palmapedia.com
PALME => PALME (Arecaceae) => Autor teme: Veruda - Lipnja 30, 2008, 17:57:38 poslijepodne
-
Još jedan članak najvećeg mrzitelja palmi u Dalmaciji Duška Kečkemeta objavljeno u "Klesarstvo i graditeljstvo", Pučišća, 2007., br. 3-4, str. 57-63.
Evo dio teksta :rofl:
"Grad - veći ili manji - tvore zgrade, ulice i zeleni nasadi u njemu. Zgrade i ulice spadaju u civilizaciju grada, zelenilo u njegovu kulturu.
Grad Split je i nekada, kada je oskudijevao i kućama i ulicama, posvećivao posebnu pažnju gradskom zelenilu: javnom parku, privatnim vrtovima ili tek cvijeću na balaturama i prozorima i najsiromašnijih stanovnika njegovih težačkih predgrađa.
Na prvom katastarskom planu Splita, tridesetih godina devetnaestoga stoljeća, vidimo mnogo malenih zelenih oaza u krajnje oskudnom stambenom prostoru staroga dijela grada, još stiješnjenoga pojasom gradskih zidina.
Maršal Marmont, francuski zapovjednik Dalmacije, gradi u Splitu za to doba reprezentativni javni park na obali.
Zaslužni splitski arhitekt Vicko Andrić projektira sredinom devetnaestoga stoljeća opkoliti cijeli tadašnji stari dio grada nizom stabala. Iz toga su vremena ostale impozantne platane u Zagrebačkoj ulici.
Agilni splitski načelnik Ante Bajamonti ostvaruje novi gradski park (koji je novom neprimjerenom obnovom izgubio svoj tradicionalni pečat). (1)
U razdoblju između dva Svjetska rata splitska Općina posvećuje posebnu pažnju javnim gradskim nasadima. Ima i vlastiti rasadnik do općinskih zgrada na Solinskoj cesti (tada Sarajevska ulica). Do 1930. je, na tada već donekle proširenom području grada, zasadila čak 720 stabala: česmine (Quercus ilex), akacije (Acacia besogniana), duba (Quercus pubescens), platana (Platanus oricutalis), kostelje (Celtis australis i Celtis tournefortii), šofore (Sophora japon), jablana ((Populus), topola (Populus alba, Populus canescens), tamarisa (Tamarix german), judinog drva (Cercis igliquastum). (2)
U drugoj polovini devetnaestoga stoljeća, kada austrijska pomorska uprava izgrađuje dalmatinske luke, gotovo sve su one - pa i splitska obala - zasađene stablima duda - murve (Morus alba, Morus nigra). Na splitskoj su obali sađene šezdesetih godina devetnaestoga stoljeća, a uklonjene 1920., kada je riva, od 1920.-1927., zasađena palmama iz rasadnika na Visu.
Stabla murvi su pružala našim otočkim i kopnenim primorskim mjestima slikovit izgled, a i udobnost ljetnim hladom. U sezoni zelenim krošnjama, a zimi - podrezivane - maštovito oblikovanim i usmjeravanim granama ostavljala su ta stabla murvi slikovit dojam, stopljen s pogledom na lučka pročela svih naših gradova i gradića. (Bio je još jedan razlog obilnom uzgoju stabala murvi na našoj obali: korištenje njihova lišća za uzgoj svilenih buba, zbog predenja svile u brojnim domaćinstvima).
Obilnom sadnjom palmi izgubila je splitska riva svoj raniji urbani lučki pečat, ali je dobila jedan novi, neusklađen s klimatskim i tradicionalnim urbanim obilježjima, ali prihvaćen od generacije Splićana međuratnog razdoblja Tijardovićevih opereta. Danas, nakon osamdeset godina, ušla je u noviji identitet Splita dvadesetoga stoljeća.
(Pohvalna je ponovna sadnja deset murvi, umjesto palmi, na Matejuški u splitskoj luci; barem kao sjećanje na one uklonjene s rive).
