Arboretum Trsteno - Dubrovnik

<< < (10/12) > >>

Henoh:
Jedan članak iz Šumarskog lista o uvođenju egzota na širem dubrovačkom području

"UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE"

http://www.sumari.hr/sumlist/pdf/199702770.pdf

dubrovnik:
ne mogu otvoriti ovaj pdf!?

Henoh:
Možda jer je datoteka veća 3,8MB. Ovisi kakva ti je internet veza.
Evo kopirat ću dijelove teksta

Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od XV. do kraja XX. stoljeća i procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godine


O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje
od osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV.
stoljeća nema podataka.
Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i
grmlja na dubrovačko područje datira iz prve polovice
XV. stoljeća.
U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom
"Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis
(L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivoju
sred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku:
"Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i naranče
raste povrće".Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i
njegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum,
sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijeće
i drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari,
pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici,
liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendrolozi,
šumari, botaničari i drugi.
Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i
kanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na
putu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja u
kojima je vidio naranče i lovor.U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački
putopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i
opisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradama
i perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citrus
limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka
različitih vrsti.
Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela
sindici Giustiniano i Diedo povodom službenog
obilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu da
u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sve
ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje treba
tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom
zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja
prenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je
Pulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbe
ukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svoja
imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu da
su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića
na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega,
a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communis
L.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitih
pa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve

Henoh:
pitke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je
ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto
okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu,
izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je
sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i
danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom.
Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao
je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči,
a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju
palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred
klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska
palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud).
Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom
Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično
tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali
kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović
iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću
na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere
(Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).
Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.),
lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro
Vetranović u pjesmi:
"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi
i krasan i zelen i okolo brštanom
lovorjem opleten i mrčom gizdavom".
U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik
i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac
u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito
cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera
L.) uzdignutu na odrine.
Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac
Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom
baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama,
vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama,
citronerijama i šipcima (Punica granatum L.).Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius
donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju
(Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma
unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih
žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno
cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike
cvijeća.
Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini
izdaje na hrvatskom jeziku knjigu " 0 uzgoju i njegovanju
cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje
vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz
Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu
dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj
primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što
se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović
opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome.
U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje
stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu,
u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX.
stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u
dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon
edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila
Solitudo), kojeg danas tamo više nema.
U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog
drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko
područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948.
godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan
1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području
grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste
preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo
nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota.
U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme
(Butia capitata (Mart.) Becc).
U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu
u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia
robusta H. VVendl.) i kanarske palme.

