GDD (Growing Degree Days)

[palmofan]

GDD je stupanj jedinica rasta. Izračunava se uzimanjem prosjeka maksimalne i minimalne dnevne temperature u odnosu na bazu temperaturu, T baze, (obično 10 ° C).  Kao što je jednadžba: GDD =T (max) +T (min)/2 +T bazne temperature. Za baznu temperaturu se obično uzima 10C. Tako se računa za svaki dan u godini, od 1. travnja do 1. studenog (ili od zadnjeg proljetnog mraza do prvog jesenjeg). Ukupan zbroj je godišnji GDD, i tako godinama kako bi se dobio visegodišnji prosjek. Što neko područje ima viši GDD, to ima bolje uvjete za rast i razvoj biljaka, i obrnuto, što je manji GDD, to je područje nepogodnije za uzgoj biljaka.

[Yucca]

Bravo.
Ovo je ono o cemu ja stalno ponavljam ljudima (koji se znimaju za palme) oko sebe.
Jako puno iscitavam i ovaj portal i primjecujem veoma puno zanesenjaka koji googlaju i pune se informacijama s net-a o otpornostima pojedinih vrsta prema USDA zonama, pritom uzimajuci samo ono sto im se svidja (sto naravno iskljcuje pricu o GDD-u).  I ja, priznajem, sam bio takav dok nisam posjetio jug USA i boravio prilicno dugo da bih znanje iz knjiga i interneta uporedio sa iskustvom s terena.
Za vrijeme tog boravka u Texasu (najvise)  shvatio sam da iako je Houston 8b/9a zona, on je puno topliji grad od bilo kojeg mjesta na jugu Dalmacije...itd
Naravno, da svi zelimo malo sami sebe slagati i nategnuti svoje USDA zone ali ona je samo osnovni vodic.

[Henoh]

Ovdje je link jedne ppt prezentacije "SECULAR TREND ANALYSIS OF GROWING DEGREE DAYS IN CROATIA"
http://www.wamis.org/agm/meetings/sycram08/S1-Vucetic.pdf
gdje su rađene analize na stoljetnim mjerenjima temperatura u nekoliko regija Hrvatske. Jedan od zaključaka je da je rast GDD za Zagreb posljedica porasta minimalnih vrijednosti temperatura za što ne treba odmah kriviti klimatske promjene već nagli razvoj grada i stupanj izgrađenosti koji utječe na stvaranje specifične mikroklime.

[porat]

GDD je stupanj jedinica rasta. Izračunava se uzimanjem prosjeka maksimalne i minimalne dnevne temperature u odnosu na bazu temperaturu, T baze, (obično 10 ° C).  Kao što je jednadžba: GDD =T (max) +T (min)/2 +T bazne temperature. Za baznu temperaturu se obično uzima 10C.

formula bi trebala biti GDD=(Tmax+Tmin)/2 - Tbazn.temp. , jer se gleda prosjek min. i maks. temp. pojedinog dana i to iznad praga određene bazne temperature. Tako ako je Tmax u nekom danu bila 25C, a Tmin 15C, a bazna temp. od koje se gleda je 10C, onda GDD toga dana iznosi:
(25+15)/2-10=10 , i tako se na kraju sumiraju vrijednosti za sve dane u vegetacijskoj sezoni.

[porat]

Ovdje je link jedne ppt prezentacije "SECULAR TREND ANALYSIS OF GROWING DEGREE DAYS IN CROATIA"
http://www.wamis.org/agm/meetings/sycram08/S1-Vucetic.pdf
gdje su rađene analize na stoljetnim mjerenjima temperatura u nekoliko regija Hrvatske. Jedan od zaključaka je da je rast GDD za Zagreb posljedica porasta minimalnih vrijednosti temperatura za što ne treba odmah kriviti klimatske promjene već nagli razvoj grada i stupanj izgrađenosti koji utječe na stvaranje specifične mikroklime.

Iz dijagrama u studiji može se vidjeti da su topliji periodi bili u 20-tim god. prošlog stoljeća, pa od otprilike '45. do '55., pa ponovo od polovine ili kraja 80-ih (kako u kojem kraju). Tako i Vučetić u studiji navodi:

[porat]

Ne znam što se desilo s gornjom porukom, izgubio se negdje drugi dio, uglavnom htio sam reći da i Vućetić u studiji navodi:
In the continental part the warmer periods were in the late twenties and fifties and last warmer period started in the early nineties of the
last century.
A progressive test in Hvar shows that the GDD for 25°C threshold became significant in the early eighties and in Crikvenica in the early nineties.
Znači u kontinentalnom dijelu topliji periodi u kasnijim '20-tim, te '50-im god. prošlog stoljeća, i zadnji topli period koji je počeo početkom 90-ih.
Isto tako u Hvaru se značajan porast temp. preko 25 C (izraženih kroz GDD) bilježi od početka 80-ih, a u Crikvenici od početka 90-ih.

Po ovome se čini da ti topli periodi dolaze svakih tridesetak god., i traju 10-15 god. Da li smo i mi na kraju jednog dakvog perioda koji je trajao dobrih 15-ak godina, i jel nam se vraćaju onakve zime kakvih se mnogi sjećaju iz svoga djetinjstava.

[Veruda]

Po ovome se čini da ti topli periodi dolaze svakih tridesetak god., i traju 10-15 god. Da li smo i mi na kraju jednog dakvog perioda koji je trajao dobrih 15-ak godina, i jel nam se vraćaju onakve zime kakvih se mnogi sjećaju iz svoga djetinjstava.

Mislim da se danas nalazimo u malom duljem periodu toplijih zima (i drugih godišnjih doba) i da će se taj "topliji" niz nastaviti jer GDD je nešto sasvim drugo od temperaturnog a zatim i klimatološkog niza. Jednostavno, sve upučuje na to i zadnja nešto hladnija zima (i to uglavnom na zapadu zemlje te na sjevernom Jadranu) bi po meni mogla biti izuzetak.

Evo ti stranica povijesnog niza (homogeniziranih) za prošlo stoljeće za neke naše postaje.

Samo primjer gore spomenute Crikvenice i zimske temperaturni niz do 2008. godine...



http://www.zamg.ac.at/histalp/Statmod_HR_T01.html

[porat]

A trend je očito uzlazni, praktički na svim postajama. Sad je li to zbog urbanizacije, jer se radi o mjestima koja su se gotovo sva povečala nekoliko puta u zadnjih stotinjak god., ili stvarno glob. zatopljenja teško je reći.