Palmapedia.com  
Svibanj 21, 2018, 14:57:23 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
 
   Forum   Pomoć Traži Prijava Registracija  
 Str: [1] 2 3 4
  Ispis  
Autor Tema: Ceratonia siliqua ( rogač, karuba )  (Posjeta: 23585 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Veruda
Administrator
*****
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 6877


Lokacija: Pula

« : Listopad 03, 2007, 21:00:41 »

Porijeklom iz male Azije danas je rasprostranjen po čitavom Mediteranu. Tek u 19. st. kultiviran u Meksiku i Americi. U Hrvatskoj slabo rasprostranjen i dosta zapušten možda i zbog specifičnog mirisa ili smrada cvijeta. Plod je do 20 cm duga mahuna, zelene boje dok ne sazri. Nakon berbe počinje mijenjati boju koja na koncu postaje tamno smeđa. U plodu je četiri do deset sjemenki u nizu, slatkog je okusa i spužvaste konzistencije. Cvate u prosincu, a mahune sazrijevaju koncem ljeta. Plod ima aromatičan i sladak okus, a može se sasušen žvakati ili se melje i koristi kao kakao i razni ekstrati.

Drvo je zimzeleno i može narasti do 15 metara, novi listići su mekani i bacaju lagano crvenkastu nijansu. Voli sunčane pozicije i rahla, propusna tla. Otporan je do zone 9a (-7°C).






Evidentirano
Pivi
Administrator
*****
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 5132


Lokacija: otok Vis

« Odgovor #1 : Listopad 03, 2007, 21:40:13 »

Od rogaća se radi poznata komiška rakija "Rogačica" i koristi se za brašno od rogaća.
Ne sadi se po privatnim vrtovima i kao takav nije zanimljiv.



A na ovaj tekst sam naišo:

Citat:
ogač je porijeklom iz Sirije i Palestine. Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis. Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.

Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune.To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.

Smeđe mahune cjelovita su hrana i za ljude i za stoku, pa su služile za hranidbu britanske konjice na početku 19. stoljeća. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).

U starija se vremena brašno od rogača miješalo sa pšeničnim i dobivao se dobar kruh, a sad ono služi u proizvodnji krmnih smjesa jer mu je hranidbena vrijednost iznad ozimog ječma. Suhe mahune, koje obiluju ugljikohidratima i bjelančevinama, nisu se kvarile pa su ih cijenili kao osobito prikladnu hranu za pomorce na dugim putovanjima.

Mogu se grickati cijele ili mljeti u brašno za pripremu kolača.Rogačevo je brašno ljepljivo, upija vodu i bubri, pa se još od starog vijeka upotrebljava za ublažavanje dugotrajna proljeva, osobito u djece, za ublažavanje žgaravice i olakšanje probave

Pržen i samljeven rogačev plod može služiti kao ukusna zamjena za kavu i kakao, a upotrebljava se i kao dodatak kavi. Plodovi rogača u mnogim južnim zemljama, pa tako i u nas služe za stočnu hranu. Od 100 kg plodova rogača može se dobiti 20-25 litara alkohola. U nas se davno pekla rakija od rogača, ali to je napušteno. U Grčkoj još danas od rogača peku rakiju. U Komiži se proizvodi vrlo dobar i kvalitetan voćni liker rogačica.

U sjemenkama ima i vitamina E. Rogač se mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji za pravljenje kapsula i pilula te u pekarstvu – proizvodnja slastica, senfa, čokolade i krema za sladolede.

Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin (jedini u Hrvatskoj !) za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.