Palme su biljke tropskih i suptropskih krajeva i na našem području više vegetiraju nego što prirodno žive, ne uspijevajući ni sazriti svoje plodove. One ambijentima u kojima autohtono rastu ili su uvezene pružaju općenito egzotični pečat, pa su stoga često korištene i kao jeftini turistički mamac.
Potpuno je pogrešna tvrdnja da su palme u Dalmaciji tradicionalna flora. U devetnaestome je stoljeću u Splitu bila samo jedna jedina palma, zvana "Jerina palma". Dokazujući tobožnju tradiciju palmi u nas, netko se pozvao na napis najboljega poznavatelja naše primorske kulturne prošlosti, Cvita Fiskovića. On je u splitskom časopisu "Hortikultura" objavio napis o palmi u našoj hortikulturnoj baštini, ali izričito pojedinačnoj u parkovima a ne kao urbani inventar:
"Očito je, dakle, da bi i palmu trebalo i dalje njegovati isto onako kao što su je uzgajala starija pokoljenja, pojedinačno među ostalim stablima perivoja, a ne poredanu u jednoličnim drvoredima, krutim i skučenim redovima koji se u posljednje vrijeme /1966./ nametnuše pročeljima primorskih gradova i manjih mjesta mijenjajući njihovo stoljetno i prirodno obilježje." (3)
Od šezdesetih godina prošloga stoljeća nadalje zahvatila je našu obalu prava palmomanija. Borovi se sijeku a palme sade u hotelsko-turističkim sredinama s uvjerenjem da će takav južnjačko-egzotični ambijent privlačiti strane turiste, nažalost, gotovo u svim našim otočkim i obalnim gradovima i gradićima. Tijekom dva do tri desetljeća posječena su doslovno sva stabla murvi u mjesnim lukama i posađene palme u jednoličnim redovima. Osebujne slike luka i lučica naših otočkih mjestanaca ostale su zabilježene tek na starim razglednicama ili na slikama Ante Kaštelančića, koji je volio slikati gotovo skulpturalna gola zimska stabla tih lučkih ugođaja.
Razloge tog ambijentalnog degradiranja naših primorskih luka i lučica možemo naći u malograđanskoj, ali i megalomanskoj težnji stanovnika tih mjesta i mjestanaca da svojim malenim gradovima i gradićima dadu neki svjetskiji i privlačniji pečat; ujedno da tim egzotičnim izgledom bolje privuku turiste, domaće i strane.
Bilo je to u skladu s omiljenim jeftinim šlagerima "Kad palme njišu grane", ili "A ja pod palmama sjedim i zvjezdice brojim".
Nekada slikovite i osebujne vedute naših primorskih lučica pretvorile su se odreda u jeftini petenciozni kič. Žalosno je vidjeti i ona pitoreskna otočka ribarska mjestanca, poput Milne ili Splitske na Braču, s nametljivim monotonim nizovima palmi u njihovim lučicama.
Danas nema više ni jedne naše luke ili lučice s murvama ili nekim drugim lokalnim stablima, a rijetko koje bez uniformnih i nemaštovitih nizova palmi, s kojima se svake oštrije zime mora boriti da ih bura i posolica ne unište.
A gledano s praktične strane, nema više u tim lučicama, na tim klupama, ni ugodnog ljetnog hlada, jer ga stabla palmi ne mogu dovoljno pružiti.
U Splitu pak, dok palme na staroj rivi danas barem donekle možemo opravdati, jer je takva riva već ušla u tradiciju jučerašnjega Splita - osim onih visokih, već starih, gotovo golih, koje svojim ritmom visokih vertikala konkuriraju pročelju i ritmu kriptoportika Dioklecijanove palače, svjetskog spomenika kulture - malograđansko je, megalomansko i neukusno sađenje palmi i dalje, na istočnoj i zapadnoj obali splitske luke. Čak ni neka iskustva ne pomažu razuvjeriti te suvremene palmomane. Znamo da su uoči Drugog svjetskog rata palme bile posađene na novouređenoj zapadnoj obali splitske luke, ali su ih vjetrovi i posolica sve uništili, pa su zatim posađeni tamarisi. Danas se želi ponoviti isti jalovi eksperiment i čitavoj splitskoj luci pružiti nekakav mondeni pečat.
