Maslina (Olea europaea)

[adriano]

Je li dobro bacat pepeo ?

[trava]

Da,sadrži puno kalija.

[Inka]

Pozdrav svima. Slucajno naletih na jedini aktivni forum o maslinarstvu. Da se predstavim. Imam 200-tinjak maslina od toga 170 novoposadenih coratina, picholinea, krvavica, lastovki itd. Nego da krenem odma na stvar:
@lampara MAP sadrzi dusik koji je u amonijskom obliku i kao takav se duze razlaze u biljci pristupacniji oblik sto znaci da produzava vegetaciju. Puno bolji izbor za jesen je superfosfat sa 46% fosfora
@trava ali isto tako povisuje pH koji je kod nas i onako visok

[lampara]

Pozdrav Inka, Dobro doso/la.
je osobno se slazen se za MAP, ali njega se baca puno manje nego druga NPK gnojiva(poljoljekarne preporucuju 2 kg NPK po odraslon stablu), ja sam baca minimalno oko 1/2 kila na stabla 200 godina stara, a samim time da sto manje kiselim tlo.
A sto kazes na PK, tu nebi tribalo biti dusika, samo fosfor I kalij. Mene zanima fosfor(kalija na otocima ne nedostaje, ali eto kad nema samo fosfor nek bude) ali je jako skup, I nestaje u prirodnom obliku zato i je skup. Gleda sam moze se nabaviti u ZG neki Guano, od ptica sto kake po otocima u pacifiku, ali isto dosta skupo. Otok Nauru je svojevremeno bio najjaci po bruto dohotku per capita u svitu, mali otok, malo ljudi a pun g...na tj fosfata of pticurina, pa se zarada dilila na par sto tisuca ljudi, ali su ga raskopali i vise nema. Sad nazalost ostaje samo umjetni fosfor, jer smo ovoga u prirodnom obliku razgrabili.

[Inka]

Postoji i MKP. Sva ta gnojiva su dobra i njihovo bacanje u kasnu jesen neće probuditi biljku, a kako su slabo pokretni u tlu neće se isprati do proljeća. Ako ti je do fosfora onda bih na tvom mistu bacio superfosfat. Uz obavezno dodavanje organskog gnojiva. Kako su nasa tla visokog pH tu dolazi do svakakvih problema s opskrbom hranjiva pa je organsko gnojivo jedini nacin poboljšanja tog stanja.

[trava]

Dobro došao Inka
Ph može jako varirati,od terena do terena,u zavisnosnosti od vrste tla,vegetacije,nadmorske visine,ima raznih tala kod nas...
Bit je da bi prije svakog gnojenja trebalo napraviti analizu tla,ili analizu lista masline,da se vidi čega ima u tlu a čega nema i te onda bacati gnojiva određenih formulacija.Uglavnom svi radimo napamet,baca se gnojivo prema onome što se smatra da je maslina potrošila,a nikad se ne uzima u obzir kojih minerala u tlu ima,slabo se uračunava i ono što daje organski gnoj,pokošena trava,računa li itko koliko fosfata sa afričkom kišom padne na područje Jadrana?Osobno,gnojim uglavnom stajnjakom,kominom masline,bacim i pepela di kad,umjetni ako baš moram,ako mi se učini da maslina ima malo nezdravu boju.prođe i nekoliko godina dok se odlučim na tako što.Nažalost nisam nikad mjerio ni ph niti radio analizu tla,a valjalo bi koji put.
Smatram da se umjetno gnojivo baca i puno vše nego što je to potrebno.Prije par dana,pomogao sam prijatelju pobrati Leccino,koji nikad nije vidio ni stajnjaka ni umjetnog gnojiva,ubrano je 90kg,a bar 30g je obralo nedavno nevrijeme.Bit je da u tlu ima dovoljno humusa,da je flora i fauna u tlu zdrava i aktivna a umjetno je potrebno samo kad je ova osnova poremećena.A onda ulazimo u začarani krug droge...

[sarago]

ja uzimam u Poljoprometa PK umjetno gnojivo 0-10-30 i pokazalo mi se dobro. Za gnojidbu voćaka, maslina i vinograda. Mislim da prozvodi neka strana firma, Timac Agro. Pakiranje 50kg oko 250kn

SASTAV:
 Fosfor(P2O5)ukupni……..…10%
 Fosfor(P2O5;citratnotopiv)…10%
 Fosfor(P2O5;vodotopiv)…….9 %
 Kalijev oksid(K2O)………….30%(od čega K2SO4 50%)
 Magnezij(Mgo)ukupni……….3%
 Sumpor(S vodotopiv)………..11%
 Bor(B)ukupni………………...0,1%

[Inka]

