palmapedia.com
RAZNO => REPORTAŽE I PUTOPISI => Autor teme: Mila1 - Veljače 25, 2008, 03:23:56 prijepodne
-
Arboretum Trsteno, kao jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, u
jedinstvenom bogatstvu svojih vrijednosti, sjedinjuje kulturnu i prirodnu baštinu.
(http://img166.imageshack.us/img166/7752/img0610dr8.jpg) (http://imageshack.us)
Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih
vrsta biljaka.
(http://img144.imageshack.us/img144/3080/img0611ey3.jpg) (http://imageshack.us)
Osnovan je 1948. na prostoru i podlozi povijesnog
ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, datiranog
od 1494., te u cjelini zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture.
(http://img187.imageshack.us/img187/3881/img0612bg3.jpg) (http://imageshack.us)
Arboretum na svom prostoru od 25 hektara objedinjuje nekoliko različitih
cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni
neoromantičarski perivoj iz 19/20. stoljeća, povijesni maslinik, te prirodnu
vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju
makije i priobalne stijene.
Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i održavanje
kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu
biološke raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke
raznolikosti, te na istraživanja iz područja povijesti vrtne arhitekture.
(http://img136.imageshack.us/img136/7769/img0625ha3.jpg) (http://imageshack.us)
(http://img233.imageshack.us/img233/46/img0643fp8.jpg) (http://imageshack.us)
Arboretum Trsteno, kao jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, u
jedinstvenom bogatstvu svojih vrijednosti, sjedinjuje kulturnu i prirodnu baštinu.
Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih
vrsta biljaka. Osnovan je 1948. na prostoru i podlozi povijesnog
ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, datiranog
od 1494., te u cjelini zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture.
Arboretum na svom prostoru od 25 hektara objedinjuje nekoliko različitih
cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni
neoromantičarski perivoj iz 19/20. stoljeća, povijesni maslinik, te prirodnu
vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju
makije i priobalne stijene.
Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i održavanje
kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu
biološke raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke
raznolikosti, te na istraživanja iz područja povijesti vrtne arhitekture.
gigantska magnolija:
(http://img148.imageshack.us/img148/562/img0639oc3.jpg) (http://imageshack.us)
(http://img233.imageshack.us/img233/46/img0643fp8.jpg) (http://imageshack.us)
ARBORETUM TRSTENO
opci podaci
Voditelj Arboretuma: akademik Frano Kršinić
Upravitelj: dipl ing. Ivan ŠIMIĆ
Adresa: 20233 Trsteno kod Dubrovnika
Telefon: +385 (0)20 75 10 19
Fax: (0)20 75 12 68
e-mail: arbor@hazu.hr
Arboretum je otvoren svakim danom tokom cijele godine
od svibnja do listopada 7-19 h
od studenog do travnja 8-15 h
Arboretum se prostire na povrsini od 25 HA i lezi na geoloskoj podlozi trijaskih, jurskih i krednih prpusnih vapnenackih stijena, izmedju kojih se na povrsinu probio nepropusni sloj eocenskog fliša i omogucio vodi da izbije bogatim izvorom koji se nalazi u centru mjesta Trsteno.
Tla arboretuma bez obzira na razlicitost podloge na kojoj su razvijena, pripadaju skupini tala primorske vapnenacke serije od kojih prevladavaju smedja karbonatna tla.
Klima je sredozemna a obiljezavaju je blage vlazne zime i suha, topla,ljeta. Godisnji temp. srednjak iznosi 15,5 C, srednja godisnja kolicina oborina 1284 MM, a srednja godisnja vrijednost relativne vlage zraka 67%.
Arboretum Trsteno zakonom je zasticen te su zabranjene i kaznjive sve radnje koje mogu nanijeti stetu arhitektonskim i vrtnim spomenicima, a takodjer biljkama i zivotinjama na cijeloj povrsini arboretuma, zabranjeno je trganje ili branje uzgojenih i samoniklih biljaka kao i njihovog sjemenja. takodjer je zabranjen lov na zivotinje, te njihovo ubijanje ili odnosenje iz arboretuma.
U razdoblju renesanse 1494g Ivan Marinov-Gozze podigao je u trstenome na svome ladanjskom posjedu ljetnikovac s perivojem. Vila i perivoj ubrzo postaju jedno od sredista humanistickog kulturnog zivota Dubrovnika.
Ovdje u 16 st. Nikola Vitov Gucetic, istaknuti filozof i humanist pise svoja brojna filozofska djela i rasprave a takodjer je u to doba uz perivoj u Trstenom vezano i ime poznate dubrovacke pjesnikinje i ljepotice Cvijete Zuzoric.
Perivoj Gucetic pripada karakteristicnom tipu dubrovackog renesansnog vrta apo vremenu svoga postanka stariji je od mnogih glasovitih talijanskih i francuskih renesansnih vrtova.
To je perivoj geometrijskog tlorisa kojeg cini ortogonalna mreza setnica obrubljenih niskim kamenim zidicima.
Karakteristicna je glavna setnica s dvostrukim stuporedom koji nosi pergolu od vinove loze. Izuzetna vrijednost perivoja Gucetic istice se u njegovoj jednoosnoj tlorisnoj kompoziciji.
Na kompozicijskoj osi vrta nanizani su svi arhitektonski elementi: paviljon,ljetnikovac, kapelica sv. Jerolima, zelena lodja, fontana i akvadukti.
akvedukt:
(http://img205.imageshack.us/img205/6163/img0614qb6.jpg) (http://imageshack.us)
Iz ljetnikovca se pruza dvosmjerna vizura koja uz visoku estetsku vrijednost nosi i simboliku dubrovacke renesansne misli; otvorenost morem prema svijetu na jednoj strani, dok na suprotnoij strani kroz gusti hlad lovoreva gaja bljeska i zubori tekuca voda, misterij zivota na skrtoj kamenoj obali.