Još je manje opravdana nedavna sadnja redova palmi na istočnoj obali splitske luke, na južnom kraju te obale, koja ni nije namijenjena šetnji, nego živom lučkom prometu. Tu su posađene palme potpuno deplasirane.
Oni koji su ih sadili kao da nisu vidjeli - ili nisu htjeli vidjeti - divan red pelegrinki na toj obali, do željezničkog kolodvora, koji ljeti svim domaćim i stranim prolaznicima pruža najugodniji hlad. (Kad se uskoro na toj obali budu gradili priželjkivani hoteli, pouzdano će se prvo posjeći taj jedinstveni, lijepi i ugodni niz splitskih stabala bogatih krošanja).
Na preuzetno obnovljenoj splitskoj rivi, bez obzira na njezin tradicionalni pečat, palme su čak posebno osvijetljene podnim reflektorima, kao osobite vrednote, pa pridonose kičerskom dojmu nove obale..."
I tako dalje... :misli:
http://www.gi-zasplit.org/novitade/57-splicanipisu/679-duko-kekemet-o-palmomaniji-na-jadranu?tmpl=component&print=1&page=
-
Ovaj tekst je pun neistina i strašne mržnje prema palmama, nema djela gdje ne pljuje po njima. Srećom, ovakvi stavovi su sve rijeđi i rijeđi kako prolaze godine i ti fosili polako odlaze. :thumb_up:
-
:vidiga: :vidiga:
Vise je smesno nego zalosno-posebno mi je debilan deo gde kaze da palme na Jadranu vise vegetiraju nego sto zive i da nisu u skladu sa klimatskim uslovima! Budalastina!
Sto kaze Veruda,srecom da su ovakvi cudaci sve redji!
Jedino sto se donekle slazem je da drvoredi cesto u mnogim jadranskim gradovima mogu delovati monotono,jer su zastupljene svega dve-tri vrste!
Trebalo bi samo vise poraditi na raznovrsnosti palmi na javnim povrsinama i sve bi bilo ok!
I da,stoji i to da ne treba sad svo drugo drvece istrebiti i zanemariti zbog palmi!
-
Ja bi samo potpisao verudu i reko hvlala bogu pa vrijeme ide i ovi fosili od ljudi pomalo nestaju.
Strahota. Ja neznam tko ovome čovjeku daje kruha, jer ako ga za ovo plačaju nek se svi odreda bace u more sa ciglom oko vrata.
-
:rofl: :rofl: :rofl:
Kakav seroslav. :icon_lol:
-
Iako fali tekstova općenito o palmama ovakve stvari u današnje vrijeme interneta i brzog pronalaženja informacija bi novinari trebali izbjegavati :rofl:
U ponekim se vrtovima može naći još jedna za nas neobična tropska biljka. Radi se o bačvolikoj palmi s otoka Mauriciusa čija visina ne prelazi pet metara. Njeni listovi izgledaju poput pera i slični su onima datulje, a deblo joj je u donjem djelu jako zadebljalo - poput bačve. Ona je vrlo otporna i na sušu i na posolicu pa je upravo zbog toga pogodna ukrasna biljka u parkovima ili vrtovima uz našu obalu.
:zbunjen:
Cijeli txt koga zanima Glas Istre (http://www.glasistre.hr/?b963d5b9690530b315f1f9a4bcda621f,TS,3884,,19267,,240265,,)
-
hahahaha joj :rofl:
da je poslat mail novinaru da nam pokaže sliku te palme :lol:
-
Najbolje od svega je šta u pisanom izdanju i je slika bottle palme ( Hyophorbe lagenicaulis ), nažalost tu sliku su izbacili u internet izdanju.
