Maslina (Olea europaea)

[Inka]

Vrlo dobro kuzim a ti imas vrlo tvrde stavove bez dokaza.
Mikoriza je nova tehnologija. Ako nije onda reci nekoj babi u selu zasto je ne unosi u tlo pa javi sto kaze. To sto postoji "milenijumima" ili na hrvatskom tisucama godina ne znaci da su je prije ljudi koristili u poljoprivredi.

"Razna tla sadrže razne minerale koji se ne mogu tek tako isprazniti i nije potrebno nadomještati svaku godinu ono što je biljka potrošila" samo mi navedi izvor za ovu tvrdnju. Zasigurno nije potkrijepljena dokazima.

Sve se to jednostavno moze dokazati. Napravi analizu tla s istog mjesta par godina za redom pa javi je li kolicina hranjiva ista. Nece biti jer je to basic knowledge.

Za mikorizu znam da ne proizvodi dusik kao sto si naveo a za to sam se uhvatio u prethodnom postu.

Mikoriza je super stvar pogotovo u susnijim uvjetima jer opskrbljuje biljku vodom iz dubljih slojeva tla. Trebalo bi ljude vise educirati.

[trava]

Bakterije proizvode dušik koji uzima mikoriza i predaje maslini u zamjenu za ugljikohidrate.A to nije niti pola posla koji odrađuje mikoriza.
Isključi sebe i ljude i sagledaj maslinu u prirodnom okruženju,kao jednu od biljaka koje žive u simbiozi sa mikorizom i ostalim živim svijetom.

[lampara]

Inka, Mikorizacija je nova tehnologija koju je izmisli covik a mikorize postoje isto toliko koliko I maslina vjerovatno I prije covika. Evo doli sto je na tu temu napisao nas poznati nagradjivani maslinar. Zato je I meni do veceg postotka fosfora jer ga maslina jako malo iskoristi of onog sto joj bacimo.


Abruskularne mikorize su prirodni biofertilizatori mnogih biljaka, pa tako i maslina. Brojni fiziološki procesi maslina ovisni su o simbiotskim učincima abruskularnih mikoriza implatiranih na korjenov sustav masline.

Proučio sam znanstvene radove koji se bave ovim istraživanjima i mogu zaključiti da, ukoliko težimo stvaranju održive poljoprivrede, postaje sve hitnije odgovarajuće upravljanje tim simbiotskim gljivama, koje bi potencijalno u budućnosti mogle smanjiti uporabu agrokemikalija, s pozitivnim učincima na biljke i tlo u kojem se razvijaju.

Proces ponovnog uspostavljanja prirodne razine bogatstva mikoriza može predstavljati obećavajuću alternativu konvencionalnim metodama gnojidbe, s ciljem održive poljoprivrede. To, po meni, predstavlja postizanje ključnog cilja za vinogradare i maslinare koji se suočavaju s globalnom recesijom i moraju se nositi s ekološki svjesnijom klijentelom.

Glavna strategija usvojena za postizanje ovog cilja je inokulacija abruskularnih mikoriza propagula (inokuluma) u ciljanu zemlju. Nažalost po mnogim istraživanjima abruskularne mikorize ne mogu se uzgajati u čistim kulturama, daleko od njihovih biljaka domaćina.

Ova ograničavajuća značajka čini proizvodnju abruskularnih mikoriza vrlo izazovnom i složenom. Neki znanstvenici svojim radovima potakli su me da odem u potragu za samoniklim maslinama.

Naime primarno i spontano samonikle masline u svom razvoju razvijaju simbiotski odnos s abruskularnom mikorizom na svom korjenovom sustavu od samog početka razvoja.Vjerojatno je to i razlog da te masline, koje nitko ne gnoji, tretira i reže, ne oboljevaju, trpe sušu i opstaju nekad u gotovo nemogućim i surovim uvjetima okoliša.

Sve koje sam našao oprezno sam iskopao iz zemlje, široko okopavajući da zahvatim što više formiranog korjena. Vadeći taj korjen imao sam priliku vidjeti brojne bjeličaste tanke niti (hyfe) i kvržice. Donesem ih u maslinik i prokopam u krugu pitome masline na više mjesta do površnog korjena, a nakon toga škarama malo posječem dio po dio korjena samonikle masline i ubacujem u iskopane rupe koje nakon toga zatrpam.

