Palmapedia.com  
Lipanj 24, 2017, 02:13:15 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
 
   Forum   Pomoć Traži Prijava Registracija  
 Str: 1 [2] 3 4 ... 15
  Ispis  
Autor Tema: Pistacia  (Posjeta: 51764 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
sale
Washingtonia
*
Offline Offline

Postova: 123

Lokacija: Ratkovo-Bačka

« Odgovor #15 : Studeni 21, 2008, 10:29:14 »

Zanimljiva i ukusna voćka. Nažalost u Evropi potpuno neisplativa za neki komercijalni uzgoj zbog jako niske cene pistacija koje stižu sa Bliskog Istoka. Najveći proizvođač pistacija je Iran. Preko 86% celokupne svetske proizvodnje potiče iz ove zemlje.
Evidentirano
Dundo
ex. HolyHero
Phoenix
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 383


Lokacija: Dubrovnik/Zagreb

« Odgovor #16 : Kolovoz 29, 2009, 04:09:48 »

Loše je što moraš imati i mušku i žensku biljku ako želiš plodove :/
Evidentirano
damir
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 2500


Lokacija: osijek-köln

« Odgovor #17 : Rujan 27, 2009, 18:02:30 »

ima neki rasadnik u zadru mislim da se zove magnolia nesto... i u katalogu imaju pistacije kao sadnice!
Evidentirano

živjelo globalno "zatopljenje"
Sedum
Brahea
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 934

Lokacija: Baška 8b -Crikvenica 8a -Sesvete 7b

WWW
« Odgovor #18 : Studeni 07, 2009, 05:53:07 »

Prava jestiva pistacija potječe iz brdskih polupustinja srednje Azije, gdje tvori samonikle šikare u Tadjikistanu, Uzbekistanu, Turkmeniji, Kirgiziji i sjevernom Iranu, a tamo i sada najbolje uspijevaju razni otporni kultivari koji u sušno-hladnoj klimi lako podnose od -25 do -33C. U tim područjima je ujedno najveća proizvodnja jestivih pistacija, ali su plodovi tih pistacija sitniji i sladji. Naprotiv, druge neotporne sorte južnijih nasada u arapskim zemljama i Mediteranu doduše imaju veće plodove, ali lošije podnose tek umjerene mrazove pa su pogodni za sadnju samo na našim otocima i dalmatinskoj obali. Naprotiv za sadnju na gornjem Jadranu, u Dalmatinskoj Zagori i toplijim oazama kopnenog zaledja treba obavezno nabaviti rasplodni materijal od izvornih otpornih sorti iz Irana ili Rusije.

Osim te pitome pistacije (Pistacia vera), kod nas na Jadranu rastu još 4 vrste drugih divljih pistacija s nejestivim gorko-tvrdim plodovima. Najjužnija i najmanje otporna je zimzelena trišlja (Pistacia lentiscus L.) raširena na većini otoka, južna Istra i dalmatinska obala Zadar-Budva. Neotporna je na umjerene mrazove i promrzne već na desetak ispod nule, pa se može uzgajati samo uz Jadran. Druga slična je prelazna pistacija ili čakavski 'zmaska' (Pis. X saportae Burn.) koja je križanac P.lentiscus X terebinthus, pa je poluzimzelena i lišće joj požuti i opada u proljeće istodobno s pupanjem, a raste npr. na Visu, Lastovu, Korčuli i Mljetu (kod nas u uzgoju još nije isprobana).

Pored ovih rastu na Jadranu još 2 otpornije listopadne pistacije: Smrdljika (Pis. terebinthus L.) raširena je zamalo na cijelom Jadranu do sjeverne Istre, Rijeke, Vinodola, Dalmatinske Zagore i duboko uz Neretvu, pa uz djelomičnu zaštitu kod nas u zaledju dobro podnosi mrazove - ali je tu u uzgoju poznata samo iz Botaničkog vrta Zgb, iako bi vani mogla uspijevati i drugdje bar u toplijim oazama. Četvrta i najotpornija domaća je jadranski smrdelj ili na čakavski 'falši rogač' (Pistacia calcivora Rad.), takodjer listopadni grm 1-3m sa sitnijim listovima i dlakavim peteljkama, tamniji plodovi su krvavo-grimizni, debela kora je grubo ispucana s dubokim žljebovima, razgranjen je od dna bez stabla koje je na dnu odebljalo u golemu drvenu repu do 1m širine (sukulentni grm kao Monadenium, Pachypodium itd.). Raste u Makarskom primorju, Poljicama i najviše na burištima uz Velebitski kanal: Senj, Krk, Pag, Goli otok itd. Odlično raste na olujnim kamenjarama i golim stijenama, bez štete podnosi jaku posolicu i mrazove bar -18 do -20C i niže kad nakon promrzavanja ponovo tjera iz sukulentnog panja pa je idealna za kontinentalni uzgoj (u Zagrebu se ne sadi ni u Bot. vrtu).  
« Zadnja izmjena: Studeni 07, 2009, 06:01:01 Sedum » Evidentirano

