Zagreb

[Henoh]

Podaci za Zagreb 1961-1990 (s meterološkog stupa na Zrinjevcu)



Vidi se na krivuljama apsolutni minimimi temperature zraka (s lijeve strane druge slike stiji napomena na što se odnosi najdonja krivulja), zatim srednja minimalna temperatura zraka (s desne strane napomena), pa srednja temperatura zraka, pa srednja maksimalna temperatura zraka i najviša krivulja apsolutni maksimumi. Koliko mogu procijeniti sa grafikona na Zrinjevcu u navedenom razdoblju nije bilo minimalnijih temperatura od -17.

Botanički vrt od Zrinjevca i nije toliko daleko zračnom linijom, pješice možda 10-tak min hoda pa vjerujem da oni apsolutni minimumi za bot. vrt nisu mogli biti značajno različiti od Zrinjevca. Na onom meteostupu sa Zrinjevca jasno su razlučeni aps. minimumi i srednje min. temp. zraka što bi taj dio grada sigurno svrstavalo u topliju zonu od zone 7a koju spominje Palmofan.

[Pivi]

Zadnja krivulja pokazuje da je apsolutna minimalna temepratura oko -17, što je po usda zonama 7a.
To je prosječna apsolutna minimalna temperatura jer je uračnuat raspon godina.

Srednja minimalna temperatura i apsolutna minimalna temperatura nije isto. USDA zone se računaju po prosjeku apsolutnih minimuma a to prikazuje zadnja krivulja.

[Henoh]

Gdje piše da je to prosječni apsolutni minimum? Što bi onda značila srednja minimalna temperatura zraka (desna strana-legenda)   može neka definicija prosječnog apsolutnog minimuma ili neka distinkcija između prosječnog minimuma i srednjeg minimuma.

[Pivi]

Ova zadnja krivulja mora biti prosjek apsolutnih jer ide kroz raspon vremena 1961-1990, i najniža točka je oko -17.
Čim ide kroz raspon vremena dakle radi se o prosjeku. Prosjek apsolutnih minimuma je -17.
Jer ako nebi bio prosjek šta bi onda bilo? Apsolutni minimumi / period vremena = Prosjek apsolutnih minimuma.


A ovo za srednju minimalnu temperaturu moram razmislit...trenutno mi je mozak zablokriao  
Kad bi gledao ovu drugu krivulju odzdo pa zagreb bi onda bio u 9a/9b zoni  

[Henoh]

Ako bi bilo tako onda im grafikon baš i ne bi imao smisla. Mislim ako su ona donja krivulja prosjeci apsolutnih minimuma, od čega su onda srednje dnevne minimalne temperature ako opet ne od višegodišnjeg razdoblja. Zbrkano mi je to 

[Pivi]

Evo malo sam razmislio i prisjetio se.
Zato šta se za srednju minimalnu temperaturu uzimaju i prosjek kad je temperatura bila u plusu iako je taj dan to možda bila minimalna (dakle na godišnjoj razini bilo je i mjeseca sa plusem kao minimalna), a apsolutni minimum zanemarava srednju i uzima samo onaj apsolutni minimum koji je bio u toj godini. Mislim da sam ovo dobro razmislio i obrazložio.

Dakle da probam ponovit.
Srednja minimalna temperatura se dobiva tako da se za cijelu godinu podijele minimumi (koji u ljetnim mjesecima su duboko u plusu) sa brojem mjeseci, a apsolutna minimalna temperatura uzima u obzir samo onaj mjesec u godini kad je temperatura dosegla apsolutni minimum.
Dakle srednja minimalna temperatura može biti za neku godinu -3, ali da je u toj istoj godini apsolutni minimum bio -15 (koji se kasnije uzima za izračun usda zone).

Evo primjer na godišnjoj razini za recimo bezveze 2008.

1. mjesec. Min temp. -15
2. mjesec. Min temp. -8
3. mjesec. Min temp. -2
4. mjesec. Min temp. 0
5. mjesec. Min temp. 4
6. mjesec. Min temp. 10
7. mjesec. Min temp. 18
8. mjesec. Min temp. 18
9. mjesec. Min temp. 14
10. mjesec. Min temp. 5
11. mjesec. Min temp. 0
12. mjesec. Min temp. -3

Dakle za 2008 je srednji minimum je 3,41°, ali apsolutni minimum je -15. I taj apsolutni minimum se onda za više godina uzima za izračun usda zone.
I sad kad oni tako izračunaju posebno za svaku godinu u rasponu od 1961 do 1990, za srednji minimum će uzimat ovaj zbroj srednjih minimalnih i podijelit ih sa brojem godina, a za apsolutni minimum samo apsolutne minimume zbrojene i podijeljenje sa brojem godina.

