Palme himere

[Palmark]

Himere i GMO palme su potpuno moguce, i bilo bi relativno lako napraviti otpornije palme nego sto postoje, ali i ja imam rezerve sto se tice ovoga svega... Potpuno sam protiv palmi sa glavom prepelice i pilecim nogama. 

Naravno, voleo bih da imam Washingtonije i Phoenixe otporne na mraz kao R. hystrix, mislim da se za to niko ne bi bunio, a i ovde ne bi bile velike sanse od kontaminacije semena drugih palmi tim genima (u slucaju GMO palmi), ali Nucifera bi vec bila preterivanje.  Eventualno neki Archontophoenix i to je to. 

Pa dobro,i ja kazem da bih voleo velike palme u dvoristu,ali znas cega se onda bojim...Kad bi se napravili phoenixi,washingtonie i ostale mediteranske palme otporne na nasu zimu,to bi takva navala sadjenja istih nastala,da mislim da bi ih po gradu bilo kao sada kestena i platana a po bastama kao sada tuja 
Palme bi time izgubile svaku ekskluzivnost i plasim se da bi nam bilo dosadno da ih imamo u basti a da ih vidjamo na svakom cosku! Ne kazem ja da ih i onda ne bih posadio,ali bi ih gledao otprilike kao hrast-lepo,ali nista preterano zanimljivo!
Ovako mi je mnogo draze da se pomucim oko njihove zastite i da ih imam kao manje primerke,ali bar znam da se u mojoj basti moze videti nesto jako retko za nase podneblje!
Jedina palma(dobor,ne jedina sigurno,ali najpre ona,i sad mi ona prva pada na pamet) kojoj bih voleo da nekako povecaju otpornost tako da sigurno moze da opstane kod nas je Trachycarpus fortunei/ili wagnerianus ,jer mislim da ona ne bi preterano strcala iz ambijenta,a opet je lepa! Samo to!
O cocos nuciferi i slicnim palmama mislim da je smesno i pricati,mislim da ona ne bi odgovarala ni za Jadran,a kamoli za unutrasnjost! Jezivo... 

[Xenon]

Da, bilo bi fino da imamo bar jednu-dve sigurne visoke palme za nase podneblje, recimo Trachycarpus fortunei i Butiu capitatu ili Jubaeu chilensis.

Zapravo, kad bi Jubaea bila sigurna kod nas, ja ipak mislim da je zbog sporog rasta skoro niko ne bi sadio pa bi ipak bila ekskluzivna...

[palmofan]

Da, tko bi čekao da Jubaea poraste. No Trachycarpus fortunei a pogotovo Butia capitata bi bile sasvim O.K. za naše prilike.

[Xenon]

A kakvi bi bili plodovi himere Butia capitata? Da li bi oni bili sigurni za jelo? 

[Pivi]

pa bi ako bi imali piletine u sebi 

 

[Xenon]

Da uzgojimo Butiu capitatu koja daje umesto plodove pileca krilca? 

[Pivi]

već čekam na redu u hooters 

[palmofan]

A kakvi bi bili plodovi himere Butia capitata? Da li bi oni bili sigurni za jelo? 

Naravno da bi, bili bi isti kao i plodovi od normalne Butie capitate.

[Dundo]

Ljudi od himera mogu imati jako veliku korist tako se npr. već sada rade srca bez antigena u svinjama, dijelovi tijela na drugim životinjama npr. ljudsko uho na mišu ( da ti fali uho ili srce vjeruj ne bi imo ništa protiv toga). Također važno je i eksperimentiranje sa matičnim stanicama gdje kravlje jajne stanice imaju veeeeeeeeliku ulogu, a ti eksperimenti dovode do razumljevanja i pronalaženja ljekova za mnogo bolesti.
Postoji i pojam hibrida,hibridi su vam filibuste npr. ima toliko primjera u svakodnevnom životu da to nije istina :) Inače hibridizacija ili križanje je sveprisutan fenomen koji se događa već jako dugo vremena i cijelu evoluciju možemo zahvaliti manje više upravo tome i mutacijama. U prirodi su intraspecijske hibridizacije česte, one među rodovima također dok u istoj porodici već rijetko a ostalo je spriječeno prirodnim mehanizmima koji štite organizme od hibridizacije da ne bi došlo do negativnih osobina kojih bi tu bilo jer bi razlika u genomu bila prevelika (neslaganje broja kromosoma u gametama itd. , najbanalniji je primjer mula a tu je prirodni mehanizam neplodnost same jedinke.)

