A new update. New leaves of my specimen, produced outdoors remain smaller than older leaves produced in the cold frame. Also it has suckered for the first time with three offshoots.


image uploading sites

Općenito je malo sorti sa istoka,slabo su se donosile iz tih krajeva.Sa Sirijom je možda problem u tome što se nisu mogle iznositi sadnice iz zemlje,bar je moj prijatelj imao ogroman problem kad su mu na aerodromu u kuferu našli sadnicu pistača koju je nabavio za mene,opkolilo ga sa uperenim automatima ko da je teški zločinac.Lipo me je opra kad je doša doma.Svejedno mi je posli donio sjeme istača.
Imam jednu sadnicu sirijske sorte,ali neznam koja je,možda je Kaissy.Ima dobrih sorti i u Izraelu,Libanonu,sve bi to bilo dobro malo ubaciti u naše maslinike.Ali ako je maslina došla iz tih krajeva,ond i naše domaće imaju gene tih istočnih sorti.
Nešto slika sirijskih sorti ima ovdje
http://www.variedadesdeolivo.com/variedades_mediterraneas/

Nikad, nigdje spomena sirijskim sortama, jednom od područja prve kultivacije masline. Nažalost ta zemlja je u ratu, a prije rata (2010.) imala je oko 97 milijuna stabala na 647.000 hektara. Na sjeveru (Latakija) imaju prosječno 800-900 mm padalina godišnje i od tamo je visoko produktivna sorta Khodeiri. Pet sorti: Zaity, Sorani, Doebli, Khodeiri i Kaissy predstavljaju 90% svih zastupljenih maslina. Osim literature, nema slika tih sorti.

Malo sam kopao po španjolskim sortama,imaju jako dobrih sorti,izvukao sam jednu malu listu najcjenjenijih,ujedno i najrodnijih sorti
Alfafara
Picual
Picudo
Empeltre
Alorena
Verdial de bajadoz
Verdial de Velez-Malaga
Cornicabra
Lechin de Granada
Farga
Sevillenca
Morrut
Manzanilla
Ako neko ima koju plemkicu od ovih nek se javi

Dobro je zalilo masline danas

Uljare uglavnom neznaju di će sa kominom,često se odlaže na divlje,baca.Bilo bi dobro kad bi svaki veći maslinik imao mjesta za deponiranje komine,gdje bi ona mogla zriti cca dvije godine,ili bar godinu.Malo je problem jer je s kominom teže manipulirati nego sa stajnjakom ili biljnim materijalom od kojeg se uobičajeno radi humus.Da se to razbaca,treba više radne snage nego za razbacati ovčji gnoj iz veća.
Komina je sigurno dobro gnojivo,vraćamo u zemlju dobar dio od onog što smo ubrali.

Kakva su iskustva (dugoročna) maslinara sa fermentiranom kominom? Da li se dugoročno mijenja ph tla ?  Ako je to dobar način obogaćivanja tla, zašto se ne koristi u većoj mjeri ? 

Da,nekad su se masline okopavale i zemlja se nagrtala oko debla,naročito na mjestima gdje je tlo bilo plitko pa se većina raspoložive zemlje navlačila oko stabla obično u širini krošnje.Tako uređeno tlo se i dodatno iskorištavalo,sijalo se graj,leća,čičvarda,čak i ječam.Grahorice su oplemenjivale tlo svojim korijenjem na kojem su bile dušične kvržice.Korijenje koje ostaje u tlu svojim raspadanjem ostavlja šupline koje čine tlo zračnijim.To vrijedi i za korijenje koje ostaje u tlu nakon košenja.
Za mikorizu je bolje tlo koje se ne obrađuje,dovoljno je kositi travu,koja se uz pomoć insekata,bakterija,razgrađuje i obogaćuje tlo humusom,koji je opet hrana i mokorizama,pa opet drugim insektima itd.to stalni proces,neprestana cirkulacija.Preduboko frezanje oštećuje korjenje koje se nalazi blizu površine,to korijenje je tu da uzima hranu,zrak i vodu,i da na njemu u simbiozi živi mikoriza.Uz dodatak stajnjaka ili nekog drugog izvora humusa možemo još dodatno obogatiti tlo,a živi svijet u tlu će se pobrinuti da sva ta hrana bude dostupna maslini.Već sam bio rekao,ono što mnogi zaboravljaju jest da je stablo jednom polovicom u zemlji a drugom u zraku.Ako stalnom obradom tla,uvijek iznova prevrćemo zemlju,na kojoj ništa ne raste,takvo tlo gubi humus,tlo postaje jalovo.Ako se stalno baca umjetno gnojivo a malo ili ništa stajnjak ili neki drugi humus,tlo se zakiseljuje,i postaje neprikladno za život masline.A i ne samo masline.
Recepture gnojidbe su više ili manje iste,bez obzira na vrst tla,položaj,vodni režim,gnojidba se ne bi trebala provoditi bez analize tla ili lista masline da se vidi kojih elemenata fali,pa da se onda pristupi gnojidbi.I isto tako gnojidbu treba provoditi u za to predviđene rokove.Nedavno sam vidio reklamu za ona tkz. konjski gnoj,kaže-nahranite svoje masline nakon berbe-Totalno pogrešno!Taj gnoj bi se trebao baciti krajem kolovoza-početkom rujna a ne u studenom.Onda se i dogode onakve stvari kao sa onim maslinama oko Primoštena i Rogoznice.Ako želimo da stablo na vrijeme usvoji tu hranu onda to treba napraviti kad treba a ne onda kad imamo vremena.Ako smo zakasnili onda bolje preskočiti jesensku gnojidbu ili pognojiti samo humusom ili kompostom.Inače,smatram da taj konjski gnoj i nije dobar za mokorizu,zbog svih aditiva koji iz stočne hrane dospijevaju u takav gnoj,plus su tu i umjetni dodaci.
U priči oko mikorize govori se kako neki pesticidi,pa čak i neki herbicidi ne utječu puno na njezin razvoj,u što ne vjerujem puno,treba to sigurno još malo ispitati,nije stvar samo u mikorizi,i bakterije su bitne za njezino zdravlje,možda i interakcija sa nekim drugim nama nevažnim gljivama,ne smijemo zaboraviti ni insekte kojima nije sigurno zabavno zagristi u neki organofosforni zalogaj u tlu.Sve ono što može naškoditi bilo čemu što živi u tlu može poremititi biološku ravnotežu koja je potrebna za zdravlje tla,tj. mikorize tj.masline ili neke druge kulture.

Žetva
screenshot utility