Toplo se nadam da ju je zamjenila sa Jubaeom chilensis :rofl:
-
da :mrgreen:
Ali u biti tko zna sa čim su je oni zamjenili. :mrgreen:
PIH
-
:rofl:
Onaj ko je ovo pisao neka slobodno posadi H. lagenicaulis pa ce se i licno uveriti da ova palma odlicno podnosi uslove na Jadranu. :mrgreen:
-
Veruda je nedavno upozorio na članak u Glasu Istre o palmama. Pohvalno je što se na taj način upoznaje šira javnost s palmama. Danas je u Jutarnjem izašao isto jedan članak o palmama autorice Jasne Rudež dipl.ing.
http://www.jutarnji.hr/nekretnine/uredjenje_interijera/clanak/art-2008,8,16,,130075.jl
uz zamjerku da Chanaerops humilis nije jedina autentična europska vrsta palme ("Mala žumara jedina je autentična europska vrsta palme, porijeklom je iz zapadnog Mediterana") a Phoenix theophrasti? :icon_mrhappy:
Ipak pohvalno da se piše o palmama
-
http://www.slobodnadalmacija.hr/Split- (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-)županija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/103822/Default.aspx
-
Trebalo bi pitat Duška Kečkemeta di je bio prošlu noć :icon_mrhappy:
Šteta za palme :icon_mad:
-
Pa ne mogu vjerovati da su i te datulje stradale! :icon_sad: Prije nekog vremena sam pisao da su, zbog gradnje apartmana, u Kaštel Štafiliću srušili jednu veliku i staru datulju, a sad su uništene i ove male. :icon_sad: Vidim da palma na slici ima nešto izdanaka iz korijena, trebalo bi ih ostaviti, možda se uspije oporaviti iz njih, iako će trebati godine i godine da dostigne prijašnju visinu.
-
Nisam nažalost pronašao prikladniju temu, isto tako nije baš ni za novu temu...
"Put po Dalmaciji" od talijanskog putopisca Alberta Fortisa objavljena knjiga još davne 1774. godine spominje u nekim djelovima i palme. Pa tako piše:
"u naselju na Čiovu vidi se jedna palma koja je tu nikla prije četrdeset tri godine i stalno je izložena promjenama vremena, a već deset godina uzastopno rađa velikim obiljem datulja. One nisu doduše najsavršenije kakvoće, ali jesu jestive unatoč stanovitoj trpkosti što je možda dobivaju zbog toga jer je palma malo previše prepuštena nepogodama zime koja je, koliko god bila blaga na otoku Čiovu, ipak oštrija nego zime domovini palma u Africi i Aziji. Možda zato što u blizini nema muškog stabla da je oplodi, palma sa Čiova rađa datuljama koje nemaju koštice. Umjesto nje imaju šupljinu kojoj su stijenke malo otpornije nego ostatak mesa. Kada bi vlasnik zimi pokrio tu palmu, vjerojatno bi datulje što ih ona donosi bile slađe."
Ej, pričamo o 18. stoljeću, svaka čast na nekim ispravnim zaključcima samog autora, ali mi je zanimljivo da je to tih zaključaka došao vjerojatno u razgovoru sa domaćinom...i onda neka netko kaže da palme nisu imale tradiciju uzgoja na ovim našim prostorima :icon_exclaim:
-
Henoh je već negdje pisao o tome, čini mi se u temi Phoenix dactylifera.
-
Baš me razveselio ovaj članak,znači da moram pričekati još samo 30 godina da uberem prve datulje :old:
-
Pisao sam prije o tome, ali ima jos bolje s Losinja gdje su ih uspjeli dobiti da dozriju.Sjeme je bilo klijavo.Stavio sam isjecak iz Mladog Istranina koji je o losinjskim datuljama objavio clanak pocetom 1900-ih.Sjeme je klijao botanicar Haracic.Ima takvih izoliranih slucajeva jos, ali nisam pisao o tome jer mi se cinilo da to slabo koga interesira.
-
Mene interesira
-
I mene,to nas je već pet
-
Zanimljivo :thumb_up:
-
Henoh je već negdje pisao o tome, čini mi se u temi Phoenix dactylifera.
