Maslina (Olea europaea)

[trava]

Stalno se po medijima proteže priča kako smo mi mala maslinarska zemlja,"ograničenih"površina na kojima možemo uzgajati masline,kako se ne možemo mjeriti sa velikim proizvođačima ulja iz Italije,Španjolske itd.,te da se naša proizvodnja mora bazirati na kvaliteti a ne na kvantiteti.
Hrvatska je do pojave filoksere imala,navodno, i do 30 000 000 stabala,tako da vjerujem da bi smo mogli jako povećati kvantitet,naročito ako malo pogledamo koliko dobre obradive zemlje leži u ledini.Trgovci vinima su glavni krivci što su se puste masline posikle,kome danas paše mala proizvodnja,a valjda opet trgovcima?Tu po Ravnim Kotarima,niklo je više velikih plantaža,nažalost,krivim odabirom sorti(znate o kojoj sorti je riječ) urod nije ni blizu tome koliko bi se po površini moglo ubrati.Ni rasadničari a ni struka baš ne prate želje i potrebe maslinara.Malo rasadnika proizvodi raznovrsniji sortiment domaćih sorti.
Imamo puno lijepih domaćih sorti,koje dobro i redovitije rađaju,otpornije na bolesti,traže manje kemije,što nas dovodi sferu ekologije,dobijamo ulje koje sadrži puno manje raznih otrova,što smatram najbitnijom stavkom u kvaliteti ulja.
Udio stranih sorti se stalno povećava,dobrih sorti,koje redovito i dobro rađaju,daju i kvantitet i kvalitet.Osobno bih volio da se sadi više domaćih sorti,nažalost većina tih dobrih domaćih je slabo poznata van lokalnih okvira u kojima su nastale,ima bisera koji su tek otkriveni i koji će zahvaljujući svojim kvantitativnim i kvalitativnim osobinama nadam se u skoroj budućnosti ući u proizvodnju rasadnika.Naravno to bi trebala prvo struka popratiti i verificirati.
Toliko se busamo sa domaćim sortama a od njih slaba korist,slabo pratim uljarske manifestacije,ali malo je domaćih ulja koja dobijaju nagrade osim u klasi domaćih ulja,većinom nagrade dobijaju ulja stranih sorti ili mješavine naših i stranih.Eto ,nedavno je Coratina dobila velko priznanje negdje vani,opet dobro,čut će se da je to ulje došlo iz hrvatske pa možda koji amer kupi i koju bocu Levantinke.
Htjedoh reć,dobrim odabirom rodnih i otpornih sorti,možemo smanjiti troškove proizvodnje(pesticidi,natapanje,gnojidba,rezidba)povećati urod,dobiti ulje nezagađeno kemijom,i imati ulje koje će po parametrima zadovoljati i standarde bilo kojeg takmičenja,a ono,bar za srebro.

 

[Inka]

Iskljucivi krivac za sadnju Oblice od rata na ovamo je savjetodavna sluzba.
Oni su je preporucali i u kotlini i na padini, u galovcu i u benkovcu, na otocima i u stankovcima. Bez ikakvog razmisljanja.
Kao da je namjera bila unistiti maslinarstvo i volju za maslinarstvom.
Katastrofa za koju kao i uvijek nitko nece biti odgovoran. Generacija maslinara koja je mogla podici na neku visu razinu je izgubljena radi krivih odluka kao velikih autoriteta poljoprivrede u Zadru i okolici.
I sad opet nekom inercijom se preporucaju lastovke i levantinke, picholine i coratine. A krvavicu je recimo jos uvijek nemoguce naci u rasadniku, ili puljku, ili uljaricu...
Kada pogledamo koliko je zemlje koja je 70ih-80ih godina bila obrađena, a vise nije, moguce je imati i vise od 30 milijuna stabala.
Nazalost zbog katastrofalnih imovinsko pravnih odnosa do te zemlje je nemoguce doci i kupiti je.
Radi toga cu podrzavati ako ikad krene porez na nekretnine. Onda bi se vrlo brzo dogovorili tih 26 suvlasnika jer niko nebi zelio placati zemlju koju ne koriste.
Ko god krece u sadnju nekih nasada ne preostaje mu nista nego melioracija krsa.
Zivio porez na nekretnine!

[Raske]

Iskljucivi krivac za sadnju Oblice od rata na ovamo je savjetodavna sluzba.
Oni su je preporucali i u kotlini i na padini, u galovcu i u benkovcu, na otocima i u stankovcima. Bez ikakvog razmisljanja.
Kao da je namjera bila unistiti maslinarstvo i volju za maslinarstvom.
Katastrofa za koju kao i uvijek nitko nece biti odgovoran. Generacija maslinara koja je mogla podici na neku visu razinu je izgubljena radi krivih odluka kao velikih autoriteta poljoprivrede u Zadru i okolici.
I sad opet nekom inercijom se preporucaju lastovke i levantinke, picholine i coratine. A krvavicu je recimo jos uvijek nemoguce naci u rasadniku, ili puljku, ili uljaricu...
Kada pogledamo koliko je zemlje koja je 70ih-80ih godina bila obrađena, a vise nije, moguce je imati i vise od 30 milijuna stabala.
Nazalost zbog katastrofalnih imovinsko pravnih odnosa do te zemlje je nemoguce doci i kupiti je.
Radi toga cu podrzavati ako ikad krene porez na nekretnine. Onda bi se vrlo brzo dogovorili tih 26 suvlasnika jer niko nebi zelio placati zemlju koju ne koriste.
Ko god krece u sadnju nekih nasada ne preostaje mu nista nego melioracija krsa.
Zivio porez na nekretnine!