Voda se do fontane u perivoju dovodila akveduktom na 14 lukova dugim 70 m. Prvobitna renesansna fontana preuredjena je 1736. g. u raskosan barokni nimfej s Neptunom- bogom mora i voda, kao sredisnjim likom kompozicije kamenih kipova.
Nakon sto je stari renesansni ljetnikovac srusen u velikom potresu 1667 na istom mjestu je brzo sagradjen novi- danas postojeci.
U istocnom uglu perivoja smjestene su gospodarske zgrade koje su sluzile poljodjelskoj djelatnosti na posjedu. Vrlo je zanimljiva i dobro ocuvana mlinica sa starim presama za masline.
Krajem 19. i pocetkom 20. st na Guceticevom se imanju na predjelu Drvarica gradi drugi perivoj prostorno odjeljen od renesansnog perivoja s ljetnikovcem.
Novi perivoj pripada tipu prijelaznog vrta i svojim se specificnostima pridruzuje skupini juznojadranskih vrtova a glavno mu je obiljezje kompozicijsko jedinstvo dvaju razlicitih djelova;K tradicionalnog, geometrijskog i modernog pejzajnog djela ispunjenog romanticarsko scenografijom.
Sa sumovitog zaravanka perivoj se postepeno spusta niz strmi obronak preko kamenih stubista, vidikovaca i terasa sve do mora. U sredisnjem dijelu perivoja dominira umjetna rusevina sa suncanim satom odakle se pruza panoramski pogled na elafitsko otocje.
Prirodne znamenitosti
(http://img233.imageshack.us/img233/5341/img0642qp5.jpg) (http://imageshack.us)
Zbirka uzgojenih vrsta biljaka koja je najvecim djelom smjestena unutar renesansnog perivoja, danas iznosi oko 400 svojti koje su svrstane u 100 porodica.
Prema biljnogeografskom porijeklu vrsta najveci broj pripada azijskim biljkama (38,26%), zatim sredozemnim i evropskim (31,67%) a znacajan je i broj americkih biljaka (6,87%).
Povijesna analiza botanickog sastava pokazuje da zbirka uzgojenih vrsta odrazava povijesnu genezu i evoluciju vrta kroz vremensko razdoblje od 5 stoljeca.
Izbor renesansnih biljaka i danas odredjuje osnovne fizionomske crte Guceticevoj perivoja ali takodjer i svih preostalih dubrovackih vrtova.
To je nevelika skupina biljaka koju osim ukrasnih cine i one korisne biljke koje svojom ljepotom pridonose uresu vrta (limun,naranca, cetrun, sipak, vinova loza, ruza, jasmin, ruzmarin, svetolin i dr.)
U to se vrijeme zahvaljujuci brojnim dubrovackim brodovima, nove strane biljke pocele dolaziti u dubrovacke vrtove prekomorskim putevima.. Perivoj se u 19 st. i poc. 20 st obogacuje uz naglaseni egzotizam, mnostvom razlicitih biljaka iz svih krajeva svijeta: kanarska datulja, vasingtonija, visoka zumara, mala zumara, virdzinijski dragun, ginko, pijetlova krijesta, nepravi papar, gumijevac, zuti i crni bambus, banksova ruza, cikas i druge.
Najveca i najstarija stabla rastu u straznjem dijelu perivoja uz akvedukt a stara su oko 145 godina: ginko, americka lipa, libanonski cedar, tulipanovac,himalajski cempres, azijska platana i dr
Prirodne znamenitosti
Zbirka uzgojenih vrsta biljaka koja je najvecim djelom smjestena unutar renesansnog perivoja, danas iznosi oko 400 svojti koje su svrstane u 100 porodica.
Prema biljnogeografskom porijeklu vrsta najveci broj pripada azijskim biljkama (38,26%), zatim sredozemnim i evropskim (31,67%) a znacajan je i broj americkih biljaka (6,87%).
Povijesna analiza botanickog sastava pokazuje da zbirka uzgojenih vrsta odrazava povijesnu genezu i evoluciju vrta kroz vremensko razdoblje od 5 stoljeca.
Izbor renesansnih biljaka i danas odredjuje osnovne fizionomske crte Guceticevoj perivoja ali takodjer i svih preostalih dubrovackih vrtova.
To je nevelika skupina biljaka koju osim ukrasnih cine i one korisne biljke koje svojom ljepotom pridonose uresu vrta (limun,naranca, cetrun, sipak, vinova loza, ruza, jasmin, ruzmarin, svetolin i dr.)
U to se vrijeme zahvaljujuci brojnim dubrovackim brodovima, nove strane biljke pocele dolaziti u dubrovacke vrtove prekomorskim putevima.. Perivoj se u 19 st. i poc. 20 st obogacuje uz naglaseni egzotizam, mnostvom razlicitih biljaka iz svih krajeva svijeta: kanarska datulja, vasingtonija, visoka zumara, mala zumara, virdzinijski dragun, ginko, pijetlova krijesta, nepravi papar, gumijevac, zuti i crni bambus, banksova ruza, cikas i druge.
Najveca i najstarija stabla rastu u straznjem dijelu perivoja uz akvedukt a stara su oko 145 godina: ginko, americka lipa, libanonski cedar, tulipanovac,himalajski cempres, azijska platana i dr
Na podrucju Arboretuma zbog znacajne orografske, mikroklimatoloske i pedoloske rasclanjenosti i razlicitosti razvijena su raznolika stanista.