Što se tiče genetskog inženjeringa ljudi ga sa gađenjem gledaju jer im sama tematika nije poznata i zvuči ima ko neka katastrofa iz sf filmova, tu je stvarnost skroz drukčija i genetski inženjering će nam omogućiti puno bolji život u budućnosti a trenutno se taj napredak osjeća i danas (evo opet najbanalniji primjer je proizvodnja inzulina za dijabetičare, naime prije se koristio goveđi inzulin dok se danas u bakterije Escherichie Coli insertira ljudski gen za sintezu tog proteina tj inzulina i proces je jednostavan,jeftin i što je najvažnije dobije se ljudski inzulin.)
Genetske modifikacije se prije svega trebaju koristiti pametno i odgovorno i onda nema problema.
Ljudi koji ne žele jesti GMO hranu jer je štetna nemaju pojma o čemu pričaju jer je GMO pomadora (rajčica) ista ko i ona druga samo ima neke gene koji joj npr pomažu da preživi uvjete koje inače nebi mogla, da ima neke npr. fitocide da je korov ne jebe i sl.
Ako se bojite da cete progutati taj mutirani DNA i da ce vam nesto napraviti ni tu nema straha jer mi nikada ne registriramo strukturu DNA koji pojedemo niti nam ista znači to jer se on uredno razgradi sa enzimima u želudcu tako da je svejedno pojeo ti pšenicu iz doba Krista ili neku sa genom koji npr. kodira za neki repelent protiv nekih insekata. Cijela DNA se na kraju razgradi na šećere, fosfate i dušične baze..svaka..uvijek..

Ja osobno genetički inženjering vidim kao vrlo svijetlu točku koja nam uvelike pomaže i koja ce nam dost promjeniti život na bolje u budućnosti ako ga budemo odgovorno koristili.

[hobotnica]

Lijepo je to sto pises i bilo bi dobro da se ljudima ne izmaknu sitnice koje mogu imati katastrofalan ucinak!
Vec je dokazano nastanak "kravljeg ludila"! U mesnoj industriji se nista ne baca pa tako ni govedje kosti koje se suse,melju i ponovo mijesaju sa stocnom hranom! Kad kravice popapaju takvu hranu sa genima iste vrste dolazi do KANIBALIZMA koji izaziva cudne reakcije kod ljudi tako i kod zivotinja.
Istina je da bi volio imati kanarku,datulju,ili nekog Syagrus romanzoffiana u svom vrtu ali ako vec to neide nekakvim prirodnim putem moracu se zadovoljiti vrstama koje mogu i ovdje opstati!

[Dundo]

Nemoj me krivo shvatiti za tekst poviše,mislim da recimo rasadnik kanarki u npr. Norveškoj nije potreban ali bi volio vidit još ljekova, hrane u područjima gdje je nema, više uroda pojedinih kultura itd.
Volio bi i vidit ljude bez bolesti itd.. Treba znanost pametno iskoristit, ne probijat neke granice bolesnih zamisli i biti vrlo oprezan.

Inače kravlje ludilo je prionska bolest, znači nije kanibalizam kao kanibalizam stvorio tu bolest već su ljudi mljeli krave u kojima je bilo tih priona i hranili druge krave i tako je proširili. (Kanibalizam je plodno tlo za prenošenje prionskih bolesti, zanimljivost: recimo na Papui Novoj Gvineji su ljudi bili kanibali-ima ih još ali o tom po tom, muškarci su jeli mozak i "važnije dijelove tijela" dok su žene jele ostatke i muškarci su puno više oboljevali od žena- zaključak: mozak i općenito centralni živčani sustav su najzahvaćeniji prionima - znači ljudi nisu mljeli samo kosti krava kako kažu već cijele krave)

[Xenon]

HolyHero, problem sa genetskim inzenjeringom je u tome sto korporacije koje se time bave zanima samo profit, politicari se lako korumpiraju i lako se moze desiti da ta ljudska pohlepa napravi nesto sto ce bez opseznih ispitivanja biti pusteno u prirodu i sto ce napraviti s*anje.

[Dundo]

Nisam rekao da nema šanse za to, opet ima puno više prednosti nego mana sama tehnologija. Ustvari da je moguće u potpunosti kontrlirat bila bi savršena. Ali naravno da će se uvijek naći neka budala koja će nešto zasrat. Tako je sa svime ne samo s tim.

[Cikas]

Osobno me ne zanima genetski inžinjering, kako u ljudi tako i u biljaka  
Pustimo palme da rastu gdje rastu i kako rastu. Neka se čovjek ne dira u prirodu.
Takve bi prve stavio na lomaću.
Moje osobno mišljenje koje se neće promijenit.

A što je to loše u genetskom inžinjeringu. To je korisno oruđe koje može puno pomoći u budućnosti. Gledajući realno puno toga što jedemo na ovaj ili onaj način je umjetno. Sve sorte biljaka koje je stvorio čovjek selekcijom su umjetne, nisu prirodne također, ne mogu se naći u prirodi. Pa i psi su realno gledajući umjetni, da nema ljudi, nebi postojali oni već vukovi. Čovjek je i njima selektiranjem umjetno izmjenio gene

[Dundo]

Cikas je li te inače zanima biologija? Mislim je li se time baviš?