Na taj način postoji šansa da se hife i kvržice s divlje samonikle masline „integriraju“ s korjenskim sustavom pitome masline, ukoliko prethodno nije uspostavljen. Svaki pokušaj vrijedan je truda za što zdravijim okolišem, pogotovo ukoliko to još ima dugoročnu korist za masline, a time i za maslinara.

Pročitao sam znanstvena istraživanja Arbuscularne mycorrhize molekularnog biologa Mohameda Hijrija. U svojim istraživanjima on naglašava da korijeni biljaka teško dolaze do fosfora u zemlji ako im ne posreduju gljivice mikorize.
Korijenov sustav viših biljaka, uključujući i maslinu, iskorištava samo dva do tri posto fosfora unesenog u zemlju. Sav ostali uneseni višak fosfora ne iskoristi se i ide u podzemne vode i zagađuje rijeke, jezera i mora.

Hife mikorize rastu mnogo brže od korijena i imaju bolju sposobnost privlačenja – hvatanja fosfora.

Mikorize su evoluirale i savršeno su se prilagodile hvatanju fosfora u zemlji, kao i svih ostalih mikro i makro elemenata u interakcijama s bakterijama, dok u interakciji s korijenom biljaka arbuskularna mikoriza prodire u stanice korijena.

To razmnožavanje između stanica mikorize u korijenu biljke formirat će tipičnu strukturu pod nazivom arbuskule. To su mjehurići i hife (niti) u koje se pohranjuje sve ono što bez posredovanja bakterija i gljivica sam korijen viših biljaka ne može doseći.

Arbuskularne mikorize prisutne su u kopnenim ekosustavima i važne su jer one poboljšavaju rast i otpornost biljaka na bolesti povećanjem unosa fosfora i rezistenciju protiv biljnih patogena.

Budućnost racionalnog korištenja mineralnih gnojiva, kao i jačanje otpornosti biljaka, sigurno će se unaprjeđivati biotehnologijom proizvodnje i disperzije arbuskularnih mikoriza. Čudesno je da ih je priroda stvorila, a evolucija usavršavala 400 milijuna godina.

Pored tog prirodnog patenta, čovjek i dalje uporno gura frankenštajnski GMO uz objašnjenje da će samo tako nahraniti svijet.

Uvijek kad sam iščupao samoniklu malu maslinu za buduću podlogu, vidio sam da joj je korijen pun hifa mikoriza. Vjerujem da upravo zahvaljujući tim gljivicama dobrim dijelom opstaju u prirodnim uvjetima i bez njege čovjeka.

Čudesan je taj podzemni svijet masline. Što je bolje umrežen pod zemljom mikorizama, to je stabilniji i sigurniji iznad zemlje.

Zato nemojte devastirati tlo i pretjerivati u njegovoj mineralizaciji. Benjamin Franklin je napisao da je najštetnije za svako ljudsko zdravlje pretjerana briga o njemu! To vrijedi i za biljke!
dr. Ivica Vlatković

[Inka]

Podrzavam upotrebu mikorize i vjerujem da je u tome buducnost. Prekrasan je taj svijet i potrebno je siriti tu radosnu vijest.
Samo sam zelio razjasniti da se ne dovodi u zabludu da ce mikoriza zamjeniti gnojidbu. Ne moze neceg cega nema spontano nastati. Mikoriza moze pomoci pri racionalnijem koristenju a i to je veliki pomak.
Potrebno je ne raditi od gnojidbe crnu magiju i predstavljati kao otrov, nego poticati ljude znaju vise o radnji koju rade.
Tesko je to docarati ljudima preko masline jer "ja nisam gnojio ni prskao ni nista pa imam vise od susjeda koji sve to radi". Mislite li da bi lubenica u ducanu (koja mi vec fali) bila kakva je da se ne unosi kalcij, kalij i ostali putem sustava navodnjavanja. Naravno bit ce roda i na sadnici lubenice i bez svega toga. Ali koliko i kakve kvalitete.