Wiki-FLORA JADRANA (primorsko i otočno bilje, sukulenti i južni egzoti):  http://wwtrade.org/Hrvatski/index.php/WikiFlora_Jadrana
dubrovnik
Brahea
*
Offline Offline

Postova: 821

Lokacija: DUBROVNIK
dubrovnik@hotmail.com
Email
« Odgovor #19 : Travanj 18, 2010, 19:42:46 »

Gdje ima primjeraka Pistacie vere? Na netu sam pronasao da navodno kod nas postoje i da je granica za vanjsku sadnju je Zadar pa prema Dubrovniku.Sadnice su odvojene na muške i ženske ali se navodno može, u nedostatku oprašivača/muške sadnice/, iskoristiti prisustvo Pistacie terebinthus (Smrdljika), divlje varijante pistacije koja je kompatibilna sa Pistaciom verom u svrhu oprašivanja. Postoji ideja da se za pošumljavanje našeg razgoljenog krša moglo eksperimentalno utvrditi vrijednost biljke Pistacia vera, koristeći se iskustvom pošumljivača suhih subtropiskih podrucja Turkmenske SSR.

Pistacia vera tipićan je kserofit i može izdržati izmjene godišnjih temperatura od —30° C do preko +42° C. U Turkmenistanu raste na visinama do 800, pa čak i do 1.200 m. Prema ispitivanjima u Ukrajini pokazalo se da može uspijevati i u predjelima. Poznate su uspješne kulture pistacie u Palestini i na jugu Italije.

Pistacia vera (Tršlja) se odlikuje dugačkim korijenjem kojim dobro veže tlo. Vrlo je plodna, plod joj je jestiva i hraniva koštunica, te spada u red delikatesnih suhih plodova. Drva se koristi za gorivo. Na lišću se u nerodnim godinama pojavljuju uslijed uboda posebne vrste moljaca crvene babuške, iz kojih se dobiva crvena boja za bojanje tkanina. Uslijed svog lijepog izgleda, guste i okrugle krošnje, djeluje vrlo dekorativno.

Kod nas u Dalmaciji od prirode rastu dvije vrste roda Pistacia i to: Pistacia terebinthus i Pistacia lentiscus i one bi se mogle upotrebiti kao podloga za kalamljenje Pistacie vere.

Pistacia vera raste kao nisko listopadsko drvo 5—6 m, rjeđe 7—8 m visoko. Katkada raste i u obliku grma. Kora stabla i grana je sivkaste boje, ,na mlađim izbojcima crvenkasto-smeđe. Pupovi su sitni i zašiljeni, smeđi. Lišće je većinom trolističavo, listići širokoovalni ili jajoliki, odozgo tamno zeleni i sjajni, odozdo blijedo zeleni i bez sjaja. Prva tršlja je dvodomna biljka, cvjetovi su u metličastim cvatovima, muški sa 3—6 prašnika, ženski sa jednim peatićem. Plod je 1—2 cm duga koštunica svjetlo-žućkaste boje. Jezgra je mesnata i zelenkaste boje sa ljubičastim obrubom.

Vrlo dobro raste u vrućim i aridnim predjelima, ali izdrži i hladnoću do —30° C. Najbolje joj odgovaraju srednje duboka glinena tla sa većom količinom vapna (do 23%) i neznatnom količinom organske materije.

U mladim godinama cvate dosta rano. Cvjeta u martu i aprilu i cvate do 15 dana. Muški cvjetovi se otvore prije od ženskih i daju velike količine peludi. Na lošim tlima je veći broj muških cvjetova od ženskih. Svake treće do pete godine daje obilan urod, rađanjem započinje u desetoj godini ako je odgojena iz sjemena, odnosno u petoj, god. ako je iz izdanka. Plod dozrijeva u srpnju i kolovozu. Stablo staro 70 god. daje prinos od 50—70 kg sa plodnim ovojem ili 25—35 kg bez ovoja. U jednom kg ima cea 1.600 kom. plodova. Jezgra ploda sadrži 56% ulja.
« Zadnja izmjena: Travanj 18, 2010, 20:00:25 dubrovnik » Evidentirano
damir
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 2500


Lokacija: osijek-köln

« Odgovor #20 : Travanj 18, 2010, 21:42:30 »

super tekst.
evo i link rasadnika u zadru koji ima sadnice pistacija, nije vera nego lentiscus.
http://www.magnolia-hortikultura.hr/cjenik.html
Evidentirano

živjelo globalno "zatopljenje"
trava
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 3829


