palmapedia.com
PALME => VRSTE PALMI => Autor teme: Xenon - Svibnja 30, 2015, 19:06:46 poslijepodne
-
Palma iz oblasti Ifanadiana na jugo-istoku Madagaskara, raste u šumi na oko 500mnm.
Dypsis interrupta raste kao pojedinačna palma, tj. ne formira bočne izdanke. Dugo i tanko stablo, visine do 3 metra. Listovi dugi do 70cm, sa isprekidanim rasporedom lisnih segmenata (odatle i ime).
U prirodi je ostalo manje od 40 primeraka, a u kulturi je ova palma jako retka, tako da je kritično ugrožena.
(http://www.dodaj.rs/f/3h/tT/2IVPfWk7/26afd8ee-3979-4399-a704-.jpg)
U staništu
(http://www.dodaj.rs/f/1O/xt/6icu22d/450px-p1010050dypsisinte.jpg)
Detalj lista
(http://www.dodaj.rs/f/1T/LG/dxqWbBG/450px-gbpixphoto504112.jpg)
Mladi primerak
-
(http://www.dodaj.rs/f/2G/RU/17nachsd/dsc2442.jpg)
Evo je jedna tek nikla, malopre slikana. :cool:
Dida mi je poslao seme, hvala dida. :thumb_up:
-
zanimljive listove ima sretno sa njom
-
Lijepo je krenila. S obzirom da je ugrožena, bolje da ih ima što više u kultivaciji. :thumb_up:
-
Nisam znao da je komercijalno dostupno sjeme toliko ugrožene palme. :shocked: Nije li to malo nemarno, prodavati sjeme tako rijetke palme bilo kome, pritom ne znajući kod koga će sjeme završiti, hoće li to sjeme uopće nići i razviti se u palmu i, na kraju krajeva, hoće li se ta palma uspjeti dalje reproducirati? Jer ako se palme u kultivaciji ne budu što više razmnožavale šanse za opstanak vrste su male.
-
To je i više nego nemarno, ali verovatno na taj način pokušavaju da podstaknu uzgoj ove palme van Madagaskara, npr. na Floridi ili u Australiji, i time sačuvaju vrstu.
RPS je imao u ponudi proklijalo seme, verovatno je dida odatle naručio i onda jedno seme meni prosledio. To što je to seme završilo kod mene a ne na Floridi je puka slučajnost i loša sreća. :mrgreen:
-
Bilo ga je već davnije u podaji na ebay-u,i još ga ima ,10 sjemenki za dolar.Sudeći po cijeni sigurno nije došlo sa Madagascara,vjerojatno je iz kultivacije,sigurno sa Havaja.
-
Xenon, što planiraš sa svojom palmom kad ti (ako Bog da) jednog dana postane prevelika za unošenje u kuću? Jest da je visoka samo 3 m, ali je problem što je strop u većini kuća otprilike na visini od oko 2.5 m, a ako u visinu palme ubrojimo i teglu onda bi palma bila visoka skoro 3.5 metara kad potpuno odraste, što je previsoko za unošenje u kuću. Pretpostavljam da bi je primio botanički vrt u Beogradu, u stakleniku bi vjerojatno mogla donositi sjeme.
-
Preko tog mosta ćemo preći kad do njega dođemo. :icon_lol:
-
Uzgred, Dypsisi su jednopolni, pa bi za seme trebalo imati i muški i ženski primerak. Ako uzmemo u obzir da se vreme cvetanja često ne poklapa, pretpostavljam da bi za uspešnu proizvodnju semena bilo potrebno bar 5-6 primeraka.
-
Ili to ili bi trebalo skupljati pelud i čuvati ga u frižideru da bi se umjetno oprašilo ženske palme.
-
Ooo, evo neko i da otvori temu o ovoj palmi kad ja ne stizem, samo jedna ispravka slika mlade palme najverovatnije nije interupta to je palma jednog clana palmtalka koji je na kraju shvatio da ona to nije, narucio sam proklijalo seme sa rps jer mi se ucinila interesantna za sada lepo ide. Treba uzeti u obzir samo slike iz prirodnog stanista, rezervata, gde su jedino i ostale.
http://www.palmtalk.org/forum/index.php?/topic/36593-another-dypsis-id/ (http://www.palmtalk.org/forum/index.php?/topic/36593-another-dypsis-id/) link vlasnik kaze da je kupio sa pogresnim imenom.