Pisao sam prije o tome, ali ima jos bolje s Losinja gdje su ih uspjeli dobiti da dozriju.Sjeme je bilo klijavo.Stavio sam isjecak iz Mladog Istranina koji je o losinjskim datuljama objavio clanak pocetom 1900-ih.Sjeme je klijao botanicar Haracic.Ima takvih izoliranih slucajeva jos, ali nisam pisao o tome jer mi se cinilo da to slabo koga interesira.
Uh, to sam propustio. Pa zanima mnoge na ovom forumu, bilo bi dobro napraviti jednu temu i tamo slagati ovakve informacije o povijesti palme na Jadranu...
-
Uh, to sam propustio. Pa zanima mnoge na ovom forumu, bilo bi dobro napraviti jednu temu i tamo slagati ovakve informacije o povijesti palme na Jadranu...
Odlična ideja. :thumb_up:
-
Za napisati pregledni članak trebalo bi vremena. Za sada ću samo prenijeti interesantan podatak koji je zabilježio 1664. osmanski putopisac Evlija Čelebi u Herceg Novom: "U Donjem gradu, pred kućom Zekerija-age, nalazi se jedno visoko stablo datule, koje se diže nebu pod oblake. U varoši, na obali potoka Tople, kod kuće Hadzi-Husam-age, nalazi se jedno divno stablo datule, samo mi nije poznato da li daje plod." Prva opisana P. dactylifera morala je biti jako stara. Iako je Čelebi u svojim opisima znao nekad pretjerati i dati si malo pjesničke slobode čini se da je ovdje samo evidentirao stanje. Fortis se malo više raspitivao oko datulje na Čiovu.
-
Jako zanimljivo...... :sretan:
-
Smatram dobrom idejom pokrenuti temu o povjesti palmi na Jadranu, ali i osvrniti se na prvotni clanak i one koje palme smatraju neprirodnim za okolis. Najme prilikoms razmatranja povijesti i sadasnjosti necega sto je ponajvise ovisno o klimatskim uvijetima, s moga stanovista jednostavno je maloumno i potpuno suludo tvrditi da je nesta neprikladno za pojedini okolis, samo zato sto zbog klimatskih uvijeta prije 200 g to nije moglo rasti, a sada opet moze, jer ako samo uzmemo u obzir da su u prapovijesti i kod nas rasle paprati, pa onda vjerojatno i cikasi tako da je i rast i sirenje palmi na nasa podrucja uvjetovalalo u kojim periodima ledenih doba koja se dogadjaju ciklicki je bio koji povijesni period. Dakle tvrditi da palme nisu prikladne za Jadran je kao da kazemo da Jadran ne pripada Mediteranu!
-
Evo jednog clanka o bolesti palmi odnosno nametniku "crvena palmina pipa"
http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=26801#.UnSRf3-oaH8 (http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=26801#.UnSRf3-oaH8)
Jel netko s foruma imao iskustva s ovim kukcem i koje sve palme napada!?
-
Trava i Amelito u imali neugodnih iskustava sa ovom bubetinom. Na ovoj temi http://palmapedia.com/index.php/topic,304.0.html (http://palmapedia.com/index.php/topic,304.0.html) se nalaze njihova iskustva, potrepljena slikama.
-
Hvala Palmofan, sorry promaklo mi je!
-
:puke:
http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/pula-odmotavanje-palmi-iduceg-tjedna-523903 (http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/pula-odmotavanje-palmi-iduceg-tjedna-523903)
pročitajte samo prvi komentar ispod teksta i sve će vam biti jasno!
-
A da ne govorimo da je ovo bila jedna od najtoplijih zima.Ma ne moraju ih ni odmotavati,nek ostanu tako za slijedeću zimu.
-
Stručnost svih službi u državi nam je na" zavidnoj" razini ali kud baš u hortikulturi najgori od svih :crutch:
i da ništa ne znaš bar danas kao da ne postoji interneta i googla da malo pročačkaš i jednostavno nađeš sve šta te zanima nego rade idiote od sebe...