M. Jošt: Zabranimo uporabu herbicida na bazi glifosata
Ispis E-mail
Objavljeno: 11. svibnja 2014.
3 komentara
Glifosat
Prvi herbicid s aktivnom tvari glifosat (fosfonometil derivat aminokiseline glicin) bio je Roundup. To je sistemični, translokacioni herbicid (s lista se Rondupprenosi u korijen biljke) širokog spektra (djelotvoran protiv svih korova). Danas, nakon uvođenja genetski modificiranih (GM) usjeva otpornih na glifosat – t.zv. Roundup Ready (RR) usjevi i masovne uporabe samo jednog herbicida, ovaj herbicid postaje najviše korišten herbicid na svijetu.
Osim aktivne tvari glifosata, Roundup sadrži određene dodatke poput POE-15 i druge kojima je namjena da djeluju kao emulgatori i surfaktanti, t.j. da olakšaju prihvaćanje herbicida uz i upijanje u list. Otrovnost Roundupa s tim dodacima još je veća od otrovnosti samog glifosata, premda proizvođač tvrdi da su ti dodaci, kao i aktivna tvar glifosat, neutralni i neopasni za čovjeka i okoliš.
HerbicidMolekulu glifosata sintetizirao je Henri Martin iz švicarske farmaceutske kompanije Cilag (1950.), međutim herbicidni učinak glifosata otkrio je i patentirao John E. Franz iz firme Monsanto (1970.), a na tržištu se kao herbicid nalazi od 1973. godine. Patent je istekao 2000. godine, tako da danas na tržištu imamo tridesetak herbicida s aktivnom tvari glifosat (Accord, Aquaneat, Aquamaster, Bronco, Buccaneer, Campaign, Clearout 41 Plus, Clear-up, Expedite, Fallow Master, Genesis Extra I, Glyfos Induce, Glypro, GlyStar Induce, GlyphoMax Induce, Honcho, JuryR, Landmaster, MirageR, Pondmaster, Protocol, Prosecutor, Ranger, Rascal, Rattler, Razor Pro, Rodeo, Roundup, Roundup Pro Concentrate, Roundup UltraMax, Roundup WeatherMax, Silhouette i Touchdown) i različitim dodacima, mnogih proizvođača (Bayer, Dow AgroSciences, Du Pont, Cenex/Land O'Lakes, Helena, Monsanto, Platte, Riverside/Terra i Zeneca).
Nakon komercijalnog uvođenja GM usjeva (1996.), masovno korištenje herbicida Roundup s glifosatom kao aktivnom tvari, u američkoj poljoprivredi zamijećeno je pogoršanje zdravstvenog stanja usjeva, prvenstveno kukuruza, uljane repice, pamuka, šećerne repe i soje. Glifosati onemogućuju biljci dostupnost biljnim hranjivima, a zahvaljujući pojavi novih patogena povećan je napad novih biljnih bolesti i nepredviđeno ugibanje biljaka (sudden death syndrome). Izvor novih patogena su domaće životinje hranjene GM usjevima, koje takođe oboljevaju prvenstveno od bolesti reproduktivnih organa.
Način djelovanja glifosata
Neki, malobrojni znanstveni časopisi, vjerojatno s određenim ciljem, navode da je toksičnost glifosata manja od kuhinjske soli ili aspirina, da se glifosat čvrsto veže za čestice Monsanto GMOtla i ne ispire u podzemne vode, te da nema podataka o štetnom učinku glifosata nakon aplikacije u poljoprivredi[1]. Ova se tvrdnja pokazala netočnom, a služila je samo kao reklamni slogan za bolju prodaju i širenje Roundupa.
Glifosat je totalni herbicid u interakciji s nizom fizioloških procesa biljke. On ima jaku sposobnost vezanja na, za biljku, životinju i čovjeka važna mikrohraniva u tlu - metale (mangan, magnezij, željezo, nikal, cink i kalcij), koji djeluju kao kofaktori biljnih encima bitnih za različite fiziološke procese biljke, uključujući i sistem obrane. Na glifosat vezani metali biljci su nedostupni. Tako npr. glifosat vezanjem mangana inhibira djelovanje EPSPS encima uključenog u sintezu aromatskih aminokiselina.
UsjeviDrugim riječima, biljka tretirana glifosatom ne može imati urod veći od netretirane biljke. Smatra se da su, zahvaljujući Roundupu, Amerika i Kanada poslijednjih godina izgubile polovinu potencionalnog uroda poljoprivrednih usjeva, što je vidljivo nakon usporedbe s istim usjevima zemalja Europe - ista tehnološka razvijenost, ali bez GM usjeva.Proizvođač Roundupa, korporacija Monsanto, netočno tvrdi da se Roundup u tlu brzo razgrađuje. Vezujući se na metale u tlu, glifosat postaje vrlo stabilan i nije lakorazgradiv Danas, nakon dvadeset godina masovne primjene ovog herbicida zagađena su tla, tekuće i podzemne vode.
Poljoprivreda je složeni integrirani sistem, u kome su zdravlje biljke, te konačno urod, definirani međusobnom interakcijom mnogih komponenata. Tri glavne komponente su:
1) okolišna – dostupnost hranjiva, duljina dana, temperatura, vlaga i pH tla,
2) biotska – korisni mikroorganizmi tla (npr. Pseudomonas, bakterije fiksatori dušika),
3) obrambena – brani biljku od patogena koji oštećuju usjev.
Genetski potencijal biljke može se dostići ako se poboljša hranidba i zaštita od ekoloških stresnih uvjeta (zima, vrućina i suša), te zaštiti od biljnih bolesti i štetnika. Glifosati su u negativnoj interakciji sa svim nabrojenim komponentama, pa prema tome imaju negativno djelovanje na visinu uroda biljke.
Drugim riječima, biljka tretirana glifosatom ne može imati urod veći od netretirane biljke. Smatra se da su, zahvaljujući Roundupu, Amerika i Kanada poslijednjih godina izgubile polovinu potencionalnog uroda poljoprivrednih usjeva, što je vidljivo nakon usporedbe s istim usjevima zemalja Europe - ista tehnološka razvijenost, ali bez GM usjeva. (Tab. 1.)
Tab. 1. Urodi kukuruza i uljane repice u SAD i Kanadi (GMO) u poredbi sa urodima
u zapadnoj Europi (ne GMO)