-
Moje stajalište je da bi se očuvanju ove vrste trebalo pristupiti na ozbiljniji način. Pošto je u prirodi ostalo samo 40-ak primjeraka to znači da je vrlo vjerojatno došlo do genetičkog "uskog grla", smanjenja genetske raznolikosti unutar vrste, što može biti opasno za njen opstanak. Projekt spašavanja vrste bi trebao uključiti genetske analize svih živih primjeraka i odabir genetski najkompatibilnijih partnera, sa međusobno što različitijim genomom, koje bi se pritom "sparivalo". Naravno, to je vrlo skupo i zato bi trebalo informirati što više organizacija za zaštitu prirode o ovom Dypsisu, kako bi se osigurala financijska sredstva. Mislim da nema smisla dijeliti sjeme tek tako uokolo, e sad zamislimo da netko npr. sa Floride naruči nešto sjemenja i posadi ga na svoj posjed. Svo sjeme vjerojatno potječe sa iste palme, pa će kada palme odrastu doći do njihovog međusobnog oprašivanja, a "incest" nikako nije dobar ako želimo vitalne i zdrave primjerke koji će osigurati budućnost vrste.
-
U principu se slažem da bi to bilo idealno rešenje, ali Madagaskar je siromašna zemlja i oni sigurno to neće moći da odrade, a i ti postojeći primerci su ugroženi jer potiču iz otvorene šume koja se svake godine sve više krči zbog poljoprivrede. Bolje je ovako osigurati preživljavanje vrste bar na Havajima, Floridi i u Australiji nego pustiti da propadne.
Što se tiče "incesta", on svakako nije zdrav za vrstu, ali kod biljaka takva vrsta oplodnje nije ni približno toliko štetna kao kod životinja, pa to se u prirodi stalno dešava. Seme sa iste palme padne jedno do drugog, jedno muško, drugo žensko, palme porastu i počnu da cvetaju. Ko će zabraniti polenu "brata" da oplodi "sestru"?
Primer Wodyetie bifurcate pokazuje da je upravo rasprostranjivanje semena najbolji način da se neka vrsta spasi. Par primeraka Wodyetie je otkriveno u severnoj Australiji tek 1978. godine, a sad milioni njihovih potomaka rastu u tropskim oblastima po čitavom svetu.
-
Da, Wodyetia bifurcata je spašena na ovaj način, ali ta palma je jedina vrsta u svojem rodu. Treba imati na umu da se palme iz roda Dypsis međusobno mogu križati, što znači da bi se genetski materijal Dypsis interrupta mogao zagaditi zbog hibridizacije sa drugim palmama iz tog roda. Sumnjam da će vlasnici Dypsis interrupta zamatati ženske cvjetove i striktno paziti da ne dođe do njihovog neželjenog oprašivanja pa je velika vjerojatnost da će sjemenke tih palmi biti hibridne ako u blizini ima drugih palmi iz roda Dypsis.
-
Tko će znati i htjeti, moći će kontrolirati..
-
W.bifurcata se križa sa Veitchiama.Hibridi su uobičajeni u biljnom svijetu.To se može viditi i sa dypsisima kojih je puno donešeno sa Madagascara i stalne su polemike da li je to ova ili ona vrsta.Zone rasta pojedinih vrsta se preklapaju ili čak više vrsta,upravo Dypsisa, žive na istom području,tako da su hibridi vrlo mogući i sigurno su vrlo česti.Čiste sastojine nekih vrsta postoje vjerojatno samo na nekim izoliranim područjima.Ili mogu dati čisto racu ako im je vrijeme cvjetanja u drugo vrijeme nego kod srodnika u njihovom okruženju.I što fali hibridima?Vjerojatno su tako i nastale mnogobrojne vrste,npr,na prelazu između dva područja neki hibridi dypsisa su opstali na terenu na kojem njihovi roditelji nisu mogli opstati i od takvih križanaca je mogla nastati nova vrsta.Nije li to uobičajeno u i u biljnom i životinjskom svijetu?Syagrusa teško da ću moći uzgajati u vrtu,ali uzgojiti butiagrus je puno većavsigurnost,a lipši je od oba roditelja :thumb_up:
-
A tek Butia x Parajubaea...