Lokacija: Zadar

Email
« Odgovor #21 : Travanj 19, 2010, 00:35:40 »

Prije desetak godina dobio sam sjeme pistača od prijatelja koji je radio u Siriji .Posijao sam ih i nikli su bez problema.Kod mene je ostalo 5 biljaka,4 ženske i jedan muški-lijepo se mogu raspoznati po obliku listova.Napokon nakon dugog čekanja vide se cvjetni pupovi na muškom stablu(grmu)dok će ženke izgleda čekati još bar jednu godinu.U Zadru postoji još nekoliko stabala tj grmova pistača koji su stariji od mojih i več odavno rađaju.I moje biljke kao i ovi stariji rastu kao grmovi,bilo ih je prije par godina u prodaji u jednom rasadniku(Čičvarda) uzgojeni kao stabla visine oko 4m-visoko deblo sa omanjom krošnjom,možda su navrnuti na neku drugu pistaciju a možda se i radilo o P.chinesis, mislim da je prirodan oblik P.vera visoki grm koji čini više grana koje se razvijaju iz baze grma,slično lješnjaku.Moram napomenuti da se već godinama borim sa monilijom koja ih redovno napada svaku godinu drugo stablo,dok to kod onih starijih stabala nisam primjetio.Namjera mi je pokušati ih navrniti na P.terebinthus,nedavno sam poslao plemke na Hvar te je tamo napravljen isti takav pokušaj ,biti ćete obaviješteni o uspjehu navrtanja.Inače P.terebinthus nisam nikako uspio presaditi iz prirode,ako neko zna način molio bih ga da mi to objasni.
Evidentirano

bvb
nina50
Washingtonia
*
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 4

Lokacija: Split

« Odgovor #22 : Travanj 21, 2010, 01:19:48 »

@damir, a ja požurila vidit šta imaju (na temelju tvojeg predhodnog posta) i razočarala se-samo tu divljakušu. Na eBay-u sam našla samo 1 prodavca iz Italije,  trenutno nema u prodaji, ali niti ne spominje u opisu da lij je dečko ili curica :-). Namjerno?
« Zadnja izmjena: Travanj 21, 2010, 01:20:31 nina50 » Evidentirano

We know we're getting old when the only thing we want for our birthday is not to be reminded of it.
damir
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 2500


Lokacija: osijek-köln

« Odgovor #23 : Travanj 21, 2010, 11:54:16 »

@damir, a ja požurila vidit šta imaju (na temelju tvojeg predhodnog posta) i razočarala se-samo tu divljakušu. Na eBay-u sam našla samo 1 prodavca iz Italije,  trenutno nema u prodaji, ali niti ne spominje u opisu da lij je dečko ili curica :-). Namjerno?

sorry na razocaranju. i ja trazim ovu p.veru. davno sam naletio na tu stranicu i zapamtuo da imaju pistacije u ponudi pa sam zakacio link. nisam znao da ih ima vise vrsta.
mozda jedino da kontaktiras prodavaca pa da ti kaze sta je, m ili ž. ili mozda ni ti koji prodaju ne znaju.  misli
Evidentirano

živjelo globalno "zatopljenje"
trava
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 3829


Lokacija: Zadar

Email
« Odgovor #24 : Svibanj 18, 2010, 16:44:01 »

[/URL]

Uploaded with ImageShack.us[/img]
Evidentirano

bvb
trava
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 3829


Lokacija: Zadar

Email
« Odgovor #25 : Svibanj 18, 2010, 16:46:21 »

Neuspio pokušaj.
Evidentirano

bvb
trava
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 3829


Lokacija: Zadar

Email
« Odgovor #26 : Svibanj 18, 2010, 18:32:31 »








Evo jedva nekako postavismo kćer i ja  slike pistača,na ovim slikama je muški u cvijetu,ženska se vidi na prvoj slici,grana na desnoj strani,moram napraviti još par slika trenutnog stanja pa ću onda staviti i ostale .
Evidentirano

bvb
damir
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 2500


Lokacija: osijek-köln

« Odgovor #27 : Svibanj 19, 2010, 16:46:53 »

 thumb_up 
Evidentirano

živjelo globalno "zatopljenje"
trava
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 3829


Lokacija: Zadar

Email
« Odgovor #28 : Svibanj 27, 2010, 22:14:43 »

Dubrovnik inbox ti je pun ne mogu ti poslati poruku.Oprostite što koristim furum za pp.
Evidentirano

bvb
trava
Cocos nucifera
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 3829


Lokacija: Zadar

Email
« Odgovor #29 : Lipanj 04, 2010, 16:15:14 »









Na zadnjoj slici je muški ,a na predzadnjoj je ženska pistacia.
Evidentirano

bvb
 Str: 1 [2] 3 4 ... 15
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.21 | SMF © 2006, Simple Machines Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!