U mozaicnoj strukturi prirodnog vegetacijskog pokrivaca uz dominantne eumediteranske elemente maslčinu i rogac, lokalno su prisutni na dubljim i vlaznijim terenima submediteranski elementi, bjelograbic, jasen,lovor a na strmim stijenama nad morem javlja se rijetki lokalitet drvenaste mljecike, elementa egejske vegetacije.
Samonikla flora na povrsini Arboretuma (25 ha) zastupljena je s 510 svojti u 84 porodice a njezina je osnovna vrijednost i znacaj u velikoj bioloskoj raznolikosti.
Prisutnost skupine ilirsko-jadranskih endemskih biljaka ukazuje na biljnogeografsku pripadnost flore istocno-jadransko-eumediteranskoj zoni.
-
Mislim da bi ipak mogli vodit veću brigu o arboretumu, jer jedini uređeni dio je ribnjak i ono malo ispred kuće. Velika šteta s obzirom na tako velik potencijal. :thumb_down:
-
A na mene nije ostavilo takav dojam. dapace -ja sam odusevljena i evo vec mi je postala navika kad god sam na tom pravcu svratit i tamo.
Taman su nesto preuredjivali i kopali neke kanale ali su nas ipak pustili unutra i bas smo naletili na neke zaposlene-jedna djelatnica mi je cak u prolazu dala i letak-s kojeg sam prepisala ove neke stvari kojih nema npr na netu.
A stavicu slike i ribnjaka koji je WOW :shocked: :klanjase: :klanjase: i jos neke stare kuce ako nadjem.
I obavezno pogled na more :thumb_up:
-
Uz gornji prikaz Arboretuma Trsteno koji je opširan, ali je previše općenit i nejasan o palmama, dajem ovdje popis glavnih (starijih) vrsta:
Arboretum Trsteno kod Dubrovnika je naš najstariji botanički vrt i unatoč nedavnih požara, to je najveća zbirka drvenastih egzota i velikih prastarih palmi na istočnom Jadranu, gdje današnje starije palme tu rastu još od sredine 19. stoljeća. Uz niz novijih i mladjih uzgojenih palmica, Arboretum sadrži desetak vrsta starijih velikih palmi koje su medju našim najvećim primjercima tih vrsta: Butia capitata, Latania burbonica, Phoenix canariensis, Ph. dactylifera, Ph. sylvestris, Trachycarpus fortunei, Washingtonia filifera, Chamaerops humilis itd. Od inih južnih egzota su još poveća stabla Cycas revoluta, Dasylirion serratifolium, razni Eucalyptusi, Musa basjoo ...i niz drugih.
Sedum, 12. 7. 2008.
-
Interesantno!
Latania burbonica, možeš li mi reći nešto o toj palmi pošto prvi puta čujem za nju
-
Latania borbonica Lamarck - non hort. (na etiketi u popisu zabunom L. burbonica) je legalno-službeno botaničko ime za palmu koja se u komercijalnom vrtlarstvu naziva 'L. commersonii' hort. dok se naprotiv u trgovini kao lažna L. 'borbonica' hort. često podvaljuje običnija Livistona chinensis (Jacq.) R.Br. iz Kine. Prava L. borbonica koju su kod nas donijeli već dubrovački pomorci na oceanskim plovidbama njihovih 'karaka', kao divlja raste na južnim otocima Mauritius i Mascarenes. Drugdje u Evropi je rjedje sadjena vani na otvorenom npr. u južnoj Španjolskoj, na Siciliji i možda još ponegdje u toplijem Mediteranu (a sjevernije samo u staklenicima). Kao neotporna, teško da bi rasla uz sjeverni Jadran ili u zaledju (osim te lažne - otpornije trgovačke zamjene iz Kine).
Sedum, 12. 7. 2008.
-
Pošto ja znam za 3 vrste Latanie naišao sa na podatak da je Latania borbonica ustvari sinonim za crvenu Latanu tj. Lataniu lontaroides.
Ukoliko je to točno ta bi palma po otpornosti bila vrlo osjetljiva na niske temperature, svrstava se u 10a zone tako da sam i više nego iznenađen da raste na otvorenom u južnoj Dalmaciji.
-
yes, it's all said here
http://davesgarden.com/guides/pf/b/Arecaceae/Latania/none/cultivar/0/
http://davesgarden.com/guides/pf/go/60899/
PlantFiles: Red Latan Palm
Latania lontaroides
Synonym:Latania borbonica
Synonym:Latania commersonii
(ps. molim nemojte sad dijelit ovu temu i otvarat novu u vrstama palmi pod "latania"...mislim da nebi imalo smisla)
-
Osim nekoliko kraćih jednodnevnih posjeta, ja nisam posebno radio u tom arboretumu i ne odgovaram za ispravnost njihovih vrsta. Prethodni navod tamošnjih zrelih palmi je izvod iz bivšega službenog popisa njihovog sjemenja (Delectus Seminum) koje oni nude u zamjenu drugim arboretumima i bot. vrtovima (sastavila dr. M. Kovačević, izdanje HAZU). Inače, rast neke Latanie u Trstenom je povijesno moguć, jer su tu palme (sjeme i sadnice) ranije donosili najviše dubrovački pomorci na plovidbama do najveće dubrovačke prekooceanske kolonije Sv. Vlaha (danas Sao Braz) u predgradju indijske luke Goa. U prošlim stoljećima do otvaranja Sueza se redovno plovilo oko Afrike pa su i Dubrovčani tada češće prolazili uz otoke Mascarene na Indijskom oceanu kod jugoistočne Afrike, gdje rastu svih dosad priznatih 5 (pravih-botaničkih) vrsta Lataniae i to svaka na drugom otoku tog arhipelaga - i još par novijih vrtnih hibrida. U ranije doba se te vrste uglavnom još nisu razlikovale (nisu tada objavljene) pa su ih sve zajedno navodili u širem značenju pod imenom L. borbonica koju je dotad prvi objavio Lamarck. Koja je od njih ova dubrovačka nije jasno, ali većina su čisto tropske i ne podnose u uzgoju ni nula C, osim L. verschaffeltii Lemaire do -5C, koja se jedina sadi i daje sjeme na otvorenom u toplijem mediteranu: npr. južna Španjolska, Portugal i Sicilija, pa nije isključeno da bi rasla i kod nas južnije (možda može na Visu ?). Par ovoj sličnih palmi maglovito se prisjećam iz Trstenog, ali ih tada nisam stigao proučiti ni slikati jer me nisu pobliže zanimale pošto nisu bile za sadnju ni na mom Krku - a pogotovo ne u Zagrebu. Inače nije isključeno da je ovima u Trsteno ranije bila uvaljena falša-vrtna 'Latania borbonica' hort. - tj. otpornija Livistona chinensis bilo preko pomoraca u luci Goa, ili starijom razmjenom sjemena iz susjednih mediteranskih vrtova. Prvom prilikom ubuduće ako posjetim Trsteno, svakako ću se potruditi da razriješim enigmu ove dubrovačke 'Latanie'.
