Službeno latinsko nazivlje živih vrsta je od Linnea do danas strogo i bezuvjetno regulirano medjunarodnim propisima svjetskog Botaničkog kodeksa (International code of Botanical Nomenlature), koji se ponovo objavljuje s dopunama svakih 8 godina (sličan je i Kodeks za faunu). Oni reguliraju samo nazive izvornih prirodnih biljaka (kao i životinja) i to najniže do razine vrste i podvrste, a osim latinskog opisa razlike prema sličnim srodnicima, nakon god. 2000 svaka novoproglašena vrsta mora sadržavati još i genetsko-biokemijske razlike od srodnika - inače se ne priznaje. Provedbu tih propisa ovjerava i kontrolira Medjunarodni botanički komitet, čiji je šef već dvadesetak godina akademik prof. Werner Greuter - tj. isti onaj koji je objavio Phoenix theophrasti. Svakih 8 god. se nalazi istog komiteta izvješćuju i ovjeravaju glasanjem na Svjetskom botaničkom kongresu, otkad postaju službeni i bezuvjetni za sve koji ih koriste.
Naprotiv, biljni nazivi nižih kategorija tj. varijeteta, formi, kultivara, te umjetnih hibrida, klonova i GMO, ne smatraju se pravim botaničkim nego umjetnim vrtlarskim nazivljem, koji ne moraju biti latinski nego na bilo kojem jeziku ali pisani latinicom. Te vrtne nazive niže od podvrste, tek labavo regulira drugačiji Hortikulturni kodeks, - čiji su propisi namjenski dosta neodredjeni zbog vrtlarskog biznisa, trgovine biljem, te proizvodnje novih hibrida, himera i GMO-a. Ovi umjetni vrtni oblici se provjeravaju patentiranjem - dok naprotiv za prave botaničke vrste i podvrste patentiranje ne važi i ako se to učini, Botanički komitet ih poništi i proglasi nevažećim jer je prirodu zabranjeno patentirati.
Možda bi bilo korisno da se o službenom nazivlju palmi i inih egzota pobliže i sažeto nešto navede u posebnoj temi o nazivlju i definiranju roda, vrsta i varijeteta (npr. "Imenovanje vrsta i varijeteta" ili slično) jer se po postovima ovog foruma vidi da po tom pitanju mnogi proizvoljno lutaju i nije im najjasnije kako izabrati i provjeriti nazivlje vrsta.
