati, a ja sam krenuo u tom smjeru. Takil ne spominjem jer je dokazano otporan, a i u graničnom je podrčju suptropskih predjela.
-
Za moju klimu u Istri, a nekako i po osobnom izboru volio bih probati sa Parajubaeom torallyi var. torallyi i eventualno kada bi uspio nabaviti Ceroxylon parvifrons koja je dosta zanimljiva upravo zbog svog prirodnog staništa di raste do visina od nevjerojatnih 3200 metara.
-
Od nešto manje otpornih (iz kuta kontinentalaca) istaknuo bih Phoenix loureirii sa izdvojenih staništa na Himalaji koja prema Saakovu idu do 1675 m. Na Davis gardenu kažu još za ovaj Phoenix "This species is one of the most variable in form as well as diverse in origin (India, China, Philippines etc.). It can be found in the lower Himalayan forests where it may snow occasionally, to the jungles of the Philippine islands."
-
Parajubaea je palma koja definitivno plijeni svojim izgledom a i popriličnom otpornošću.
Ja za sada imam jednu Sunkhu, ali mi je u planu nabavit sjeme sunkhe i torallyia (možda i druge, sve ovisi).
Beccariophoenix alfredii i Parajubaee su palme koje bi kod nas dobro rasle i dokazano su otporne. Da izgled ni ne spominjem.
-
Ja imam dva klijanca Parajubaee torallyi i za sada sporo napreduju.
Vidit ćemo kad zatopli oće li se stvari imalo ubrzat :misli:
Stoje na dva lista još od Lipnja.
:thumb_up:
-
Iz roda Euterepe zanimljiva bi bila Euterpe andicola Brong. ex Mart. (ne znam koje bi bilo novo standazirano ime za ovu palmu vjerojatno Euterpe luminosa) iz Perua. Potječe iz Anda na graničnim područjima šumskog pokrova, uz samu liniju sniježne linije (Navedeno prema Saakov, 1954: 215). Ovo sniježna linija vjerojatno se odnosi na područja gdje je moguć snijeg, nije detaljno objašnjeno što se misli pod tim???
-
Ja imam dva klijanca Parajubaee torallyi i za sada sporo napreduju.
Vidit ćemo kad zatopli oće li se stvari imalo ubrzat :misli:
Stoje na dva lista još od Lipnja.
:thumb_up:
Nadajmo se da će za desetak godina izgledati ovako :sretan:
-
Ja bi predložio da se na neki način suzdržimo od korištenja imena palmi koje se danas ne koriste (ili kao takvo ime nikad nije bilo službeno) jer time samo kompliciramo i otvramo neke nove dublje teme.
Ako se zna današnje službeno priznato ime palme i palma kao takva postoji onda bi bilo dobro napisati.
Nemojte me krivo shvatiti, ja ovim samo izražavam svoje mišljenje (jer iskreno mi je na neki način "dosta" :mrgreen: saakow-a i njemu sličnih sa imenima palmi po kojima danas nemamo pojma o ćemu se radi).
-
Ufff, Veruda
to bi stvarno bilo :thumb_up:.
Haha ma da i nebudu baš takve bio bi ja zadovoljan :mrgreen:
-
Na netu ima jako malo o Euterpe luminosa-i.
Stanište ove palme je negdje u regiji Pasco u Peruu.
(http://img692.imageshack.us/img692/8071/pascoterenmanji.jpg) (http://img692.imageshack.us/i/pascoterenmanji.jpg/)
Našao sam za sada samo trenutnu situaciju:
U gradu Cerro de Pasco se čak i u ovo za Peru toplije doba godine pojavljuje nočna nula.
No u istočnom djelu Pasca temperatura gradova Pozuzo je oko 20 C a Oxapampa oko 10 C.
http://www.yr.no/place/Peru/Pasco/ (http://www.yr.no/place/Peru/Pasco/)
Zanimljivo je da je Saakov znao za ovu palmu.
Trebalo bi pogledati kako se kreću temperature u hladnije doba godine na visinama do 1675 m.