Sedum, 12. 7. 2008.
-
Slika iz vrta bi pokazala o kojoj se palmi radi, dali o latanii ili livistoni.
Nadam se da će netko nekako uspit doći do slike.
-
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM025.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM024.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM023.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM022.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM026.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM027.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM028.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM029.jpg)
-
Hebate koj Cycas na drugoj i trećoj slici :shocked:
-
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM033.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM035.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM037.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM038.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM039.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM040.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM042.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM043.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM050.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM051.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM061.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM062.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM063.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM065.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM067.jpg)
-
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM071.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM072.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM021.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM020.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM019.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM016.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM014.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM013.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM012.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM011.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM010.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM008.jpg)
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM005.jpg)
-
Odlične fotke ! :thumb_up:
Nevjerojatna su 2 Cycasa na malom otoku i dupli canariensis.
-
Super mjesto, isplati se vidjeti :thumb_up:
-
Evo danas sam bio ovdje prvi put i moram priznati da još preslažem dojmove. Na jednoj su strani još strašni ožiljci devedesetih koji ipak nekako uspjevaju probiti kroz ono svo silno zelenilo, manjak političke volje koja bi to ipak malo "ispeglala", nedostatak novca za održavanje što se na nekakav indirektan način odražava i na stanje duha uposlenih, mogu slobodno kazati još jedan klasični primjer "tuge s juga". Nadam se da me neće nitko shvatiti sa negativnom podnotom već upravo na način na koji je mene ovo danans sve skupa sa jedne strane fasciniralo a sa druge strane izazvalo salvu prezira prema nemogućnosti utjecaja na sveukupno stanje.
Ljudi tko slučajno tu nije bio nezna šta propušta. Ponovo se događa "hrvatski sindrom" tj. da imamo ispred nosa takve prekrasne stvari kojima se dolaze diviti ljudi sa svih strana svijeta a mi od toga samo što ne okrećemo glavu, ignoriramo to i pravimo se kao da ne postoji.
Možda je u stvari tako i bolje, možda je upravo to i sačuvalo ovaj Arboretum onakvim kakav je danas.
No amo se vratiti na ono šta nas ovde sve veže-palme. Iskreno sam malo i razočaran jer sam možda očekivao više različitosti ali ustvari je to to: Ph. canariensis, Ph. dactylifera, Trachy, Chamaerops, Washingtonie f. i r., Sabal minor, Livinstona i ako sam možda koju preskočio :). Uglavnom uz Cikade jedan klasični presjek palmi koje manje vaše prirodno pripadaju ovim prostorima. Prvi put sam uživo vidio razornu moć bambusa i priznajem da ta biljka u buduće u mojim očima dobiva sasvim drugu dimenziju i puuuuno veći rešpekt! Šume Trachyja, sva sila bjelogorice, borova, čempresa, divovska magnolija WOW, još sam bez teksta.
U svakom slučaju nešto šta bi svaki ljubitelj "zelenog" morao vidit.
Eto sad me možete i ubit :thumb_up:
-
Evo danas sam bio ovdje prvi put i moram priznati da još preslažem dojmove. Na jednoj su strani još strašni ožiljci devedesetih koji ipak nekako uspjevaju probiti kroz ono svo silno zelenilo, manjak političke volje koja bi to ipak malo "ispeglala", nedostatak novca za održavanje što se na nekakav indirektan način odražava i na stanje duha uposlenih, mogu slobodno kazati još jedan klasični primjer "tuge s juga". Nadam se da me neće nitko shvatiti sa negativnom podnotom već upravo na način na koji je mene ovo danans sve skupa sa jedne strane fasciniralo a sa druge strane izazvalo salvu prezira prema nemogućnosti utjecaja na sveukupno stanje.
Ljudi tko slučajno tu nije bio nezna šta propušta. Ponovo se događa "hrvatski sindrom" tj. da imamo ispred nosa takve prekrasne stvari kojima se dolaze diviti ljudi sa svih strana svijeta a mi od toga samo što ne okrećemo glavu, ignoriramo to i pravimo se kao da ne postoji.
Možda je u stvari tako i bolje, možda je upravo to i sačuvalo ovaj Arboretum onakvim kakav je danas.