Henoh:
U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane
(Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.).
U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalna
čempresa (Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"),
ovita glicinijom (Wisteria sinensis (Sims)
Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste prekrasna stara
velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.).
Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desne
strane ceste prema Ilijinoj glavici raste soliterni
kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), a
kod pošte na Ilijinoj glavici ističe se manji drvored arizonskog
čempresa (Cupressus arizonica Greene).
U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantna
sofora ili pagoda drvo (Sophorajaponica L.).
Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmus
glabra Huds.), hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokva
penjačica ili puzačica (Ficuspumila L.), koja se penje
i puzi po zapadnom zidu Biljane. Na Lapadu u perivojima
Mitrović i Jordan rastu veliki eukalipti (Eucalyptus
sp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američki
koprivić (Celtis occidentalis L.).
U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac)
rastu markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten
(Aesculus hippocastanum L.), a u perivoju Gundulić-
Ghetaldi-Attems (vila Solitudo) raste kanarski bor (Pinus
canariensis Chr. Sm.) i kalifornijski čempresi (Cupressus
goveniana Gord.).
Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikog
utjecaja na unošenje egzotičnog drveća i grmlja
na dubrovačko područje, te ih zbog toga ovdje posebno
ističemo:
TRSTENO
Stari trstenski perivoj, danas Arboretum Hrvatske
Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnu
ulogu u introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća i
grmlja i drugog bilja za dubrovačko područje, Hrvatsku
i ovaj dio Europe.
To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je kroz
pet stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačko
područje te ga obogaćivalo i oplemenjivalo
novim biljnim vrstama - egzotama.
Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenju
egzota su oskudniji.
Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župne
crkve u Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis
(L.) Pers.), stoje zabilježio tadašnji trstenski župnik
don Luka Diodati Božidarović.
U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gučetić
u svom trstenskom perivoju spominje vrbu (Salix
sp.), koja je tamo mogla uspijevati jer su kroz perivoj
tekle vode. Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto Fortis,
pisac knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Gučetić
sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanum
L.) iz Caserte i moli je da ih uzgaja u Trstenu.
Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji je
opjevao dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis orae
Rhacusanae", vidio je u Trstenu dvije gorostasne platane
(Platanus orientalis L.), opseg debla platana iznosio je
tada 20 lakata (1 lakat - 512 mm) dubrovačke mjere,
čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki hrast
(Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Olea
europea L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus domestica
L.), grožđe (Vitis vinifera L.), smokve (Ficus
carica L.) i pletere od vitkog trsta (Arundo donax L.), po
kojem je Trsteno nekad dobilo svoje ime.
Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi,
Veneciji i dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći broj
vrsta egzotičnog drveća kao:
Abies nordmanniana (Stev.) Spach -
Abies pinsapo Boiss
Acer negundo L
Aesculus hippocastanum L.
Aesculuspavia L.
Agave americana L.
Ailanthus altissima (Mili.)
Swingle
Amorpha fruticosa L.
Aucuba japonica Thunb.
Broussonetiapapyrifera (L.) Vent. -
Caesalpinia gilliesü (Hook.)
Wall.
Calycanthus floridus L.
Camellia japonica L.
Cedrus deodara (D. Don) G. Don -
Cedrus HbaniA. Rich
Celtis occidentalic L.
Cinnamomum camphora (L.)
Sieb.
Citrus aurantium L.
Citrus limon (L.) Burm
Cupressus torulosa Don
Diospyros kaki Thunb.
Diospyros virginiana L.
Eriobotrya japonica (Thunb.)
Lindl.
Eucalyptus globulus Labill.
Gardenia jasminoides Ellis
Koelreuteria paniculata Lahm.
-Kavkaska jela
-Španjolska jela
- Negundovac
-Obični divlji
kesten
-Crveni divlji
kesten
-Agava, loparina
-Pajasen
-Amorfa, divlji
bagrem, čvitnjača
-Aukuba
- Dudovac
-Cesalpinija
- Kalikant
-Kamelija
-Himalajski cedar
- Libanonski cedar
- Obični američki
koprivić
- Kamforovac
- Ljuta naranča
- Limun
-Himalajski
čempres
-Kakijevac
- Virginijanski
dragun, kakijevac
-Nespola
- Eukalipt
-Gardenija
-Kelreuterija
Lagerstroemia indica L.
Larix decidua Mili.
Ligustrumjaponicum Thunb.
Liquidambar styraciflua L.
Liriodendron tulipifera L.
Magnolia grandiflora L.
•Lagerstremija
- Europski ariš
Japanska kalina
Likvidambar
Tulipanovac
- Velec vjerna
magnolija
Magnolia soulangiana Soul.-Bod - Listopadna
kineska magnolija
-Mahonija
- Muka Kristova,
pasiflora
Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt.
Passiflora caerulea L.
Paulownia tomentosa (Thunb.)
Steud.
Phoenix canariensis hort.
ex Chabaud
Picea glauca (Moench) Boiss.
Picea mariana (Mill.) B.S.P.
Picea smithiana Boss.
Pinus strobus L.
Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.
Robinia hispida L.
Rosa banksiae Ait.
Salix babylonica L.
Sequoiadendron giganteum
(Lindl.) Buchh.
Sophora japonica L.
Tamarix gallica L.
-Pavlovnija
- Palma
kanarska datulja
-Bijela, sura ili
kanadska smreka
- Crna ili mrka
smreka
-Himalajska
smreka
- Borovac,
Vajmutov bor
- Pitospor
- Ukrasni bagrem
- Banksova ruža
- Tužna vrba
-Golemi
mamutovac,
džinovska sekvoja
- Japanska sofora,
pagoda drvo
- Tamarika
Taxus baccata L.
Thujopsis dolabrata (L.) Sieb.
et Zucc.
Tilia tomentosa Moench
Trachycarpus fortunei (Hook.)
H. Wendl.
Washingtonia filifera
(Lindl. ex Andre) H. Wendl
Washingtonia robusta H. Wendl.
- Obična tisa
-Hiba
- Srebrnasta lipa
-Palma velika
žumara
- Palma vlaknata
vašingtonija
- Palma robustna
vašingtonija
Wisteria floribunda (Wild.) DC. - Glicinija, gličina
2. na 3. listopada 1991. godine srpska-jugoslavenska
armija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo je
oko 80% vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumskih
stabala, i rasadnici Arboretuma s više od 20 000 sadnica
egzotičnog drveća i grmlja, od čega najviše šimšira
(Buxus sempervirens L.) i pitospora (Pittosporum
tobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih egzota
i više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota.
Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sjemena
120 vrsta egzotičnog drveća i grmlja (popis) od
kojih je u 1994. godini u Arboretumu posađeno 11 vrsta:
Acacia auriculiformis Benth.
Acacia cyanophylla Lindl.
Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don
Acacia karroo Hayne
Acacia longifolia (Andr.) Willd.
Acacia pendula G. Don
Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl.
Acacia visco Lorentz
Albizia lophantha (Willd.) Benth.
Albizia procera
Mimosa glomerata

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

[*] Prethodna stranica