Podržavam sve gore napisano, i ako mogu biti slobodan još nešto konstatirati.
Po mojem mišljenju veliku ulogu u krojenju sortimenta određene regije imaju i sami rasadnici. Naime ako Vi kupite sortu koja će redovno rađati, otporna je na bolesti i nametnike, velike su šanse da ćete rasadnik posjetit samo par puta dok ne dostignete željeni broj stabala.
Ali ako vam propagiraju sorte koje su sušta suprotnos gore navedenoj sorti, a pune vam glavu kako je to sami vrh po kvaliteti i kvantitetu ulja, te tu sortu svake zime (čak i na obali) opali led ili bolesti te svake godine morate nanovo saditi, znači da je rasadnik na dobitku, a krajnji korisnik/investitor se na kraju ohladi od maslinarstva ubijeđen da to područje nije pogodno za maslinarstvo.
A što se tiče oporezivanja neobrađenog zemljišta vjerujem da će EU i to brzo uvesti. Ne bi me čudilo da država uvede i akcizu na ulje kako je krenulo.
Kod nas u Hercegovini je malo zaljubljenika u maslinu. Većina novih maslinika je podignuta u cilju ostvarivanja neke dobiti od strane obeštećenja za parcele kuda će ići dionica ceste ili realizacije nekog projekta.
Konkretno Kod grada Ljubuškog se gradi zaobilaznica i sve parcele preko kojih će ići dionica ceste su ove zime zasađene maslinama, i to u svrhu povećanja iznosa obeštećenja od strane grada.
Tužno ali istinito, kultura koja ima ogroman potencijal za egzistenciju stanovništva se iskorištava samo da se ugrabi poneki €uro više pri prodaji zemljišta.

[Inka]

E sad da drzava ima smisla onda bi obestecivala stabla samo starija od 3-4 godine. Uostalom to je sve njihova dobra volja. Ako ce dati i 2 eura po stablu tvoje je jedino da prihvatis. Zemlja je prvo vlasnistvo i teritorij drzave a onda tvoje.
Duboko se nadam da ce EU kad nasi nemaju politicku volju oporezivati neobradeno. Smatram da bi doslo do procvata. Ja bi prvi sve parcele oko svoje pokupovao.
Rasadnici su isto krivci i valjda su unazad 10 godina jednu novu sortu maslina su poceli prodavati a to je Picholine. I to ja mislim da je sve uvoz iz Italije. Naravno govorim o velikim rasadnicima ciji su proizvodi prisutni u svakoj poljoapoteci.
Mozda bi se kod manjih i pronasla neka "alternativna" sorta.
I naravno razni agroklubovi i masline koji jos uvijek u preporuke stavljaju Oblicu uz osvrt: "najbolja i najotpornija hrvatska sorta osjetljiva na sve bolesti i stetnike".

[dani]

@Inka
Picholinea je i prije 7-8 godina bilo a onda je nesta s tržišta dok ga Prud nije počea uvoziti iz Italije.

Što se tiče maslinarstva u Hrvatskoj... nema od toga ništa.
Tko će zaminiti milijune već posađenih stabala.
Područja poput Modrava s stotinama tisuča zapuštenih stabala di nitko ne zna di je njegov "krč", će ostati takva zasigurno za naših života a i vjerovatno puno duže.
Naravno, treba zasaditi u kvalitetniju zemlju o ćemu i pričate ali nema vizije. Par tisuća tona na godišnjoj bazi je smješno.
Ne triba se zamarati uglavnom. Veliki znalci što preporučuju oblicu su mi znali digniti živac ali nema veze. Neću je ja saditi.

[dani]

I još nešto.
Od 3 autohtone sorte u Modravama od kojih zna biti ponegdje koje stablo, 2 su nažalost globalno (kombinirano u različitim uvjetima) tek marginalno bolje od oblice.
jer su neotporne na paunovo oko.
Jedna je puno bolja i zna često roditi više nego 20 oblica iz istog krča.
te sorte ima najviše od ove tri tako da ljudi nisu bili glupi, nego nije bilo palica.
Ali sad kad ima opcija koliko oćeš, nekako pameti nema. Ali ne valja se sekirati.

[Inka]

Evo svasta. Uzbuna!
Na facebook grupi udruge maslinara Paićuša Pisak napisano je da se doslo do nove sorte tako sto se cijepila sorta Paićuša na podlogu Oblica.
Vaša mišljenja?