Ja sam radio analizu u razlicitim tipovima tla i pH je bio visok. Radi se o okolici Zadra i raspon je bio od 7,4 - 8,1. Ima tablica po internetu koje nam govore kako se koji elementi ponasaju pri tolikom pH. Uglavnom su sva tla u dalmaciji visokog pH.
Organska tvar je tlu potrebna i vrlo je vazno dodavati je na bilo koji nacin, bilo stajnjakom, humusom, peletiranim gnojivima...
Maslina i sve druge biljke na odredeni prinos trose odredenu kolicinu hranjiva. Vazno je ta hranjiva vratiti u tlo. To se radi jesenskom gnojidbom s gnojivima s povecanim sadrzajem fosfora i kalija. Naravno ako se baca 7:20:30 ili slicno onda je to potrebno napraviti u kasno lito da bi se taj dusik potrosio u jesenskom porastu i da nebi produzavao vegetaciju. A u proljece se bacaju dusicna gnojiva koja pomazu biljci da napravi nove izboje i sve ostalo. Do tada fosfor i kalij baceni u jesen dođu do korjena koji ih pocne iskoristavati za sve vegetativne i generativne organe. Naravno postoje varijacije na temu pa je moguce baciti yara complex ili 15:15:15 u proljeće ali zapravo je se to radi da bi ustedjeli na vremenu jer bacimo jednom a i to je kolicinski manje hranjiva.
Analizom zemlje vidimo kojih hranjiva fali pa uz obaveznu jesensku i proljetnu gnojidbu dodamo hranjiva koja fale bilo u tlo ili folijarnim putem

[trava]

Ph zemljišta pogodnog za maslinu treba biti neutralan,tj ph 7 illi bazičan što bi bilo ph 7,7-8.Ako je oko Zadra ph 7,4-8,1 to je znači gotovo savršeno.
Humus u zemlji je nabitniji za dobru proizvodnju,udio humusa bi trebao biti 4-5%,i to je sasvim dovoljno za maslinu kao izvor dušika,analizom tla bi onda trebalo utvrditi koliko eventualno fali P,K ,Ca i Mg u tlu,kojih isto ima u organskom gnojivu.Ako nečeg fali onda se dodaje umjetno gnojivo.Ti računi koliko čega fali ne mogu se tako proizvoljno donositi.
Osnova gnojidbe je organsko gnojivo,koje osigrava život u tlu,koji opet osigurava hranu i zdravlje masline a i nama samima.
U toj žurbi i jurnjavi za profitom,normalno,lakše je razbacati par vrića umjetnog nego tonu stajnjaka, i kad ubijemo tlo,tj život u njemu,čudimo se što nam masline oboljevaju od Xylelle,raka i ostalih boleština i nametnika,pa to onda opet rješavamo raznom kemijom itd,kao što već rekoh,ulazak u začarani krug droge.

[Inka]

O tome koliki je pH najpovoljniji za maslinu bi se dalo diskutirati jer razliciti izvori navode razlicite podatke. Jedan strani laboratorij navodi da je najpovoljniji 6, pa sad ti budi pametan. Svakako razlicite biljke podnose razlicite raspone pH. Medutim topivost fosfora i drugih elemenata ovisi o pH tla i njihova pristupacnost biljci je vezana za to.
U organskim gnojivima biogeni elementi su u tragovima, i oni se zakonom vode kao poboljsivaci tla sto je njihova glavna uloga.
Mislim da bi ako idemo s ciljem pojasnjavanja nekim manje profesionalnim maslinarima ili ako diskutiramo trebalo govoriti o znanstvenim dokazima i pravilima struke. Ako struka kaze da je maslini potrebno 400kg 7:20:30 po hektaru godisnje onda je to izracunato po tome koliko se od masline iznese berbom, rezidbom i slicno. I to je potrebno maslini vratiti.
Da nema umjetnih gnojiva tla bi bila puno siromasnija nego sto su sad i bilo bi puno vise gladnih.
Maslina i svaka druga biljka ce i bez gnojidbe nesto dati ali pitanje je koliko a i kvalitetom proizvoda nece konkurirati dobro nahranjenoj maslini.

[trava]

Vrlo profesionalno
Ako maslina raste i plodonosi redovno,bez ikakve pomoći od čovjeka,kako to objašnjavaš?
Poljoprivredu koja se temelji samo na brojkama,koliko umjetnog gnojiva i koliko kojeg otrova po ha,trebalo je zakopati u XXvijek,takav način poljoprivrede je trebalo odavno zabraniti,to je način razmišljanja trgovca u poljoapoteki.
A o struci,čast rijetkim iznimkama,nema smisla ni trošiti riječi.

[Inka]

Nemojte se ljutiti ako imamo razlicito misljenje.
Sve biljke plodonose bez pomoci covjeka, bitno je koliko i kako. Zabranom umjetnih gnojiva vratili bi se u jos raniji vijek nego sto ste naveli. To sto se maslinarstvom bave svi koji to pozele pa svi mogu stvoriti misljenje ne znaci da je to misljenje ispravno. I maslina je kod nas hobi pa mozemo eksperimentirati i bez gnojidbe itd. Vidim da volite govoriti o italiji i spanjolskoj kao nekim idealima i onome cemu moramo teziti. Pa zar mislite da bi oni imali tolike prinose bez kvalitetne gnojidbe umjetnim gnojivima.