Premda na Njemačkoj Wikipediji vele da se stanište nalazi u oblaćnim šumama na visini od 2000 do 2500 m
Tu je prijevod na Engleski:
http://translate.google.com/translate?hl=en&sl=de&u=http://de.wikipedia.org/wiki/Euterpe_luminosa&ei=fi0eS__dJY_-_AbzhZCLDA&sa=X&oi=translate&ct=result&resnum=7&ved=0CBsQ7gEwBjgK&prev=/search%3Fq%3D%2522Euterpe%2Bluminosa%2522%26hl%3Den%26sa%3DN%26tbo%3D0%26start%3D10 (http://translate.google.com/translate?hl=en&sl=de&u=http://de.wikipedia.org/wiki/Euterpe_luminosa&ei=fi0eS__dJY_-_AbzhZCLDA&sa=X&oi=translate&ct=result&resnum=7&ved=0CBsQ7gEwBjgK&prev=/search%3Fq%3D%2522Euterpe%2Bluminosa%2522%26hl%3Den%26sa%3DN%26tbo%3D0%26start%3D10)
-
Pivi, slažem se oko korištenja standardnih i priznatih imena, a sadržaj koji sam stavio u jednom od prošlih postova "Iz roda Euterepe zanimljiva bi bila Euterpe andicola Brong. ex Mart. (ne znam koje bi bilo novo standazirano ime za ovu palmu vjerojatno Euterpe luminosa) iz Perua." stavio sam i ime za koje smatram da je konkretna palma prvenstveno jer sam navedeno smatrao za interesantne podatke. Namjera nije bila lutati kao o neuhvatljivom Saakovom phoenixu.
Branimire, prema popisu literature koji je koristio Saakov vidi se da je bila s više stranih jezika (danas dijelom zastarjela zbog nestandardiziranih imena) pa nema sumnje da je bio jako dobro upućen u stvari o kojima je pisao za svoje doba.
ovo je dio stranice (215) na kojoj preporučuje neke nove vrste za introdukciju u tadašnji SSSR. Treba samo obratiti pozornost na imena, jer neka nisu standardizirana, ali se da otkriti koje su to danas. Također, neke danas nisu toliko nepoznate koliko su bile u vrijeme kad je on pisao knjigu 1954.
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Saakov-5.jpg)
slobodni prijevod:
Trebalo bi usmjeriti ozbiljnu pozornost na razmnožavanje palmi sjemenom vlastite reprodukcije, isto tako i na agrotehničke mjere u uzgoju. Osim toga, za daljnju introdukciju palmi preporučuju se one sa tropskih visokih planina, gdje one često dolaze do linije snijeg. Ove palme su:
Euterpa andicola Brown .- istočni Kordiljeri, raste u blizini granice šumske vegetacije, uz samu liniju snijega.
Euterpa Haenkeana Brown. - istočni Kordiljeri; raste oko nekoliko stotina metara ispod prethodno navedene palme.
Morenia fragrans Ruiz et Pav. (u pitanju je neka od Chamaedorea iz Perua op. Henoh)- istočni Kordiljeri, zauzimaju gornju planinska zonu u blizini granice šumske vegetacije.
Geonoma Orbignya Mart. i Geonomia Jussieuana Mart. - Bolivija, susreću se na vrhovima planina Kumbrechilla (?) i D'Iho (?) u sjeni velikih stabala.
Chamaerops Martiana (Trachycarpus martianus op. Henoh). - Asaam, u planinama Khasia na nadmorskoj visini od 1500 m nadmorske visine. m.
Ceroxilon andicola N. et V. – u Andama, na nadmorskoj visini od 2000-3000 m nadmorske visine.
Diplothemium caudescens Mart .- Ande.
Nannorhops Ritchieana Wendl. - Južni Afganistan, planinska područja
oko 1600 m nadmorske visine. m.
Trachycarpus Takil - Istočni Himalaji; diže se do 2.380 m iznad razine mora, gdje nerijetko sniježi.
