Smilje (Helichrysum italicum) mediteranska je biljka koja raste na sunčanim kamenjarima, visoka do 60 cm, uskih listića i žutih cvjetova, tradicionalno upotrebljavana za tretiranje astme, migrene, jetrenih tegoba i kožnih oboljenja.
Smilje je trajna zeljasta biljka sivkaste boje od obilja vunastih dlaka. Stabljika je uspravna, nerazgranjena, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi nekoliko žutih glavičastih cvatova.
Vrijeme cvatnje: lipanj, srpanj
Smilje - bezvremenska ljepota
Ljekoviti dio: cvijet.
Stanište: Raste na pijesku, uz obalu mora, opčenito u Dalmaciji, u kamenjarima i pukotinama stijena uz puno sunčeve svjetlosti. Prirodno mu je stanište Mediteran, južna Europa. Vrlo je otporan na studen, pa i ispod nule.
Na našim otocima vjeruje se da smilje u svojim cvjetovima akumulira sunčevu toplinu. Zbog toga žene paperjastim cvjetovima smilja pune jastuke kojima se griju kad zapuše hladna bura.
Smilje se mora destilirati u roku 24 sata nakon branja, a za terapeutsku upotrebu smatraju se najpoželjniji varijeteti bogati italodionima (oko 30%), neterpenskim diketonima, najefikasnijim poznatim spojevima koji pomažu apsorpciji hematoma, a također i iznimno djelotvorno utječu na regeneraciju tkiva.
Osim italodiona, eterično ulje smilja sadrži monoterpenske alkohole, monoterpene i estere.
Zahvaljujući svom sastavu, osim sto djeluje antihematomatično i regenerativno, smilje je također mukolitik, spazmolitik, djeluje snažno protuupalno i antioksidativno, antikoagulantno, stimulira rad hepatocita, smanjuje razinu kolesterola, pokazuje analgetičko djelovanje.
Otpornost :
USDA hardiness 7-10 Trpi mraz do
-15c Plantaza smilja u Hercegovini
