Moji najstariji egzoti

[Sedum]

Rani početak mojih kolekcija južnih egzota je bio oko god. 1960, isprva s par banalnih vrsta i zatim slijedi inventura sve rjedjih egzota (većinom nabavljenih razmjenom):

1. Najraniji polustoljetni (preko 50 god.):  Yucca recurvifolia, Agave americana, Philodendron pertusum, Chlorophytum comosum, Hemerocallis fulva, Tradescantia virginica (veća Ph. dactylifera presadjena van na Krku zatim smrzla).

2. Oko četrdeset god.:  Trachycarpus nana, Dracaena draco, Agave attenuata, Aloe arborescens, Al. saponaria, Haworthia aristata, Opuntia tuna, Op. barbarica, Crassula orbiculata, Cereus validus, Cer. peruvianus, Trichocereus macrogonus, Myrtillocactus geometrizans, Nothocactus leninghausii.

3. Oko tridesetak god.:  Fernseea itatiaiae (zimootporna Bromeliacea), Cordilyne australis, Kleinia anteuphorbium, Gasteria disticha (najveća), G. verrucosa, G. maculata, Aloe ciliaris, Al. delaetii, Al. barbadensis, Agave univittata, Ag. megalacantha, Ag. macroacantha, Yucca smalliana, Cyanotis somaliensis, Carpobrotus acinaciformis, Opuntia prolifera, Op. microdasys, Tephrocactus sphaericus, Tep. papyracanthus, Cleistocactus straussii, Cl. schattianus, Echinopsis multiplex, Aptenia cordifolia, Monstera deliciosa, Pittosporum tobira.

4. Oko dvadesetak god.:  Calibanus hookeri, Stetsonia coryne, Agave weberi, Ag. stricta, Ag. potatorum, Aloe zebrina, Al. spinosissima, Nolina recurvata, Yucca gloriosa, Yu. filamentosa, Opuntia inermis, Cephalocereus senilis, Caesalpinia gilliesii, Philodendron scandens, Araucaria araucana, ...itd. Ostalih 2/3 iz desetak godina novijih nabavljenih tek u 21. stoljeću tu ne navodim, uključivo ni većinu od desetak raznih pretežno mladjih palmi.

[Yonex]

Zaista impresivna kolekcija. Kad stignete slikajte te extremno stare egzote, a ako ima vremena i neke mladje. Njih sigurno ima jos vise.

[Henoh]

Jesu li vam sve navedene vrste još uvijek na životu (osim ako to nije navedeno poput P. dactylifere za koju ste naveli da je propala na Krku)?

[Sedum]

Zamalo sve gore nabrojene su mi stalno iste u sporom rastu: slabo ih zaljevam - uglavnom koliko dobiju s neba (pa mi rijetko istrunu i češće se osuše). Od spomenutih mi je otišla s prejakim mrazom samo datulja, a ostale su iste stare ili još vegetativno (pelcerima) razmnožene u više zbirki: Zagreb-centar, Sesvete, Crikvenica i Krk. Imao sam ranije desetljećima još tridesetak ostalih starijih egzota koje gore nisam niti naveo zato, jer su mi donedavno propali ili ukradeni (a zatim ih još nisam uspio ponovo nabaviti): npr. Phoenix dactylifera, Sabal minor, Zamia furfuracea, Cyanotis somaliensis, Agave bracteosa, Ag. winteriana, Aloe mitriformis, Haworthia gemmata, Haw. monticola, Kleinia cylindrica, Kl. herreiana, Crassula imperialis, Stapelia variegata, Kalanchoe marmorata, Brasilopuntia brasiliensis, Oreocereus maximus, Opuntia monacantha, Op. missouriensis, Cylindropuntia tunicata, Cyl. verschaffeltii, Tephrocactus virgultus, Astrophytum capricorne, Gymnocalycium intertextum, Espostoa lanata, Echinopsis gemmata, Euphorbia pulvinata, Eu. clavarioides, ... i još dvadesetak drugih koje sam imao kraće i izgubio za par godina.

[branimir]

Stvarno impresivna kolekcija koju vrijedi vidjeti 

[damir]

sedum, slikaj i postavi na forum  . imas od mene sabal minor 

[Sedum]

Imam više slika tih zbirki iz prošlih desetljeća, - ali je tehnički problem što su ove uglavnom snimane na klasičnom filmu a ne digitalne. Kad budem imao volje i vremena, nastojat ću najvažnije od tih scanirati i postaviti na Palmapediju.

Sa Sabal minor dosad više puta uzastopno nisam imao sreće, jer mi na Kvarneru kod Baške i Crikvenice nikako da se dulje održe, očito loše podnose ljetnu sušu, te zimi buru i posolicu (možda bi im bolje pasala kontinentalna zagrebačka klima - ili treba nabaviti neku drugu vrstu Sabala bolju za Jadran ?).

[Henoh]

Od Sabal minora koji bolje podnose sušu su oni iz rubnih dijelova njegova prostiranja iz sjeveroistočnog Texasa. Vjerojatno bi se na nekom dobrom mjestu lakše prilagodili zagrebačkoj klimi negoli mjestima izloženim ekstremnim sušama, buri i posolici sjevernog Jadrana koje ste naveli. U bot. vrtu u Zagrebu su mi djelatnici pokazali mjesto gdje je rastao na otvorenom jedan primjerak Sabal minora do zime 1984/1985 kada su ga ledeni dani i minusi  koji su se spuštali do -24 dokrajčili. Nakon te zime nismo imali takvih ekstremnih temperatura pa bi uz neku pasivnu zaštitu po potrebi Sabal minor dugoročno mogao preživljavati naše zime. Za sada imam dobro iskustvo s jednim primjerkom koji sam dobio na poklon od g. Lovranpalma i to na vikendici koja je u široj zagrebačkoj okolici i hladnija je od grada zimi za koji stupanj.