Guava (Psidium guajava)
Guava je zimzeleno tropsko drvo porijeklom iz Meksika i Centralne Amerike. Plodovi guave po obliku su okrugli ili kruškoliki. Guava sadrži više vitamina C nego tropski limun.
Miris guave podsjeca na pasifloru i slican je mirisu "multivitamin" sokova od tropskog voća.
Guava je prilagodiva svim uvjetima, pa iako je najviše ima u suptropskim zemljama, može uspijevati i do 3000 metara nadmorske visine. Najbolji plodovi dobijaju se od onih vrsta koje sazrijevaju u vrijeme suše. Guava se uvek procjenjuje po boji kore koja mora da bude svježe zelena kao engleska trava. Unutrašnjost ploda je tamnocrvena, a sjemenke su jestive.
Kada se jede svježe, treba ga rasjeći na pola i zlicom izvaditi meso koje ima ukus kombinacije ukusa kruške i smokve. Od jako zrelih plodova može se praviti džem, žele, sok ili salatu. Od zelenih plodova prave se umaci koji se služe uz meso ili ribu. Guava sadrži željezo i puno vitamina C, a prema najnovijim istraživanjima smanjuje nivo šećera u krvi.
Preciznije, 100 grama guave ima dva puta više vitamina C, važnog za zdravlje i ljepotu kože, nego velika naranča. Taj vitamin, naime, ključan je u proizvodnji kolagena (170 mg prema 83), što zadovljava dnevne tjelesne potrebe. Žene koje jedu mnogo namirnica bogatih vitaminom C imaju manje bora nego one koje to ne čine, kaže studija koja je pratila prehranu više od 4000 Amerikanki u dobi od 40 do 74 godine. Osim toga, dobijate i dodatnu odbranu od bakterija.
Guava, naime, sadrži tvari koje štite od različitih patogena poput listerije i stafilokoka, prema istraživanju mikrobiologa u Bangladešu. Zajednička studija američkih i tajlandskih znanstvenika, pak, pokazala je da guava ima podjednaku antioksidantnu aktivnost kao neke od poznatih “supernamirnica”, npr. crnog ribiza i brokule (iako svaka biljka sadrži različitu mješavinu zdravih tvari).
Guava je apsolutni rekorder po udjelu likopena, antioksidansa koji štiti od raka prostate. Sadrži ga kudikamo više od bilo koje druge biljke – čak i uz redovno spominjani paradajz i lubenicu. Ne samo to, zdjelica tog voća sadrži i 688 mg kalija, odnosno 63 posto više nego banana srednje veličine. I količinom vlakana tuče većinu konkurencije: zdjelica guave sadrži ih čak 9 grama.
Guavu kupujte služeći se - nosom. Zrela guava ima cvijetni miris, na dodir je samo malo mekana i ima tanku, blijedo zelenu do lagano žutu koru. Dodajte je različitim kolačima (sjemenke su jestive! ) ili lagano pirjajte u vodi da dobijete gusti umak. Odlična je za napitke - mješavina od polovice banane, polovice zrele guave, šake jagoda, 1,2 dl niskomasnog mlijeka (može i sojinog) i nekoliko kockica leda savršen je osvježavajući energetski napitak.
Ovo je tropsko voće lagano kiselo, no slatkoća se pojačava svakim grizom prema sredini ploda.
Sijanje
Oslobodite sjemenke iz ploda, operite ih u mlakoj vodi i ostavite nekoliko dana da se osuše. Posijte sjemenke u cvjetne posude ili lončiće napunjene uobičajenom zemljom za lončanice i pokrijte ih tek s vrlo tankim slojem zemlje. Toplo mjesto i stalna umjerena vlažnost su dva osnovna uvjeta koja morate osigurati sjemenkama da bi brzo proklijale.
Zalijevanje i gnojidba
Guavu zalijevajte obilno, ali tako da između dva dolijevanja pustite da se zemlja dobro osuši. Lišće, naprotiv, svakodnevno orosite u jutarnjim satima mekom vodom pomoću sobne prskalice. Biljke izložene suncu nemojte orošavati jer bi svaka kapljica vode poput leće izazvala opekotine na listovima. Ljeti prihranjujte jednom tjedno, a zimi samo povremeno.
Svjetlost i toplina
Najpogodnije je svijetlo mjesto, ali ne izloženo suncu jer ove biljke, prvenstveno dok su još male, nikako ne podnose žarko sunce. Temperatura uglavnom ne bi trebala biti niža od 20 C. U zimskom razdoblju kod provjetravanja zaštitite biljke od propuha i hladnog zraka.
Zemlja i presađivanje
Guava najbolje uspijeva u nešto težoj zemlji, ali i u svakoj zemlji za lončanice koju možete nabaviti u trgovinama. U prvoj godini mlade biljke presadite jednom ili dva puta, a kasnije će biti dovoljno svake tri do četiri godine. Pritom dno cvjetne posude prekrijte slojem krupnog šljunka ili kuglica lekatona (glinopora) kako biste spriječili trajno zadržavanje vode.
Guava je vazdazeleno grmoliko stablo visine 5 do 6 m S vrlo lijepim, sjajnim koža s tim listovima. Pradomovina guave (ili guajave) je tropska Amerika. Vremenom se proširila u mnogim drugim tropskim područjima svijeta. Plodovi guave, veliki poput naše jabuke, sadrže veliku količinu vitamina C. Njihov okus bismo mogli usporediti s mješavinom okusa kruške, dunje i smokve. Plodovi se uglavnom jedu sirovi. Plodovi guave mogu biti, ovisno o sorti, od svijetloze¬lene do svijetlocrvene boje.