[Henoh]

Ovako bi imalo smisla, a i slijedilo bi neku priču o zatopljenu sko se usporedi s novijim podacima. Prema računanjima za novije razdoblje od 1990 na ovamo ipak se dobije 7b.

[Pivi]

Dobro, ne sumnjam u to. Samo sam se referirao na ovu sliku gore sa zrinjevca

[Henoh]

O klimi Zagreba dostupni su članci za skidanje u PDF na stranicama

http://geofizika-journal.gfz.hr/past-issues.htm
http://hrcak.srce.hr/geofizika

Izdvojio sam neke od članaka

Geofizika, Vol. 1 No. 1
Datum izdavanja: Prosinac 1984. Tomislav Šegota
Anita Filipčić Vlažnost zraka u Zagrebu (Prilog poznavanju klime grada Zagreba, II) (str.3-45)

Šinik, N. (1985): Signifikantnost recentnih klimatskih fluktuacija u Zagrebu, Geofizika, 2,
81–92

Geofizika, Vol.2 No.1 Prosinac 1985.
Neke karakteristike promjene klime Zagreba u posljednjem tridesetljeću
Josip Juras

Geofizika, Vol.2 No.1 Prosinac 1985.
Lokalni režim vjetra na području Zagreba i planinska cirkulacija
Vesna Jurčec

Geofizika, Vol.2 No.1 Prosinac 1985.
Međudnevna varijabilnost temperature zraka u Zagrebu Dragutin Cvijanović


Geofizika, Vol. 4 No. 1 Datum izdavanja: Prosinac 1987.
Hodografi mjesečnih vektorskih srednjaka vjetra u donjoj troposferi za Zagreb (str.51-59)     
Mean monthly wind hodographs in the low troposphere in Zagreb (str.51-59)  Engleski pdf 717.48 KB 
Vesna Jurčec
Izlaganje sa skupa


Geofizika, Vol. 9 No. 1
Datum izdavanja: Prosinac 1992.
Osvrt na klimatska kolebanja zabilježena u Zagrebu u radoblju od 1862. do 1990. godine (str.57-67)     
Brief review of the climatic fluctuations recorded in Zagreb between 1862 and 1990 (str.57-67)  Engleski pdf 787.26 KB 
Branka Penzar, Ivan Penzar, Josip Juras, Antun Marki


Geofizika, Vol. 21 No. 1
Datum izdavanja: Prosinac 2004.
Analiza zagrebačkih klimatoloških nizova pomoću empirijski određenih prirodnih sastavnih funkcija (str.15-36)     
Analysis of Zagreb climatological data series using empirically decomposed intrinsic mode functions (str.15-36)  Engleski pdf 488.35 KB 
Valentina Radić, Zoran Pasarić, Nadežda Šinik

I jedna publikacija (dostupna samo u nekim od knjižnica) koja mi se učinila interesantnom Geofizički zavod u Zagrebu: "Klimatski podaci Opservatorija Zagreb-Grič za razdoblje 1862-1967." (1970).

[Henoh]

Pa izvjesni članovi ovog foruma tvrde da je Zagreb u zoni 7b, a da su neki djelovi čak u 8a. Ne želim nikoga uvrijediti, ali to mi je pomalo smiješno.

Prema posljednjem desetogodišnjem razdoblju Grič spada u prijelaznu zonu 8a na 8b. Takvih toplotnih otoka u gradu ima još, a sasvim sigurno ima i dobrih mikrolokacija u privatnim vrtovima. Naravno uspijevanje palmi i egzota su jedno i ne znači da će neke palme uspijevati u Zagrebu iako bi prema nekim pretpostavkama o zonama u teoriji mogle (ovisi o nizu drugih klimatskih faktora). No kako se ovdje pokrenula rasprava o tome jesu li dijelovi  Zagreba u toplijim zonama preračunao sam posljednje desetogodišnje razdoblje pa ako netko želi provjeravati neka izvoli, uvijek je poželjno. Trudio sam se paziti da ne fulam neki od dana sa minimumima. Prošla desetljeća su ipak bila nešto hladnija, ali točni podaci iziskuju dodatni trud i vrijeme pa ako netko želi preračunavati bilo bi dobrodošlo za cijelu palmoljubivu zajednicu.