[trava]

A biž biž
 

[lampara]

Medaljaši

[dani]

Iman i ja nekoliko primjeraka te nove sorte. Uzbudljivo!

[trava]

Pravo govoriš,svaki navrtak nova sorta,nemoš dočekat što će na njemu roditi.

[lampuša]

Mene je straj da jedan dan ne izađe jasen umisto masline, bit će za držalo drva ako ne bude ulja...svašta može bit gadna su vrimena.

[trava]

Ajmo sad malo ozbiljno.
Vrime je razbacivanja gnojiva oko naših ljubimica,a tu ima više problema,svašta se može vidit po maslinicima.
Nekidan sam prolazio uz jedan maslinik,Orkule i talijanke,6-7 godina stare,vlasnik ih je lipo pognojio,cca 2kg NPK i cca 2kg onog konjskog u granulama,mogao sam procijeniti količinu jer je sav gnoj bacio uz samo deblo,na hrpu,jedan s jedne strane debla a drugi sa druge strane debla.Već sam viđao slične načine gnojidbe,na mladim stablima je to rezultiralo čak i potpunim sušenjem maslina.I oko starijih stabala se može vidit kako se gnoj razbaca na nekih pola metra oko stupa,što to gnojivo čini teško dostupno biljci.
Računa se da je širina korijena masline i do pola metra van ruba krošnje,tu je najveći dio korijena i korijenčića koji uzimaju hraniva,vodu,zrak.Bliže deblu je samo stari debeli korijen koji nema korijenove dlačice koje upijaju hraniva,jedino kad gnojivo uz pomoć vode,dođe na veću dubinu mogu ga upiti korjenćići koji su duboko ispod masline,ali onda možemo računati da se dobar dio hraniva može isprati i rapršiti i da leko ispod dohvata korijena.
Preporuča se gnojidbu obaviti na način da se gnojivo,stajnjak ili umjetno, razbaca ispod cijele krošnje,pa i malo van ruba krošnje,na taj način većina gnojiva će biti brzo dostupna biljci.
Jedan veliki problem sa gnojidbom je i u tome što se gnoji napamet,količine se određuju po nekim tablicama koje su napravljene prema starosti stabla,po godišnjim dobima itd.,bez razlike da li je suša,da li je maslina prethodnu godinu rodila ili ne,na kakvom tlu ili položaju.Rijetko se može naći savjet kako bi za svako tlo trebalo napraviti kemijsku analizu tla,da se vidi čega ima dovljno u tlu a čega nema,da li neko tlo ima dovljno K i li P,koliko N fali u tlu ako se redovno gnoji stajnjakom itd.Na manjim parcela to možda i nije toliko bitno,ali maslinari sa većim brojem stabala sigurno bi imali dobre uštede ako ne bi morali trošiti novce na NPK jer bi im npr. bilo dosta baciti samo ureu,što je slučaj sa maslinicima Agrolagune.
Nedavno sam čitao jedan rad o tome kako su nam vode zagađene amonijačnim dušikom,i više nego deset puta od neke dozvoljene količine,što predstavlja i veliki ekološki problem,Zadar dobar dio pitke vode dobija iz izvora koji su okruženi poljoprivrednim površinama pa me baš zanima kakva je voda iz naših špina.A upitne su i količine pesticida u istoj.
U većini slučajeva gnoji se priko mire,govorim o umjetnim gnojivima,naročito ako svaku godinu bacamo iste količine,gnoji se npr zimi,kad su stabla u mirovanju i ne uzimaju hraniva,pa ono što se baci ode sa kišama di ne triba,u izvore pitke vode ili u rijeke odnosno mora.
I kemijske analize ulja pokazuju kako su ulja nerijetko prepuna dušika.
Višak gnojiva može biti veći problem nego manjak,možda je i to jedan od uzroka neredovite rodnosti nekih sorti?
Što bi reka Špiro u "Buži":
I sa soli i sa cukrom triba zna baratat!

[Inka]

Tocno je sto da ljudi ne znaju, a ni ne zele znati pa rade gluposti pocevsi od gnojidbe, a i prskanja i rezidbe.

Ako je istina to sto ste naveli onda se u maslinicima agrolagune dogodilo to da su ispravnom gnojidbom radenoj po analizi tla podigli fosfor i kalij na zeljenu razinu i onda u proljetnoj gnojidbi dodaj samo dusik. To moze potrajati godinu ili dvije nakon cega opet moraju poceti dodavati P i K.

Najveci problem poljoprivrede u razvijenim zemljama nisu pesticidi nego prekomjerna gnojidba dusikom zato EU pokusava to umanjiti nitratnom direktivom.

Također postoje gnojiva koja ne sadrze iskljucivo npk u ovoj ili onoj formulaciji. Koliko je starijih maslinara culo za mikroelemente kojih kronicno nedostaje u nasim tlima.  Sjetite se ili proguglajte Liebigov zakon minimuma.

[trava]

Nisu dizali fosfor i kalij,bilo ga je dovoljno u tlu.