Evidentirano
palmofan
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 4836


Lokacija: Kutina

Email
« Odgovor #2 : Listopad 04, 2007, 09:39:14 »

Ne sadi se po privatnim vrtovima i kao takav nije zanimljiv.
Oko ovoga se ne bih složio s tobom jer znam za jedan rogač posađen u Kaštel Starom baš u vrt i mogu ti reći da lijepo izgleda i ukrašava vrt. Ja sam već odavno mislio otvoriti temu o rogaču ali sam se bojao da ćete me "našpotati" jer je to možda za vas preobična biljka za ovaj forum. Bravo Veruda što si imao hrabrosti i otvorio ovu temu.  eusa_clap Imam doma jedan mali rogač koji je proljetos nikao iz sjemena ali mi se čini da presporo raste, možda mu zemlja ne odgovara? Rogač držim na balkonu koji je okrenut jugu tako da je dobar dio dana izložen suncu jer sam čuo da rogač voli mnogo sunca.
Evidentirano

USDA zone: 7a

Pivi
Administrator
*****
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 5132


Lokacija: otok Vis

« Odgovor #3 : Listopad 04, 2007, 13:36:56 »

Šta se rogaća u privatnim vrtovima tiće, jedan primjerak u kaštelima (i izuzetci) nikako nemože bit primjer sadnje u vrtovima.
Vis je pun rogača, ali ja bogami neznam ni za jedan koji je posađen u vrtu.
Uglavnom se sadi na poljoprivrednim parcelama uz ostale stvari, tj. ne sadi se više koliko vidim...sadio se prije...
« Zadnja izmjena: Listopad 04, 2007, 18:10:34 Pivi » Evidentirano
Mila1
Gost
« Odgovor #4 : Siječanj 26, 2008, 22:53:44 »

Nije vise popularan a bilo je i na TV kako su tako male otkupne cjene da ga vise niko i ne bere.
Evidentirano
agava
Phoenix
*
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 313

Lokacija: Korčula

« Odgovor #5 : Veljača 25, 2008, 20:22:34 »

 Ne samo da ga nitko ne bere, nego ga nitko ni ne jede. Negdje sam pročitala da ga u Španjolskoj i u Italiji nitko ne jede, štoviše nazivaju ga hranom za tovare  /magarce/.Primjetila sam da turisti šetači dosta jedu "mekinje"  što isto domaći ljudi ne jedu
Evidentirano
Pivi
Administrator
*****
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 5132


Lokacija: otok Vis

« Odgovor #6 : Veljača 25, 2008, 21:08:21 »

Ma i ovdje ga magarci jedu...mislim.

Pa gle, turisti će svašta jest u tuđoj zemlji...ne kažem da je rogač loš samo komentiram.
Evidentirano
franceska
Jubaea
*
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 1427


Lokacija: Medulin&Bingen(Germany)

« Odgovor #7 : Veljača 25, 2008, 22:25:19 »

Nemojte me sada kamenovati,
moji dalmosi, ali kad biste znali da ovdje 250 gr rogaca kosta 5€, onako preradenog za kolace ili za kruh, svi bismo ga mi
ponovo sadili, samo su nama kao sto sam negdje pisala i za ulja, zadnjih 10 godina bili zanimljiviji Mc Donalds i ostala rodbina nego zdrava prehrana!!
Kad bi se znalo da ga makrobioticari koriste i kao preventivu za bolesti raka i mozdanog puno bismo ga vise jeli nego ga koristili kao hranu za tovare i svinje!!! cool

Nije to da turisti svasta jedu u tudoj zemlji, nego je to sto su korak ako ne i 2 ispred nas sto se prehrane tice, jer su shvatili da brza prehrana deblja i ubija, pa su sada krenuli na onu "starinsku" hranu kao nekada prije!!!
Evidentirano
Pivi
Administrator
*****
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 5132


Lokacija: otok Vis

« Odgovor #8 : Veljača 25, 2008, 22:51:24 »

Nisam ja reko da je rogač loš...samo sam komentirao ono sa turistima kad odu u stranu zemlju...