Ne znam koliko su pouzdani podaci sa ovog izvora, ali sasvim sigurno mogu biti neki pokazatelj trenda.
Nisam uključio u ove podatke siječanj, veljaču i ožujak 2009 (aps. min. -9,4 tako da bi opet stvar bila ista)
http://www.tutiempo.net/en/Climate/ZAGREB_GRIC/03-2009/142360.htm

[Henoh]

Palmofan, evo još jedan prilog



a da je Grič topliji u dužoj povijesti može ilustrirati podatak s http://crometeo.net/phpbb/viewtopic.php?f=38&t=1159
"E da je svaka zima ko 1962./63. Našao sam da su se te zime temp. ponegdje spustile ispod -30°c . Evo nekih temp. : Vinkovci -31°c ( za Osijek nema podataka  ), Sl.Brod -28°c, Đakovo -26°c, Požega -28°c, Vukovar -29°c, Daruvar -25°c, Lipik -30°c, Bjelovar -27°c, Sisak -24°c, Petrinja -30°c, Zagreb-Maksimir -24°c, Zagreb-Grič -15°c, Zagreb Pleso -26°c, Sljeme -20°c, Varaždin -27°c, Križevci -26°c, Đurđevac -28°c, Čakovec -26°c, Parg -19°c, Delnice -22°c, Brinje -30°c, Gospić -29°c, Zavižan -24°c. I na Jadranu je bilo debelo ispod nule  Rijeka i Opatija -9°c, Poreč -10, Rovinj -13, Pazin -16, Malinska -12, Senj -12, Split -10, Hvar -7, Dubrovnik -6, Plagruža -3.

Najhladnije je bilo u nizinama sjeverne Bosne i Vojvodine  Bos. Dubica -29, Derventa -32, Prijedor -30, Banja Luka -26, Prnjavor -33, Teslić -33, Doboj -32, Sarajevo -22, Mostar -11, Sokolac -32, Šid -31, Vrbas -33, Novi Sda -31, Zrenjanin -30, Vršac -33, Beograd -21, Sjenica -32°c."

U Zg su i ove zime u najhladnijim danima zabilježene velike razlike među lokacija na kojima se mjeri, od -18 C na Plesu, -13 C u Maksimiru do -8 C na Griču.

Nadam se da ja i slični koji smo govorili u ovoj temi da se Zagreb ne može gledati generalno u jednoj zoni (i to 7a) nismo više toliko smiješni  

[Pivi]

Nadam se da ja i slični koji smo govorili u ovoj temi da se Zagreb ne može gledati generalno u jednoj zoni (i to 7a) nismo više toliko smiješni  

Može Henoh (mislim na 1 zonu neovisno koja je). Generalno se gleda u jednoj zoni.
USDA zona je jedno, a mikroklimati drugo. Nitko ne kaže da jedno područje u gradu nije toplije od drugog. Treba gledat cjelokupnu situaciju.
U tom slučaju da bi bili realni uzet podatke sa što više mjesta, kako sa griča tako sa maksimira, a i plesa.
Ovaj primjer koji ti navodiš se može nači u svakome gradu. U splitu recimo stanica na jednom mjestu mjeri minimalnu 5 stupnjeva, a na drugom je recimo 1.
To su savim realne situacije.

Maksimir je od griča udaljen svega 3.5 km zračne linije

[Henoh]

Pivi, generalno najveći dio grada leži u zoni 7(i to toplijoj b u novijem razdoblju) i to nije nitko nikad od nas ovdje sporio. Područje grada je jako veliko i pojedini djelovi se nalaze na različitim nadmorskim visinama, s različitim stupnjem izgrađenosti (dodatna toplina zimi), više ili manje zelenila, različitoj izloženosti vjetru itd. da ne nabrajam sve moguće faktore koji mogu utjecati na klimu jednog područja. Ovdje je u pitanju odgovor Palmofanu koji je tvrdio da je Zagreb isključivo 7a što nije točno

Pa izvjesni članovi ovog foruma tvrde da je Zagreb u zoni 7b, a da su neki djelovi čak u 8a. Ne želim nikoga uvrijediti, ali to mi je pomalo smiješno.

