Palme otoka Visa

[palmofan]

U principu, svaki hibrid dvije različite vrste je sterilan ili barem slabo plodan ali kod palmi izgleda nije tako, jer su kod njih plodni hibridi između palmi istog roda. Sterilni su jedino hibridi različitih rodova zbog velike razlike u broju kromosoma.

[Pivi]

jedna od danas

[Badnjevac]

e neznam točno kako ide. Ili kad se hibrid križa sa hibridom...
Zato ono ima prvi red, drugi red... stvarno neznam točno. f1, f2...
To smo nešto bili iz biologije učili koji su sterilni koji ne ali ja sam to zaboravio.

Bavio sam se hibridizacijom u "domacoj radinosti", pa bih samo da prakticno objasnim sta znaci f1, f2, itd.
f1 znaci prva generacija hibrida. Ako su u pitanju palme, radi se o prvoj generaciji koja je nastala kao rezultat ukrstanja dve razlicite vrste palmi. Kada f1 biljka poraste i da prve plodove, tj. semenke, dobija se f2 hibrid.
Ono sto je nezgodno kod palmi koje ne mogu da se vegetativno (aseksualno) razmnozavaju ( oziljavanjem reznica, kalemljenjem, mikropropagacijom, itd.) je to sto ste primorani da koristite seme sa f1 hibrida.
Evo konkretnog primera:
Kiril Donov je postao poznat u svetu po svojoj selekciji T.fortunei. Sve palme koje su nastale kao rezultat klijanja semenki sa tog prvog hibrida ili selekcije su u stvari f1, f2... hibridi i po definiciji nemaju iste osobine kao f1 hibrid. Ipak, u praksi se pokazalo da i takve palme pokazuju vecu otpornost na mrazeve.

Nemojte da me pitate u vezi detalja hibridizacije, posto nikad nisam hibridizovao palme. 

[branimir]

Ova fotografija od Pivija je kao usred ljeta. Kod njega je pre toplo. 
Može se hibridizirat i Sabale, sa kistom uzmeš peluda od minora i staviš na palmetto ili suprotno.
Dali je operacija uspjela vidi se kod seedlinga u raznolikosti veličine prvih listova.
Sa hibridima malo je nezgodno što kontaminiraju biljke oko sebe.
Npr. na kanarskom otočju su ljudi počeli saditi dactylifere, i sad buduče generacije P. canariensisa zbog dactyliferinog peluda
nisu čisti canariensisi u idučoj generaciji.

[palmofan]

Da, a to dovodi to uništavanja Phoenix canariensis kao čiste vrste. Vjerojatno i ove kanarke koje rastu po parkovima u Dalmaciji i Istri također nisu čiste već imaju nekog udjela dactylifere u sebi.

[Pivi]

Ne vjerujem, jer dactylifera gotovo i nema...

[branimir]

Da rjetka je, možda je na Visu ima najviše ustvari.
E sad jeli rjetka zbog nepreživljavanja ili nekog drugog razloga pitanje je..
Toplo se nadam nekom drugom razlogu.

[Pivi]

Ah, ja mislim da se na visu može nabrojat na prste jedne ruke, maksimalno na prste 2 ruke.

[palmofan]

Mislim da će prije biti zbog nekog drugog razloga, mogu dactylifere sasvim dobro uspijevati na našoj obali, samo da ih sade u većim količinama. Već sam pisao da dosta dactylifera raste u Genovi, koja je hladnija od Visa i ima više padalina pa je samim time i nepogodnija za nju. Pisao sam i da je odrasla jedna dactylifera rasla u Kaštel Štafiliću ali su je nažalost srušili zbog izgradnje stambenih objekata.

[Pivi]

Ma temperature zasigurno nisu razlog... bilo ih je, neke su srušene valjda isto radi izgradnje još davnih godina, neke su ostale i to je to.

[Pivi]

[Henoh]

Pivi, je li ovo starija snimka? Vidim da W.robuste dobro izgledaju i nema nikakvih tragova paleži na njima. Ili se ta oštećenja ne mogu vidjeti na ovoj snimci s trajekta?

[Pivi]

Mislim da je starija snimka, ali washingtonie i druge palme su se potpuno oporavile i probujale i kao nove su.
Jedini tragovi po kojim se može reći da se nešto dogodilo su djelomično crno deblo na palmama.
Čak i jedan veliki cycas revoluta (preko 2 metra debla) kojemu je vatra poptuno isušila listove je sad kao novi.

Evo pogledao samo info slike, piše da je 2007.

[porat]

POrekrasna slika i odlično da su se oštećene palme oporavile.
Tužno je da je u ovom klimatskom raju propao rasadnik (ili još životari?). Da ovo imaju nizozemsi, izvozili bi mlade palme diljem svijeta.

@ Pivi, neki canariensisi na slici rastu u skupinama po 3 ili dva. Da li su tako sađeni, ili su 2., 3. izboji sami nikli?

[Pivi]

Vjerujem da tu tako posađeni jer su sličnih veličina.
Neznam tko je došao na ideju da posadi takav park u ono vrijeme, ali svaka mu čast. Danas nam fali takvih ljudi.