No amo se vratiti na ono šta nas ovde sve veže-palme. Iskreno sam malo i razočaran jer sam možda očekivao više različitosti ali ustvari je to to: Ph. canariensis, Ph. dactylifera, Trachy, Chamaerops, Washingtonie f. i r., Sabal minor, Livinstona i ako sam možda koju preskočio :). Uglavnom uz Cikade jedan klasični presjek palmi koje manje vaše prirodno pripadaju ovim prostorima. Prvi put sam uživo vidio razornu moć bambusa i priznajem da ta biljka u buduće u mojim očima dobiva sasvim drugu dimenziju i puuuuno veći rešpekt! Šume Trachyja, sva sila bjelogorice, borova, čempresa, divovska magnolija WOW, još sam bez teksta.
U svakom slučaju nešto šta bi svaki ljubitelj "zelenog" morao vidit.
Eto sad me možete i ubit :thumb_up:
Dio arboretuma se obnavlja još uvijek, zbog velikog požara koji je prije nekoliko godina progutao pola arboretuma.
Možda su to ožiljci o kojima govoriš. On izgleda odlično sad, kad bi se usporedio sa time kako je izgledao nakon požara.
Inače ja živim u Trstenome pa znam. :wink:
-
Ima tu stari više ožiljaka ali su svi uglavnom posljedice požara. Mene je to sve skupa fasciniralo ali kad malo "saberem" sveukupne dojmove (onaj dvorac uz more, cijelu onu zapadnu stazu do dolje) malo me to sve žicne.
Dobro se sjećam i kako je to sve izgledalo devedesetih jer sam tuda često prolazio.
Stari živiš u prekrasnom mjestu i uživaj u onom što ste tamo uspijeli sačuvati.
Pozdrav iz Makarske
:thumb_up:
-
Inače ja živim u Trstenome pa znam. :wink:
Kad si tamo snimi koju sliku iz arboretuma - ako je što propuštenu u prethodnim postovima :thumb_up:
-
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/arboretumtrsteno070.jpg)
Misliš ovako?
Neka netko od admina uveća ako mu se dade.
:thumb_up:
Uvećano
-
Možda nešto i snimim. Odlično poznam arboretum jer sam odrastao tu. Poznam skrivena mjesta u njemu, kamo turisti obično ne zalaze. Poslikat ću malo kad nađem vremena. Sad padaju kiše, pa i nije neko vrijeme.:wink:
Najveća šteta je ta što su u požaru zbog velike vrućine, popucali stari ćupovi i vaze, te kameni stolovi i klupe.
To se više ne može na žalost zamjenit.
-
Ako postoji raj, onda je to ovo ! :shocked:
Nisam skoro video lepse, egzoticnije i misticnije mesto od ovog Arboretuma ! :sretan:
-
Uz gornji prikaz Arboretuma Trsteno koji je opširan, ali je previše općenit i nejasan o palmama, dajem ovdje popis glavnih (starijih) vrsta:
Arboretum Trsteno kod Dubrovnika je naš najstariji botanički vrt i unatoč nedavnih požara, to je najveća zbirka drvenastih egzota i velikih prastarih palmi na istočnom Jadranu, gdje današnje starije palme tu rastu još od sredine 19. stoljeća. Uz niz novijih i mladjih uzgojenih palmica, Arboretum sadrži desetak vrsta starijih velikih palmi koje su medju našim najvećim primjercima tih vrsta: Butia capitata, Latania burbonica, Phoenix canariensis, Ph. dactylifera, Ph. sylvestris, Trachycarpus fortunei, Washingtonia filifera, Chamaerops humilis itd. Od inih južnih egzota su još poveća stabla Cycas revoluta, Dasylirion serratifolium, razni Eucalyptusi, Musa basjoo ...i niz drugih.
Sedum, 12. 7. 2008.
Ma gdje je ta butia capitata u trstenom????
-
Citat, poruka dubrovnik: "gdje ti je ta butia capitata u trstenom???????"
U Trstenom sam bio više puta od 1976. i zadnji put 2005, pa nakon toga sad nemam uvid u najnovije stanje. Istočno od glavne zgrade uz srednju aleju je ranije bio bar 1 veći primjerak sa prastarom etiketom "Cocos capitata Mart.". Vjerojatno taj isti primjerak (ili neki još stariji ?) navodi se i u monografiji "Arboretum Trsteno" (A. Ugrenović, JAZU 1953, knj. 3, str. 87), pa zatim takodjer i u Šumarskoj enciklopediji, ranije predzadnje izdanje 1987 (odlomak S. Bertovića u vezi Trstenog). Jeli možda nedavno posječen, pao od starosti ili izgorio,- to više ne garantiram.
-
glavna zgrada je ljetnikovac i oko njega nije gorjelo. pogledati cu jos malo bolje slijedeci put istocno od njega. cak i da je posjecena, trebalo bi nesto ostati od nje. navodno da u negdje arboretumu raste i avokado, a ni njega nigdje nisam pronasao.
-
Ne možeš Avokado nikako promašit. Nalazi se kraj glavnog ljetnikovca.
Posađen je u vrtu ispod.
Jako je visok i njegove grane se mogu dotaknuti iz ljetnikovca.
-
e bas cu sad dobro pregledati par stotina slika koje sam poslikao oko vidikovca :)
-
Obavještavam vas da će danas će u 16:30 na HRT 1 biti kratki dokumentarac o arboretumu Trsteno, mislim da ga vrijedi pogledati.
-
prekasno sam vidio poruku. je li netko snimio?
-
Nažalost, nisam snimio, ali ti mogu reći da nisi mnogo propustio. Palme skoro uopće nisu prikazivali, tek tu i tamo bi kamera prešla preko nekog cikasa, kanarke ili trachyja, nego su govorili o povijesti vrta i ljetnikovca. Onda su malo prikazivali fontanu u vrtu i to je bilo to.