[trava]

Izgleda da ti vidiš i čitaš samo što ti triba da održiš svoj nivo??
Mikoriza je prisutna svugdje,na svim livadama,šikarama,šumama itd,na svim mogućim biljkama,travama,korovima,grmlju,lozama,na svim vrstama stabala,pa čak i na maslinama.Svako tlo na kojem se nalazi biljni pokrov,koji nije uništen stalnim oranjem,frezanjem,korištenjem herbicida,pesticida,sadrži mikorizu.Stari maslinici,i oni noviji koji su posađeni na tlu koje nije prethodno "uređeno" na neki od navedenih načina uništavanja,isto sadrže mikorizu.

[Inka]

Ne razumijem sto s tim zelis reci. Tvoj smjer je vidim neka permakultura. Uglavnom cim ljudi naprave neku agrotehnicku radnju su u krivu. Tlo se ne unistava tim radnjama nego obrađuje.
Moguce je mikorizirati i intenzivni nasad pa da imamo koristi od nje i na nacin da ekonomski profitiramo.
Ne znam cemu takav ton razgovora ali vidim da sam neke stvari dokazao.
Rekao mi jedan covjek da je svaki dan u doktorskoj ordinaciji pa da isto ne zna sve o medicini. Treba biti otvorenog uma i razmotriti razlicita stajalista

[trava]

 

[Inka]

Drago mi je da su sad neke stvari jasnije.

[trava]

Već sam ranije spominjao kako su naši susjedi Talijani i malo dalji Španjolci,stvorili više novih sorti maslina,intezivnih i super intezivnih,što križanaca što klonova.Selekcija je sigurno trajala dugi niz godina,a prvi komercijalni nasadi nekih sorti,Sikitite i Lecciane sađeni su još početkom 90-ih,i dosad je po Americi,africi i Evropi nasađeno puno takvih plantaža.Kod nas je nažalost posađen samo jedan manji"experimentalni" nasad,prije cca 8 godina,i koliko sam imao čuti to je uredno zapušteno,i čini se da se do plemki ne može doći.Na svu sreću ima entuzijasta ,zaljubljenika u maslinu, koji su uspjeli izvana nabaviti neke od tih novih,visoko produktivnih sorti,pa se nadam da bi se situacija u doglednoj budućnosti mogla vrlo promijeniti,što se tiče količine uroda i smanjenja  troškova u proizvodnji.
Ove nove sorte,plod su rada stručnjaka a i nekih rasadničara,naravno cilje je bio uzgojiti sorte,koje su otporne na vremenske uvjete,da imaju visoku otpornost na bolesti i nametnike i da dobro podnose sušu.Samim tim takve sorte donose uštedu na zaštitnim sredstvima,i na vremenu koje nam primjena istih odnosi,kod sorti koje su otpornije na sušu,što bi ,pretpostavljam,značilo da razvijaju puno jači korijen,imamo i manje troškova oko navodnjavanja.Jedino bi se povečali troškovi oko nabave većeg broja kašeta
Neznam da li sam već stavio link ovog rasadnika
https://vivaisonnoli.it/categoria-olivo/le-nostre-varieta/
Tu su sorte koje su i stvarane a i pronađene,sad sam u fazi nabave nekih od njih,ali iz jednog drugog rasadnika,pa javim kako će to proći.
Najviše me zanima sorta Tosca07,isto je vrlo rodna sorta,manje bujnosti,ali se pokazala i kao dobra podloga,vrlo otporna na sušu,i kao slabo bujna utječe na nacijepljene sorte tako da su i one manjeg habitusa,ali je urod jednak ili čak i bolji nego kad su te sorte na svom korijenu.
Španjolski proizvodi
https://cal.agromillora.com/olive-trees-2/
Lecciana,Oleana i Sikitita su novostvoreni hibridi, visoko rodne i stalno rodne,sorte koje su budućnost maslinarstva,uz njih su i sorte klijanci-klonovi Arbequina AS-1,Arbosana I-43,OAC-07,visoko rodne,stalnog uroda,možda i bolje nego one prve .
Našao sam jenu stranicu koja govori o nekim od ovih sorti,sadnja 2006,info o urodu jednog maslinika iz 2008,drugog iz 2009.
http://www.olivolio.net/art.Torrim._2009.pdf
Naš član MMuje,ima više informacija o ovim novim sortama,nadam se daće se javiti

[Inka]