Ma smiješno mi je to da neki misle da je u zoni 7b/8a. Prije sam računao USDA zone za Zagreb i neke druge gradove u okolici i uvijek bi mi ispadalo da su u zoni 7a.

Ja i neki drugi članovi na forumu smo pisali da pojedini dijelovi grada ulaze u 8a zonu i ne vidim što je tu sporno ako postoje statistički podaci koji potvrđuju to. Dakle ponavljam dijelovi grada ne cijeli grad. Cijela priča je i pokrenuta oko toga što je moguće od egzota uzgajati u pojedinim dijelovima grada.

A da se treba generalno gledati u jednoj zoni cijeli grad, ne vidim zašto bi to radili konkretno u ovom slučaju gdje se raspravljalo o tome jesu li pojedini dijelovi grada 7a, 7b ili 8a na prijelazu prema 8b (desetogodišnji prosjek koji sam izračunao za Grič od -9,4 svrstava ga u 8b, ali to je sad nebitno). Zagreb je jako velik svojom površinom od istoka (Sesvete koje su isto gradska općina) pa do zapadnih dijelova ima oko 20 km, a od podsljemenskih naselja (Šestine, Gračani, Markuševec),pa do aerodroma Pleso oko 10km ili više (govorim ugrubo) i na cijelom području varira nadmorska visina i ne vidim zašto bi za tako veliko područje od  640 km2 površine u ovoj temi gledali u jednoj zoni kad se apsolutni minimumi jako razlikuju na postojećim mjestima mjerenja. Upravo je cijela priča pokrenuta oko toga gdje su po zonama pojedini dijelovi grada i da se ne može generalno gledati cijeli grad u jednoj zoni. Sam satelitski pogled na grad (nije obuhvaćen cijeli) dovoljno govori koliko je različita konfiguracija terena u pojedinim njegovim dijelovima i da isto tako nisu svi pod istim klimatskim utjecajima

Usporedbe radi površina Visa je  90,3 km2, trebamo li onda govoriti da su Komiža i grad Vis isto u mikroklimatskim elementima, a nalaze se na suprotnim stranama otoka. Ili možda malo drastičniji primjer Cresa površine 405,78 km2 trebamo li i njega svrstavati u jednu zonu, makar i generalno? Znam da sad pretjerujem, ali mislim da je jasno što sam ovime htio reći.

[Pivi]

Henoh, jedno je govoriti o mikroklimatima posebno kada mi kao oni koji uzgajamo biljke kažemo podatke o našem području.
Ali ja govorim čisto onako sa usda zone, pa nećemo "službeno" zagreb dijeliti u različite usda zone.
Za naše osobne opće potreba ovako to ima smisla... ali pozivat se na to kao "službeno"...neznam.

Ti spominješ sesvete i površinu zagreba... ali ja sam također komentirao kako je sami centar zagreba i grič samo 3-3.5 km udaljen od maksimira.
Nije mi cilj se prepirati ovdje (niti mislim da to radim, ali eto napominjem), ali ako ćemo već uzimat službene podatke onda nebi trebali uzimat samo one koji nam odgovaraju.
I ako je vjerovati googlu earthu, cijeli zagreb se više manje nalazi na 100-120 m nadmorske visine.

Za pola dalmacije se može reći da je 9b zona, a za zagreb da trebamo koristit 3 različite zone to mi nema smisla.
Sa druge strane u tih "pola dalmacije" će se sigurno nać mikrolokacije za 9a, ali i sa 10a zonama.
Ali kada tih pola dalmacije označavamo kao zonu, onda uzimamo onu večinu i reći ćemo 9b.

ps. to pola dalmacije sam uzeo kao slikovit primjer, sa ne točno definiranim područjem.

[Henoh]

Nisam niti ja imao namjeru raspredati o svemu ovome, već jedino odgovoriti na Palmofanov post koji sam smatrao neutemeljenim.

Pa izvjesni članovi ovog foruma tvrde da je Zagreb u zoni 7b, a da su neki djelovi čak u 8a. Ne želim nikoga uvrijediti, ali to mi je pomalo smiješno.

Spominju se dijelovi grad a u njegovoj poruci i ja sam se referirao isto samo na dio grada kako bih ukazao na to da nije u pravu. Zašto bih računao za druge dijelove kad je za Maksimir Branimir izračunao 7b, a palmofanu je i to bilo sporno jer je očito koristio samo podatke za aerodrom Pleso. Ja završavam s ovim i mislim da su neke stvari raščišćene.