-
ali ti mogu reći da nisi mnogo propustio. Palme skoro uopće nisu prikazivali, tek tu i tamo bi kamera prešla preko nekog cikasa, kanarke ili trachyja, nego su govorili o povijesti vrta i ljetnikovca. Onda su malo prikazivali fontanu u vrtu i to je bilo to.
kao i većina naših emisija bilo da se radi o biljkama, životinjama, ribama ili moru, od po ure emisije o životinjama npr. oni prikažu puža i mrava u dva kadra a ostalo se uvate nekih pjesničkih pizdarija, nisam još na hrt pogleda dobru znanstvenu emisiju o nečemu, ne može se dobar materijal napravit u po ure snimanja
-
sve kod nas ide gore i gore, prije tridesetak godina i u arboretumu su biljke bile dobro obiljezene, cak su i staklenici bili puni. sada ima jos nesto ostataka oznaka iz tog vremena, a i staklenici postoje, samo su sada prazni. brojnije vrste palmi nalaze se u vrtu hotela hilton imperijal, nego u arboretumu. ocito su vrtlari u imperijalu strucniji, produktivniji i veci zaljubljenici u svoj posao, nego ekipa iz hrvatske akademije znanosti. ma kakav arboretum, kakav botanicki vrt na lokrumu, poslikat cu vam vrt hotela hilton imperijal
-
Baš sam gledala tu reportažu....prilično starinsko aristokratski, nema tu nešto palmi, prikazali su par cikasa...
-
Ma ima tamo dosta palmi samo urednicima to nije interesantno. Tamo vlada jedno ukupno bezvoljno raspoloženje da je to za nevjerovati. Točno je i da tamo stoji i ona "koliko para, toliko muzike", ipak su ti ljudi plačeni plaćom od HAZU-a i radili/sjedili njima je savršeno isto. Tamo je prekrasan ambijent i cijeli taj prostor zrači posebnom magijom ali uvjek ima ono sve hrvatsko "ali" koje svaki takav naš biser dobrano zasjeni. Počevši od najbanalnijih stvari da vi tamo nemožete kupiti ni najobičniju razglednicu Arboretuma a o nekakvim drugim stvarima niti da i ne govorim.
-
Koliko je ulaznica?
-
Nisam siguran ali mislim 60kn, šta i nije baš malo :thumb_down:
-
A moraju od nečeg živjet, trebalo bi biti besplatno za domicil, a za turiste npr 20Eura...
eto i Dioklecijanova palača..turisti nesmetano šetaju po građevini 1700 g staroj, bilo gdje vani bi to bilo ograđeno i za "dobar dan" 30 eur-a..eto kako povećati proračun gradova...
Pa i naša Salona je besplatna, a po onome za vidjeti malo manje spektakularna od Grčke Olimpije..
-
Ulaznica je 30kn, što je ok za vidit jedan od najstarijih botaničkih vtova na svijetu ako ne i najstariji. Ali ne izgleda ko botanički jer je malo zapušten pa nije u redu.
-
arboretum trsteno ima najbolju velicinu, lokaciju i potencijal u hrvatskoj, ali ga ocito vodi pogresna ekipa.
-
Definitivno. Sa malo boljom upravom tamo bi mogla čuda biti.
Da ga uzme ekipa Palmapedije u koncesiju??? :thumb_up:
-
Arboretum Trsteno dobro poznajem iz prošlih 1990-tih, jer sam ondje namjeravao prebaciti svoje zaposlenje iz Zagreba: za moje interese su prirodni preduvjeti tamo bili najidealniji kod nas: još bolji bi za južno bilje bio Vis - ali je presuh uz lošije veze i opskrbu izvan sezone. Iz opreza ipak nisam odmah prešao i za provjeru mogućnosti, počelo je 3 godine honorarno uz vanjsku suradnju (ali sam odustao). Najveći problem se tamo pokazala (ne)organiziranost, kočenje i usporena blokada koju provode 'senilci' iz JAZU/HAZU: iako imaju 2 - 3 mladja suradnika, perspektive im zato nisu sjajne pa tamo ostaju privremeno tek oni iz okolice koji nemaju boljih mogućnosti. Moje je objektivno uvjerenje da od tog Arboretuma dugoročno neće biti ništa i on samo može i dalje životariti u tihom umiranju, dokle god nad njim ima patronat ta pretpotopna akademija. Šteta,- ali to je nažalost tako do daljnjega, jer se taj okamenjeni sistem neda promijeniti.
-
Tamo se nalazlost u posljednjih 40 godina nista nabolje nije pokrenulo, vec sve skupa izgleda jos malo losije i zapustenije, a klimatski preduvjeti i mikrolokacija su fantasticni. Mogućnost vece turisticke valorizacije, a time i ekonomska isplativost je neupitna
-
Vezano za Subject: Butia capitata
Molim one koji su u prilici domoci se navedenih knjiga da pogledaju navedene citate:
Butia capitata (Cocos butia) spominje se u monografiji "Arboretum Trsteno" (A. Ugrenović, JAZU 1953, knj. 3, str. 87), pa zatim takodjer i u Šumarskoj enciklopediji, ranije predzadnje izdanje 1987 (odlomak S. Bertovića u vezi Trstenog). Jeli možda nedavno posječen, pao od starosti ili izgorio?
jer sam dobio sluzbeni odgovor koji prenosim:
Poštovani,
Butia capitata nije nikad posađena u Arboretumu. U monografiji Ugrenovića se spominje na 87 str. kao palmu koju je moguće uzgajati u Arboretumu. Lijepe primjerke ove palme možete pronaći u Botaničkom vrtu na Lokrumu te u vrtu Vile Sheherezade.
Srdačan pozdrav
Upravitelj:
Ivan Šimić, dipl.inž.agr.
-
Preko google booksa s te 87 str. nije vidljiv baš taj dio teksta jedino se doista spominje "Cocos capitata Mart. (Butia capitata Becc.), fam.
