Smokva u saksiji

[krajina]

zanima me kako ta stara ogromna smokva moze rasti u Zagrebu
bez zastite za vreme zime?
da li Zagreb nije toliko hladan ili je to neka otporna vrsta smokve?

tko je vlasnik te smokve?
da li se moze dobiti grancica za daljnje  razmnozavanje?

da li neko od forumasa ovde ima vrstu smokve koja bi bila otporna na vrlo
niske temperature i koja bi se mogla rasti u saksijama?

da li vam je poznato koja smokva je otporna na vrlo niske- smrzavajuce temperature?

da li neko od vas raste smokvu u saksiji i kako uspevate time,
na kome podrucju ste bivse Jugoslavije?

mnogo vas pozdravljam

[Xenon]

Koliko je meni poznato, ima bar dve sorte smokve koje bi u Zagrebu i drugim kontinentalnim gradovima mogle rasti u zemlji, tzv. Brown Turkey i jedna druga za koju ne znam kako se zove, koja ima krupne ali ne bas slatke plodove a radja od Juna do Septembra.

Ovde po Beogradu ima jako puno smokvi, dosta krupnih i starih primeraka sa debelim stablima, tako da sa sigurnoscu mogu da kazem da su odredjene sorte smokve potpuno otporne u zoni 7b.

Sto se tice gajenja u spoljnoj saksiji u kontinentalnoj klimi... tu stvari stoje malo drugacije. Najosetljiviji deo svake biljke je koren, a u saksiji je velika verovatnoca da koren izmrzne, tako da su sanse da bilo koja smokva prezivljava u spoljnoj saksiji u npr. Zagrebu jednake nuli. Osim toga, smokva nije mala biljka i nije bas pogodna za gajenje u posudama, posebno sto je sa njom zbog krupnih listova jako tesko napraviti bonsai... O plodovima tada tek nema govora... Posadi ti smokvu u zemlju, na suncanu poziciju, i gledaj kako raste i daje plod. 

[palmofan]

Ne bih se složio da smokva posađena u posudi ne može dati plodove. Naprotiv, čitao sam da postoje slučajevi da su takve smokve čak tri puta godišnje rodile. Ako se smokva brižljivo njeguje i ako je posađena u dovoljno veliku posudu, može bez problema davati plodove. Naravno, takvu smokvu treba unositi u kuću jer bi se smokvi smrzao korijen kad bi ostala vani preko zime. A što se tiče smokve koja bi rasla vani u zemlji to se može izvesti ali treba odabrati pravu sortu. Ako si možda s mora donio smokvu i želiš je posaditi vani ne računaj na nju jer su te sorte koje rastu u primorju neotporne. U Zagrebu na više mjesta rastu smokve koje su se potpuno prilagodile kontinentalnoj klimi pa te savjetujem da probaš zapelcati jednu takvu. Meni se primila grančica smokve iz botaničkog vrta i polako tjera list. Da je viša temperatura to bi išlo mnogo brže no očekujem da će krenuti na proljeće kad je presadim u vrt.

[Henoh]

U posudi bi jedino mogla izgurati zimu ako bi se tu istu posudu nekako zaštitilo nekim toplotnim izolatorom (stiropor, jutane vreće i sl. velik je izbor). Zašto te interesira uzgajanje smokve u saksiji? Meni bi to imalo smisla jedino ako nisi u mogućnosti saditi ju van (npr. ako živiš u stanu s terasom), ali treba imati na umu da smokva vremenom naraste u velik žbun ili drvo ovisno o tome orezuje li se ili ne. Ako već živiš u stambenoj zgradi uvijek ju nakon nekog vremena možeš posaditi ispred zgrade uz južni zid gdje će joj biti ok.

[krajina]

 Brown Turkey smokva bi se smrznula ako bi se zasadila u zemlju kod mene jer sam u hladnom mestu,
. zato ih moram zasaditi u saksije. ima te li koju mnogo otporniju od te Brown Turkey?

[Xenon]

Pa gde zivis, na Grenlandu? 

Bilo koja smokva bi mogla da se gaji u saksiji (ali saksiju ces preko zima morati da drzis na toplom), tako da bi najbolje bilo da doneses sa mora neku koja ima dobre plodove jer onda otpornost nije bitna.

[palmofan]

Zašto bi se smrzla kod tebe? Pa posadi je na zaklonjeno mjesto i zimi je omotaj nekim od izolatora koje je naveo Henoh i sigurno će preživjeti zimu. Uz to možeš i malčirati zemlju.

[krajina]

vi ste sretni! zivite gde mozda ne morate mnogo poduzimati da bi ste
sprecili smokvu od smrzli i verovatno niste "oboleli" kao ja adikt na
smokvino drvo i naprosto nikada dosta. i, tako to zatrazuje mnogo inovacije i
upornosti za zastitu pred zimu.

[palmofan]

Ma može i kod tebe smokva rasti bez problema uz određenu zaštitu. Ako se smokva kojiput i smrzne brzo se na proljeće obnovi iz korijena. Samo ti posadi smokvu u dvorište i uživaj u njoj. 

[krajina]

hvala mnogo, brale pogledaj pod SLIKE gore sto smo postavili.

[Zexland]

Ljube, bar za smokvu ne moras da se brines mnogo. 

Evo slike moje u vrtu...

[palmofan]

Ovo je uspješno ožiljena grančica smokve iz botaničkog vrta. Cjelo ljeto je bila pod najlonskom vrećicom zbog stalne vlažnosti i pustila je korjenje.

[Sedum]

Otporne sadnice smokve za vanjski uzgoj nisu pogodne iz jadranskih otoka, nego ih je najbolje nabaviti iz onih kopnenih područja gdje normalno i obilno rastu već odavna vani bez zaštite unatoč uzastopnim žestokim mrazovima. Tako izrazito otpornije smokve uspijevaju i rode u dalmatinskom Sinju s apsol. minimumom (od sredine 20. stoljeća) -24.2C, pa u Pazinu s minimumom -21.3C, u burnom Senju s min. -19.3 itd. Najotpornije selektirane smokve već kroz 3 stoljeća rastu masovno na žumberačkim plantažama oko Jastrebarskog s apsol. minimumom -25,5C, odakle se kao voće odavno prodaju na tržnicama u Karlovcu i Zagrebu. Ovamo su ih već kao otporne prenijeli doseljeni Uskoci iz hladnije okolice olujnog Senja, pa su su te senjsko-žumberačke smokve selektirane i uspješno 'očeličene' za kontinentalnu proizvodnju najmanje kroz pola milenija. Zato se njihove podivljale mladice iz sjemena koje raznose ptice, uz noviju blažu klimu sad masovno same razmnožavaju po dvorištima i ruševinama oko Zagreba i Karlovca, skoro kao i korovni Ailanthus. Ove stoljećima selektirane žumberačke smokve su vjerojatno najotpornije koje uopće postoje (pa zato ne treba 'otporne' sorte za uzgoj snobovski uvijek uvoziti iz inozemstva).

[Dundo]

Ima nekakva u Klaićevoj u dvorištu jednom-javno je dvorište jer je komplex zgrada u njemu, ogromna je pa ako koga zanima mogu ga uputit da otkine komadić :) Dat ću lokaciju na google earthu. Ima i jedna u dvorištu PMF-a u jednom privatnom vrtu isto malo veća.

[Henoh]

Ima ih po cijelom gradu, pa i na dostupnim površinama koje nisu u privatnim vrtovima, samo treba obratiti malo pozornost. Ima i u botaničkom vrtu, recept kojim se poslužio palmofan  a i ja sam tamo nabavljao sjemenskog materijala drugih vrsta