Vrlo lijepi napisano vidi se da je ulozeno truda.
Iskreno mislim da buducnost hrvatskih maslinara nebi trebala biti u tome. Za takve superintenzivne nasade potrebno je puno kvalitetne zemlje koja se kod nas ipak koristi za druge stvari.
Takve stvari bez navodnjavanja ne idu. Pitanje je kakva je otpornost na stetnike.
Pocetna ulaganja u mehanizaciju su enormna.
Valjalo bi vidjeti kako bi se ponasale na kultiviranom krsu. Ili napraviti nevjerojatnu stvar za nase prilike pa krizati hrvatske sorte za tu namjenu.
Pitanje je i kompatibilnosti cijepljenih sorti na tu slabo bujnu podlogu.
Puno je pitanja prolagodbe nasim pojedinacnim potrebama

[trava]

Štoš raditi po ovakvoj kiši nego lutati po internetu.
Malo sam gledao podatke o sorti Sikitita,prilično je zastupljenja u Španjolskoj(50000ha) a i diljem svijeta,nastala je križanjem Arbequine i Picuala,jako rodna,stalnorađajuća,habitus je 30-40% manji nego u Arbequine,što je čini pogodnom za intezivne nasade,sadi se do 2000 sadnica po hektaru.Ulje je slatko,izražene voćnosti,manje pikantno,što uvjetuje slabije čuvanje,pa bi vjerujem jako odgovarala onima koji vole ulje Orkule.
Rano ulazi u proizvodnju,a kad stane na rod prinosi su oko 2000kg ulja po hektaru.Srednje je otporna na bolesti i nametnike.
Ima još zanimljivih sorti,pogledajte stranicu Todolivo
https://www.todolivo.com/en/todolivo-integral-service/certified-olive-tree-plants/arroniz-i-65-en/

Čine mi se vrlo zanimljive sorte Arroniz I-65 i Imperial I-23,volim sorte koje dobro rađaju i dobro otporne na nametnie i boleštine!
Što manje uložiti i što više dobiti.Živilo mukte!

[lampuša]

Večer svima.
Valjalo bi i po kiši protegnut noge, obač malo maslinike, vrtle dugo je loše vrime.
Ja sam danas iz obide otiša malo prošetat i bacit oko nije bilo kiše ali jugo tuće samo tako.
 Na par mjesta iša sam vidit ima li divljaka,i naša sam nešto, a i obaša malo masline.
 čitao sam za Sikikitu na nekim portalima da ima ulje lošije kvlitete nego Arbequina, i piše da je slabo otporna na gljivice ali rodna. Španjolci su je tek nedavno zaštitili i registrirali, a podatak da su je od 1991.g počeli stvarati mama joj je Picual, a tata Arbequina i tek 2007 je plasiraju.
Valjalo bi nabavit pa provat,ili pokušat navrtat na nešto naših sorti, kažu da se lako ukorjenjuje, i pogodna je za gustu sadnju i strojnu berbu.
Mislim da je nema u ponudi po našim rasadnicima, kao i večina dobrih stranih sorti...ali evo imamo forum, i dobrih ljudi entuzijasta koji su spremni prosljedit informaciju i skustvo a na nama je da probamo.
Pozdrav svima.

[Inka]

Naravno da u nasim rasadnicima nema tih sorti. Sto je zalosno nema ni 90% hrvatskih sorti.
Mislim da je lani Prud iz Metkovica proizveo Picholine, a sad ni njih nema nego ih uvozi iz Italije pa u ducanu kostaju 70ak kn.
Pokusaj kontaktirati rasadnik Darko iz Rovinja. Mislim da oni iz Italije uvoze pa je moguce da do nekih nama nedostupnih sorti mogu doci.

[trava]

Rasadnik Čibača ima puno naših sorti, i par rasadnika u Istri ima više istarskih sorti,i rasadnik Prud ima dosta toga,rasadnik Čičvarda ima više talijanskih sorti,...

[bob]

Zna li netko da li je ona maslina na rivi u Zadru (jedina kod pješačkog prijelaza) Krvavica i koje su sorte one male isprid istočnog dijela garaže Super Nove. Pitam jer sam primjetio da nema ispod njih popadalih plodova, znači nisu "ubodene". Sitnijeg su ploda ,ali su rodile...