Palmae. Cesto se spominje pod imenom Cocos australis (Fiori I, 204). ..." Međutim naletio sam da je prema Adamoviću C. humilis bio autohton na Lokrumu, ali da je "tamanjenjem" nestao str 83.
-
Jedan članak iz Šumarskog lista o uvođenju egzota na širem dubrovačkom području
"UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE"
http://www.sumari.hr/sumlist/pdf/199702770.pdf (http://www.sumari.hr/sumlist/pdf/199702770.pdf)
-
ne mogu otvoriti ovaj pdf!?
-
Možda jer je datoteka veća 3,8MB. Ovisi kakva ti je internet veza.
Evo kopirat ću dijelove teksta
Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od XV. do kraja XX. stoljeća i procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godine
O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje
od osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV.
stoljeća nema podataka.
Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i
grmlja na dubrovačko područje datira iz prve polovice
XV. stoljeća.
U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom
"Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis
(L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivoju
sred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku:
"Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i naranče
raste povrće".Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i
njegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum,
sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijeće
i drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari,
pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici,
liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendrolozi,
šumari, botaničari i drugi.
Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i
kanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na
putu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja u
kojima je vidio naranče i lovor.U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački
putopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i
opisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradama
i perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citrus
limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka
različitih vrsti.
Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela
sindici Giustiniano i Diedo povodom službenog
obilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu da
u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sve
ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje treba
tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom
zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja
prenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je
Pulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbe
ukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svoja
imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu da
su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića
na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega,
a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communis
L.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitih
pa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve
-
pitke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je
ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto
okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu,
izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je
sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i
danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom.
Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao
je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči,
a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju
palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred
klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska
palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud).
Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom
Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično
tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali
kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović
iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću
na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere
(Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).
Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.),
lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro
Vetranović u pjesmi:
"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi
i krasan i zelen i okolo brštanom
lovorjem opleten i mrčom gizdavom".
U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik
i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac
u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito
cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera
L.) uzdignutu na odrine.
Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac
Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom
baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama,
vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama,
citronerijama i šipcima (Punica granatum L.).Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius
donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju
(Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma
unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih
žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno
cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike
cvijeća.
Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini
izdaje na hrvatskom jeziku knjigu " 0 uzgoju i njegovanju
cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje
vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz
Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu
dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj
primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što
se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović
opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome.
U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje
stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu,
u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX.
stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u
dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon
edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila
Solitudo), kojeg danas tamo više nema.
U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog
drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko
područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948.
godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan
1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području
grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste
preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo
nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota.
U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme
(Butia capitata (Mart.) Becc).
U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu
u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia
robusta H. VVendl.) i kanarske palme.
-
U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane
(Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.).
U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalna
čempresa (Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"),
ovita glicinijom (Wisteria sinensis (Sims)
Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste prekrasna stara
velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.).
Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desne
strane ceste prema Ilijinoj glavici raste soliterni
kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), a
kod pošte na Ilijinoj glavici ističe se manji drvored arizonskog
čempresa (Cupressus arizonica Greene).
U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantna
sofora ili pagoda drvo (Sophorajaponica L.).
Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmus
glabra Huds.), hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokva
penjačica ili puzačica (Ficuspumila L.), koja se penje
i puzi po zapadnom zidu Biljane. Na Lapadu u perivojima
Mitrović i Jordan rastu veliki eukalipti (Eucalyptus
sp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američki
koprivić (Celtis occidentalis L.).
U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac)
rastu markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten
(Aesculus hippocastanum L.), a u perivoju Gundulić-
Ghetaldi-Attems (vila Solitudo) raste kanarski bor (Pinus
canariensis Chr. Sm.) i kalifornijski čempresi (Cupressus
goveniana Gord.).
Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikog
utjecaja na unošenje egzotičnog drveća i grmlja
na dubrovačko područje, te ih zbog toga ovdje posebno
ističemo:
TRSTENO
Stari trstenski perivoj, danas Arboretum Hrvatske
Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnu
ulogu u introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća i
grmlja i drugog bilja za dubrovačko područje, Hrvatsku
i ovaj dio Europe.
To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je kroz
pet stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačko
područje te ga obogaćivalo i oplemenjivalo
novim biljnim vrstama - egzotama.
Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenju
egzota su oskudniji.
Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župne
crkve u Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis
(L.) Pers.), stoje zabilježio tadašnji trstenski župnik
don Luka Diodati Božidarović.
U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gučetić
u svom trstenskom perivoju spominje vrbu (Salix
sp.), koja je tamo mogla uspijevati jer su kroz perivoj
tekle vode. Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto Fortis,
pisac knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Gučetić
sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanum
L.) iz Caserte i moli je da ih uzgaja u Trstenu.
Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji je
opjevao dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis orae
Rhacusanae", vidio je u Trstenu dvije gorostasne platane
(Platanus orientalis L.), opseg debla platana iznosio je
tada 20 lakata (1 lakat - 512 mm) dubrovačke mjere,
čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki hrast
(Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Olea
europea L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus domestica
L.), grožđe (Vitis vinifera L.), smokve (Ficus
carica L.) i pletere od vitkog trsta (Arundo donax L.), po
kojem je Trsteno nekad dobilo svoje ime.
Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi,
Veneciji i dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći broj
vrsta egzotičnog drveća kao:
Abies nordmanniana (Stev.) Spach -
Abies pinsapo Boiss
Acer negundo L
Aesculus hippocastanum L.
Aesculuspavia L.
Agave americana L.
Ailanthus altissima (Mili.)
Swingle
Amorpha fruticosa L.
Aucuba japonica Thunb.
Broussonetiapapyrifera (L.) Vent. -
Caesalpinia gilliesü (Hook.)