Trithrinax campestris dr. et Grieseb. - Argentina, pokazao se vrlo izdržljivim na jugu Francuske.
Phoenix humilis Royle - Himalaja, diže se do visine od 1675 m iznad razine mora.
-
Ovdje su i neki podaci o Euterpe luminosa iz dostupnog dijela članka A new species of Euterpe (Palmae) from Peru Date su i točne kordinate staništa pa bi bilo nešto lakše doznati o tamošnjim klimatskim prilikama
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/pdf-previewaxd.png)
ostatak stranice se može vidjeti ovdje:
http://www.springerlink.com/content/663l424865678402/ (http://www.springerlink.com/content/663l424865678402/)
stanište Euterpe luminosa s Google Eartha prema navedenim kordinatama
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Peru.jpg)
-
Henoh, možeš li nekako prenjeti tekst ovdje jer mi je pristup onemogućen na taj članak u pdf formatu?
-
Veruda dostupan je samo pregled prve stranice tog čanka, za ostatak je potrebna pretplata. Dio koji sam ja prebacio je s te prve stranice
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/pdf-previewaxd-1.png)
Veruda, možeš mi poslati tvoj mail na pp ako te interesiraju neki članci iz starijih godišta Princepsa i Palmsa časopisa IPS-a pa ti mogu poslati
-
Pivi, slažem se oko korištenja standardnih i priznatih imena, a sadržaj koji sam stavio u jednom od prošlih postova
Slažem se sa vama, samo bi mi bilo žao da ova stvarno dobro zamišljena tema opet krene u smjeru saakowa, identifikacija, tema poput "havanensisa", "studiranja". Bilo bi šteta.
A prilično je lijepo počela.
Ako ćemo "studirat" o jednoj palmi onda bi mogli o njoj temu otvorit, a ovu temu ipak ostavit na liniji kako je započela. Ako mene pitate :wink:
Dobro je ovo za sad, samo da ste ostane koliko toliko na jednoj liniji. Ne sad slijedećih 10 strana pisat o jednoj palmi, mislim da to nebi imalo smisla. Tj. onda se može otvorit tema o toj palmi.
A možda sam i u krivu, možda mi je jednostavno takav dan, u tom slučaju zanemarite šta pišem :wink:
-
Jedan članak na španjolskom (Diversidad y usos de palmeras andinas (Arecaceae)) Raznolikost i korištenje andskih palmi (Arecaceae)
(koristite google translate)
http://www.beisa.dk/Publications/BEISA%20Book%20pdfer/Capitulo%2025.pdf (http://www.beisa.dk/Publications/BEISA%20Book%20pdfer/Capitulo%2025.pdf)
zanimljiva je ova tablica u kojoj su navedeni rodovi koji se susreću na andama i raspon visina gdje se pojedine mogu naći u prirodnim staništima
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/untitled-2.jpg)
-
Zanimljiva Chamaedorea linearis koja spada u ovu skupinu (penje se do 2400m): http://www.palmpedia.net/wiki/Chamaedorea_linearis (http://www.palmpedia.net/wiki/Chamaedorea_linearis)
Jedna je od največih Chamaedorea.
(http://www.palmpedia.net/wiki/images/thumb/8/8f/ClDSC_0566.jpg/398px-ClDSC_0566.jpg)
te puno neotporniji Dictyocaryum lamarckianum (isto iz Anda) ali zato izgleda..
Živi do 2000m nadmorske visine.
(http://www.pacsoa.org.au/palms/Dictyocaryum/lamarckianum.jpg)
http://www.pacsoa.org.au/palms/Dictyocaryum/lamarckianum.html (http://www.pacsoa.org.au/palms/Dictyocaryum/lamarckianum.html)
(http://www.mobot.org/mobot/research/ecuador/cordillera/027.jpg)
http://www.mobot.org/mobot/research/ecuador/cordillera/images.shtml (http://www.mobot.org/mobot/research/ecuador/cordillera/images.shtml)