Spartium junceum - brnistra

[Henoh]

Hmm, mogao bih i tu s roze cvijetom onda slijedeće godine uzeti, naravno ovisno o rezultatima prezimljavanja ove žute. Mislim da ne bi trebalo s njom biti problema.

[palmofan]

Je li ta ružićasta samo kultivar vrste Spartium junceum ili druga srodna vrsta?

[branimir]

To se i ja pitam. Ja bi si nabavio onu našu izvornu.
Prošle mi klijanje nije uspjelo a ove godine nisam ni uzeo sjemena na Murteru.

[porat]

Bilo je ljubičastih kupiti ovo proljeće u Zrinjevcu na Kajzerici. Ne mogu sad pouzdano tvrditi da je na etiketi bilo naznačeno Spartium junceum, ali po izgledu cvijeta na slici, a i po izgledu same biljke rekao bih da je to gotovo sigurno brnistra. Sadnice su bile male, nekih 25 cm visine, i otprilike 20 kn. Uzeo sam 2, jedna mi se osušila prije nego je dospjela do Drniša, a drugu sam posadio i uopće ne znam u kakvom je stanju, nisam ju se sjetio pogledati zadnji put  , al da se osušila vjerojatno bih to uočio.

[Henoh]

U cvjetanju

[trava]

Ma je li to brnistra,kod nas još ne cvjeta?

[porat]

Baš gledam, mislim da nije, ne mogu se sjetiti imena biljke koja se može naći po rasadnicima, slična je brnistri, ima žute ili roza cvjetove, manja je po rastu i sarije grane ne postaju drvene.

Inače, nakon zime 2010. osušila mi se jedna brnistra u vrtu, a drugu su napale biljne uši i ona se kroz tu sezonu napola osušila (vjerojatno kombinacija niskih temperatura tijekom zime i vrlo vlažne sezone).
Ove zime mi se osušila i ta druga brnistra. Neobično mi je da su kod mene neotporne na zimu, barem na ove iznimno hladne zime, budući da na rubu Drniša, na dobroj mikrolokaciji na vrhu brda ima 20ak samoniklih grmova brnistre.

[Sedum]

... Inače, nakon zime 2010. osušila mi se jedna brnistra u vrtu, a drugu su napale biljne uši i ona se kroz tu sezonu napola osušila (vjerojatno kombinacija niskih temperatura tijekom zime i vrlo vlažne sezone). Ove zime mi se osušila i ta druga brnistra. Neobično mi je da su kod mene neotporne na zimu, barem na ove iznimno hladne zime, budući da na rubu Drniša, na dobroj mikrolokaciji na vrhu brda ima 20ak samoniklih grmova brnistre.

Divlja prava brnistra (Spartium) je jedan od najotpornijih primorskih grmova za uzgoj i na kontinentu (bar uz pasivnu zaštitu ispod -15C), koji na prelaznom rubu mediterana raste doslovno kao drvenasti korov. Za razliku od većine mediteranskih grmova, ova odlično podnosi zimsku vlagu i snijeg, pa bez zaštite posve promrzne tek oko -20C. Ono što se kod nas dijelom prodaje u rasadnicima kao navodni "Spartium", ako nema žute nego druge cvjetove (bijele, roza, lila), nisu prave brnistre nego drugi slični grmovi iz zapadnog Sredozemlja: Spartocytisus, Stauracanthus, itd.

Meni u zaledju Crikvenice (Vinodol), gdje je svakih par zima povremeno bar -10C do -12C, rastu nezadrživo na stotine oko kuće, nikad ne promrznu i uporno se šire po vrtu pa guše ostalo bilje, gdje ih se mora sjeći i čupati - ostavio sam tek 2 najveće kao deblja stabalca visine oko 3 metra (na toplijem Mljetu sam vidio prava stabla čak do 5m).  
Isto mi dobro rastu i na listopadnom Krku (Baška) gdje su zbog stalne i olujne bure uz obilnu posolicu starije ipak nižeg rasta oko 1m do 1,5m. I tu su zimus i predlani bili mrazovi oko -8C, ali uglavnom nisu stradale.

[Henoh]

Danas sam bio s Branimirom u bot. vrtu i tamo se brnista upravo spremala cvjetati, tj. imala je tek nešto malo cvjetova. Međutim možda je to zbog zasjene od okolnih stabala. G. Sedum Vi sigurno znate o kojem je dijelu riječ. Nažalost, stari dio s mediteranskim grmovima je vremenom pao pod sjenu Taxodiuma i ostalih visokih vrsta. Ova moja je ista sa slika u starijim postovima, pa ako što može pomoći oko identifikacije.

[Henoh]

Izgleda da bi mogla biti žućica Cytisus scoparius   Vrijeme cvjetanja se ne poklapa. Ništa nabaviti ću neki drugi put pravu brnistru.

[porat]

Izgleda da je ta. Na wikipediji se navodi i sinonim Spartium scoparium L., što bi značilo da je srodna s brnistrom, što objašnjava veliku sličnost, u izgledu grana i cvijetu.

http://en.wikipedia.org/wiki/Cytisus_scoparius

@ Sedum, pretpostavljam da pod pojmom obična brnista mislite na S. junceum. Početkom 3. mj. 2008. putovao sam u Napulj. Na autoputu (brzoj cesti) preko Apenina, negdje u ravnini Ancone, grmovi brnistre rasli su na tim najvišim kotama gdje prolazi cesta, duboko u unutrašnjosti poluotoka. Nekih 50ak metara iznad još su se mogle vidjeti velike fleke od snijega. To ne znači da je snijeg redovita pojava tamo, ali u nizinskim dijelovima sjev. Italije tada ga nije uopće bilo. Čudno mi je bilo vidjeti brnistre u takvom okolišu, budući da kod nas rastu najčešće u blizini mora, u Dalm. Zagori su već rijetke; znam za tih nekoliko grmova u blizini Drniša, pojedini grmovi mogu se vidjeti na području Dugopolja i vidio sam nekoliko grmova iznad Sinja (na cesti Sinj-Muć).
Kako sam već pisao meni su obje propale, prva nakon zime 2010., druga nakon ove zime. Rasle su od 2006. u vrlo propusnom tlu, na sunčanom položaju.

Slika iz 2006.:

2006

Oleandri, lavanda i brnistra (Spartium junceum L.) u cvatu

Ljeto 2009.:

Evo nekoliko novih slika vrta:

[trava]

Jutros sam malo pogledao okolo i vidio da su ipak počele cvjetati,pokoji cvjet na nekim grmovima,jedva čekam puni cvat,kad zamiriše brnistra,divota.

[palmofan]

U subotu sam presadio brnistru u vrt jer je dobro popunila teglu pa je počela stagnirati sa rastom. Posađena je kraj smokve, u dio dvorišta koji mi se čini najzaštićeniji, što bi joj trebalo pomoći tijekom zime. Naravno, pasivna zaštita je obavezna.

[Henoh]

Jesi ju uzgojio iz sjemena ili je iskopana iz staništa? Ja sam pokušao ali mi se nije primila. Sjeme mi je slabo klijalo, a od nekoliko proklijalih brzo bi polegli klijanci. Posadili su u ZG bot. jedan primjerak nedavno.

[palmofan]

Uzgojio sam je iz sjemena koje sam ubrao u Kaštelima prije nekoliko godina. Klijavost je bila osrednja, otprilike pola sjemena je isklijalo a neki klijanci su poslije propali, tako da su mi na kraju ostala četiri primjerka, koje sam posadio u zajedničku teglu a sada su vani u zemlji.