Wall.
Calycanthus floridus L.
Camellia japonica L.
Cedrus deodara (D. Don) G. Don -
Cedrus HbaniA. Rich
Celtis occidentalic L.
Cinnamomum camphora (L.)
Sieb.
Citrus aurantium L.
Citrus limon (L.) Burm
Cupressus torulosa Don
Diospyros kaki Thunb.
Diospyros virginiana L.
Eriobotrya japonica (Thunb.)
Lindl.
Eucalyptus globulus Labill.
Gardenia jasminoides Ellis
Koelreuteria paniculata Lahm.
-Kavkaska jela
-Španjolska jela
- Negundovac
-Obični divlji
kesten
-Crveni divlji
kesten
-Agava, loparina
-Pajasen
-Amorfa, divlji
bagrem, čvitnjača
-Aukuba
- Dudovac
-Cesalpinija
- Kalikant
-Kamelija
-Himalajski cedar
- Libanonski cedar
- Obični američki
koprivić
- Kamforovac
- Ljuta naranča
- Limun
-Himalajski
čempres
-Kakijevac
- Virginijanski
dragun, kakijevac
-Nespola
- Eukalipt
-Gardenija
-Kelreuterija
Lagerstroemia indica L.
Larix decidua Mili.
Ligustrumjaponicum Thunb.
Liquidambar styraciflua L.
Liriodendron tulipifera L.
Magnolia grandiflora L.
•Lagerstremija
- Europski ariš
Japanska kalina
Likvidambar
Tulipanovac
- Velec vjerna
magnolija
Magnolia soulangiana Soul.-Bod - Listopadna
kineska magnolija
-Mahonija
- Muka Kristova,
pasiflora
Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt.
Passiflora caerulea L.
Paulownia tomentosa (Thunb.)
Steud.
Phoenix canariensis hort.
ex Chabaud
Picea glauca (Moench) Boiss.
Picea mariana (Mill.) B.S.P.
Picea smithiana Boss.
Pinus strobus L.
Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.
Robinia hispida L.
Rosa banksiae Ait.
Salix babylonica L.
Sequoiadendron giganteum
(Lindl.) Buchh.
Sophora japonica L.
Tamarix gallica L.
-Pavlovnija
- Palma
kanarska datulja
-Bijela, sura ili
kanadska smreka
- Crna ili mrka
smreka
-Himalajska
smreka
- Borovac,
Vajmutov bor
- Pitospor
- Ukrasni bagrem
- Banksova ruža
- Tužna vrba
-Golemi
mamutovac,
džinovska sekvoja
- Japanska sofora,
pagoda drvo
- Tamarika
Taxus baccata L.
Thujopsis dolabrata (L.) Sieb.
et Zucc.
Tilia tomentosa Moench
Trachycarpus fortunei (Hook.)
H. Wendl.
Washingtonia filifera
(Lindl. ex Andre) H. Wendl
Washingtonia robusta H. Wendl.
- Obična tisa
-Hiba
- Srebrnasta lipa
-Palma velika
žumara
- Palma vlaknata
vašingtonija
- Palma robustna
vašingtonija
Wisteria floribunda (Wild.) DC. - Glicinija, gličina
2. na 3. listopada 1991. godine srpska-jugoslavenska
armija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo je
oko 80% vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumskih
stabala, i rasadnici Arboretuma s više od 20 000 sadnica
egzotičnog drveća i grmlja, od čega najviše šimšira
(Buxus sempervirens L.) i pitospora (Pittosporum
tobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih egzota
i više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota.
Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sjemena
120 vrsta egzotičnog drveća i grmlja (popis) od
kojih je u 1994. godini u Arboretumu posađeno 11 vrsta:
Acacia auriculiformis Benth.
Acacia cyanophylla Lindl.
Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don
Acacia karroo Hayne
Acacia longifolia (Andr.) Willd.
Acacia pendula G. Don
Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl.
Acacia visco Lorentz
Albizia lophantha (Willd.) Benth.
Albizia procera
Mimosa glomerata
-
U članku ima još osim Trstena, opisan otok Lokrum (a za svaku lokaciju popis vrsta) i nema smisla da sad kopiram i ostale dijelove teksta koji se ne odnose na Trsteno
-
(http://i267.photobucket.com/albums/ii295/recitacija/ARBORETUM/ARBORETUM027.jpg)
Ja živim u Trstenu, a tek sad sam na slikama shvatio da je u Arboretumu posađena strelizia reginae vani. :icon_lol:
Dosad ju nisam primjećivao.
A ja se bezveze nećkao hoću li i ja posadit jednu u vrt. :0648:
-
Strelizia reginae ima vani na svakom koraku u Dubrovniku, na Pilama, na Plocama, Sustjepanu, Lokrumu... Ima ih skoro kao pogresnih navoda u gotovo svim opisima arboretuma Trsteno. Pored toga kod nas u Dubrovniku cemin nije Jasminum nudiflorum
-
Čini se da ih do sad nisam uopće primjećivao.
Ta mi se biljka baš sviđa i namjeravam ih posadit u vrt.
-
I u nas rastu na otvorenome
:thumb_up:
-
(http://www.fotoklubmg.hr/site/components/com_joomgallery/img_pictures/black__white_14/arboretum_trsteno-u_potrazi__20100817_1412578073.jpg)
-
:thumb_up:
-
(http://www.fotoklubmg.hr/site/components/com_joomgallery/img_pictures/pejsai_1/arboretum_trsteno_aleja_palmi_20100817_1506131127.jpg)
-
http://www.fotoklubmg.hr/site/galerija?func=detail&id=230#joomimg (http://www.fotoklubmg.hr/site/galerija?func=detail&id=230#joomimg)