U komiži se proizvodi koliko znam to brašno od rogača, ali i poznati liker "rogačica"
Evidentirano
palmofan
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 4836


Lokacija: Kutina

Email
« Odgovor #9 : Veljača 26, 2008, 20:31:02 »

Kad bi se znalo da ga makrobioticari koriste i kao preventivu za bolesti raka i mozdanog puno bismo ga vise jeli nego ga koristili kao hranu za tovare i svinje!!! cool
Nisam imao pojma da je rogač ovako zdrav.  sretan Donio sam s mora nešto plodova rogača i pomalo ih grickam, okus im je dobar iako stajanjem znatno otvrdnu. Čuo sam da se prije mnogo više upotrebljavao u prehrani a danas je posve zanemaren.
Evidentirano

USDA zone: 7a

Pivi
Administrator
*****
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 5132


Lokacija: otok Vis

« Odgovor #10 : Ožujak 05, 2008, 19:54:45 »

Citat:
Rogač je porijeklom iz Sirije i Palestine. Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis. Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.

Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune.To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.

Smeđe mahune cjelovita su hrana i za ljude i za stoku, pa su služile za hranidbu britanske konjice na početku 19. stoljeća. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).


U starija se vremena brašno od rogača miješalo sa pšeničnim i dobivao se dobar kruh, a sad ono služi u proizvodnji krmnih smjesa jer mu je hranidbena vrijednost iznad ozimog ječma. Suhe mahune, koje obiluju ugljikohidratima i bjelančevinama, nisu se kvarile pa su ih cijenili kao osobito prikladnu hranu za pomorce na dugim putovanjima.

Mogu se grickati cijele ili mljeti u brašno za pripremu kolača.Rogačevo je brašno ljepljivo, upija vodu i bubri, pa se još od starog vijeka upotrebljava za ublažavanje dugotrajna proljeva, osobito u djece, za ublažavanje žgaravice i olakšanje probave

Pržen i samljeven rogačev plod može služiti kao ukusna zamjena za kavu i kakao, a upotrebljava se i kao dodatak kavi. Plodovi rogača u mnogim južnim zemljama, pa tako i u nas služe za stočnu hranu. Od 100 kg plodova rogača može se dobiti 20-25 litara alkohola. U nas se davno pekla rakija od rogača, ali to je napušteno. U Grčkoj još danas od rogača peku rakiju. U Komiži se proizvodi vrlo dobar i kvalitetan voćni liker rogačica.

U sjemenkama ima i vitamina E. Rogač se mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji za pravljenje kapsula i pilula te u pekarstvu – proizvodnja slastica, senfa, čokolade i krema za sladolede.

Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin (jedini u Hrvatskoj !) za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.


Evidentirano
Mila1
Gost
« Odgovor #11 : Svibanj 16, 2008, 04:59:24 »

Dalo bi se sve to iskoristit samo da je malo vise organizacije.
Evidentirano
ozapa
Gost
« Odgovor #12 : Studeni 01, 2008, 23:01:46 »

U plodu rogača u postotku ima više šećera nego u šećernoj repi i više kalcija nego u mlijeku. Zbog tih svojstava su ih upotrebljavali za prehranu galijota uz još jedno, za taj 'posao', važno svojstvo - da zatvara probavni trakt  icon_joy

Koštice rogača tj. karube su se koristile za fino mjerenje (posebno plemenitih metala). Od njegovog imena tako dolazi ime mjere čistoće zlata - karat.
Evidentirano
palmofan
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 4836


Lokacija: Kutina

Email
« Odgovor #13 : Studeni 16, 2008, 22:22:17 »

Začudio sam se kad sam vidio ovu sliku jer nisam imao pojma koliko zapravo sporo raste rogač. shocked Ovaj na slici ima 5 godina a još uvijek je jako malen. Neke vrste drveća u toj dobi već rade pristojnu hladovinu.


Evidentirano

USDA zone: 7a

Pivi
Administrator
*****
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 5132


Lokacija: otok Vis

« Odgovor #14 : Studeni 16, 2008, 22:22:51 »

a možda je trebao u zemlju...
Evidentirano
 Str: [1] 2 3 4
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.21 | SMF © 2006, Simple Machines Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!