Ne govorim ja koliko kojeg gnojiva po hektaru nego koliko maslina potrosi dusika, fosfora, kalija itd. Sto god mi zeljeli misliti maslina to trosi. Vrlo jednostavno. Sto se potrosi potrebno je i vratiti.

Mislim da je jedan od razloga neredovitosti radanja nase sorte, koju necu navesti ali pocinje s O i zavrsava na blica, je i taj sto je gnojena slabo i nikako s krivim gnojivima u krivo vrijeme.

Kvaliteta ulja masline je losija ako maslina nije dobro nahranjena. To su cinjenice.
Naravno volim ovako diskutirati pa bih volio znati sto mislite o ovom sto sam ja naveo. Lipi pozdrav

[trava]

Nisam ja iznosio svoja mišljenja,nego ono što znam,što sam u proteklih 40-ak godina saznao i spoznao iskustveno i što sam pročitao u literaturi,i nastojim to znanje svakodnevno proširiti.
Nisam ja ni govorio o zabrani umjetnih gnojiva,već sam govorio o tome da treba koristi umjetna gnojiva onoliko koliko je potrebno,a ne koliko je neki trgovac odredio da tebi treba.Siguran sam da se baca i tri puta više umjetnog gnojiva nego što je to stvarno potrebno,naročito u slučajevima kad se unosi stajnjak,humus ili komina u tlo.To vrijedi i za druge poljoprivredne kulture.
Mikoriza u tlu može proizvesti dovoljno dušika ukoliko ima dovoljno humusa koji će preraditi.
Ali o mikorizi se slabo govori,kad bi je trebalo bacati tonu po hektaru ,samo bi se o mikorizi pričalo.
Kod mnogih maslinara je uobičajeno da pokošenu travu bace u smeće,porezane grane spaljuju ili odvoze što dalje od maslinika,ostavimo to u masliniku,i vratimo u njega kominu od naših uroda,ostaje da smo iz maslinika odnili samo ulje,a ulje je po svom sastavu 99%vodik,ugljik i kisik,ugljik smo vratili kroz kominu,što onda još preostaje da vratimo??
Kvaliteta maslinovog ulja je sigurno kvalitetnija ako je maslina nahranjena organskim gnojivom!

[Inka]

Organsko gnojivo je poboljsivac tla i maslina iz tla usvaja hranjiva koja su joj dostupnija zbog organske gnojidbe.
Brzim pretrazivanjem interneta dosao sam do informacije da maslina za svakih deset kilograma roda potroši 30 dekagrama dušika,15 dekagrama fosfora i 40 dekagrama kalijevog oksida. To se organskom gnojidbom ne moze vratiti natrag. To iz tla nestaje.

Glavna uloga mikorize je povecanje volumena korjena zbog cega dolazi do vise hranjiva. Bakterije su zaduzene za dusik tlu u procesima nitrifikacije i fiksacije.
Mikoriza je novija tehnologija i mislim da je zbog toga i odbijanja svih cinjenica koje navode znanstvenici ljudi to ne zele koristiti. Druga je stvar cijena koja je oko 3000kn po hektaru iako to ispada 10ak kn po nasoj dragoj maslini.

Konstatacija ako nista osim ulja ne iznesemo iz maslinika da onda nista osim vodika i kisika nije nestalo nema bas nekog pokrica pa je necu komentirati.

Pohvalno je kominu vracati u maslinik zanima me kako dolazite do nje i je li je tretirate s jos necim prije bacanja.

Preporucam da napravite pokus i dvije masline iste sorte jednu do druge iskoristite u tom pokusu. Jednu gnojite umjetnim a jednu organskim gnojivom pa sami procjenite kako se ponasaju. A moguce i analizirati kvalitetu ploda, kolicinu polifenola, itd.
Moramo teziti znanju, kvaliteti ulja i unaprijedenju tehnologije proizvodnje svi skupa.

Takoder trgovac ne moze unedogled povecavati preporucenu kolicinu gnojiva zbog nitratne direktive.

Upravo sam vidio u vasem prijasnjem postu da niste napravili analizu tla. A nije to skupa rabota i onda bi znali puno vise kako vas maslinik dise.

[trava]

Slabo ti to kužiš.
maslina je biljka koja je stablom i krošnjom iznad tla a korijenom ispod površine tla.To je organizam koji već milenijumima živi u simbiozi sa florom i faunom u tlu.I to je normalno.Razna tla sadrže razne minerale koji se ne mogu tek tako isprazniti i nije potrebno nadomještati svaku godinu ono što je biljka potrošila ,naročito ako smo uspostavili prirodnu cirkulaciju elemenata,koji se mogu vrati biljci preko organskog materijala.
Mikoriza NIJE nikakva novija tehnologija,mikoriza je postojala prije svih viših biljaka,i biljke su si stvorile ugodan suživot sa mikorizom.
Pročitaj malo više o mikorizi,nije njezina uloga samo u povećanju volumena.
"Konstatacija ako nista osim ulja ne iznesemo iz maslinika da onda nista osim vodika i kisika nije nestalo nema bas nekog pokrica pa je necu komentirati."Ovo ni ja neću komentirati