palmapedia.com
EGZOTIČNE BILJKE => CITRUSI I MEDITERANSKE VOĆKE => Autor teme: Veruda - Listopada 03, 2007, 20:00:41 poslijepodne
-
Porijeklom iz male Azije danas je rasprostranjen po čitavom Mediteranu. Tek u 19. st. kultiviran u Meksiku i Americi. U Hrvatskoj slabo rasprostranjen i dosta zapušten možda i zbog specifičnog mirisa ili smrada cvijeta. Plod je do 20 cm duga mahuna, zelene boje dok ne sazri. Nakon berbe počinje mijenjati boju koja na koncu postaje tamno smeđa. U plodu je četiri do deset sjemenki u nizu, slatkog je okusa i spužvaste konzistencije. Cvate u prosincu, a mahune sazrijevaju koncem ljeta. Plod ima aromatičan i sladak okus, a može se sasušen žvakati ili se melje i koristi kao kakao i razni ekstrati.
Drvo je zimzeleno i može narasti do 15 metara, novi listići su mekani i bacaju lagano crvenkastu nijansu. Voli sunčane pozicije i rahla, propusna tla. Otporan je do zone 9a (-7°C).
(http://img212.imageshack.us/img212/5015/rogatx8.th.jpg) (http://img212.imageshack.us/my.php?image=rogatx8.jpg)
(http://img440.imageshack.us/img440/7452/ceratoniasiliqua001gp6.th.jpg) (http://img440.imageshack.us/my.php?image=ceratoniasiliqua001gp6.jpg)
(http://img212.imageshack.us/img212/5003/ceratoniasiliquapu4.th.jpg) (http://img212.imageshack.us/my.php?image=ceratoniasiliquapu4.jpg)
-
Od rogaća se radi poznata komiška rakija "Rogačica" i koristi se za brašno od rogaća.
Ne sadi se po privatnim vrtovima i kao takav nije zanimljiv.
(http://img266.imageshack.us/img266/3028/28452865ef0.jpg)
A na ovaj tekst sam naišo:
ogač je porijeklom iz Sirije i Palestine. Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis. Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.
Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune.To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.
Smeđe mahune cjelovita su hrana i za ljude i za stoku, pa su služile za hranidbu britanske konjice na početku 19. stoljeća. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).
U starija se vremena brašno od rogača miješalo sa pšeničnim i dobivao se dobar kruh, a sad ono služi u proizvodnji krmnih smjesa jer mu je hranidbena vrijednost iznad ozimog ječma. Suhe mahune, koje obiluju ugljikohidratima i bjelančevinama, nisu se kvarile pa su ih cijenili kao osobito prikladnu hranu za pomorce na dugim putovanjima.
Mogu se grickati cijele ili mljeti u brašno za pripremu kolača.Rogačevo je brašno ljepljivo, upija vodu i bubri, pa se još od starog vijeka upotrebljava za ublažavanje dugotrajna proljeva, osobito u djece, za ublažavanje žgaravice i olakšanje probave
Pržen i samljeven rogačev plod može služiti kao ukusna zamjena za kavu i kakao, a upotrebljava se i kao dodatak kavi. Plodovi rogača u mnogim južnim zemljama, pa tako i u nas služe za stočnu hranu. Od 100 kg plodova rogača može se dobiti 20-25 litara alkohola. U nas se davno pekla rakija od rogača, ali to je napušteno. U Grčkoj još danas od rogača peku rakiju. U Komiži se proizvodi vrlo dobar i kvalitetan voćni liker rogačica.
U sjemenkama ima i vitamina E. Rogač se mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji za pravljenje kapsula i pilula te u pekarstvu – proizvodnja slastica, senfa, čokolade i krema za sladolede.
Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin (jedini u Hrvatskoj !) za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.
(http://www.holidays-in-komiza.com/hr/img/DSC02571_resize.jpg)
-
Ne sadi se po privatnim vrtovima i kao takav nije zanimljiv.
Oko ovoga se ne bih složio s tobom jer znam za jedan rogač posađen u Kaštel Starom baš u vrt i mogu ti reći da lijepo izgleda i ukrašava vrt. Ja sam već odavno mislio otvoriti temu o rogaču ali sam se bojao da ćete me "našpotati" jer je to možda za vas preobična biljka za ovaj forum. Bravo Veruda što si imao hrabrosti i otvorio ovu temu. :eusa_clap: Imam doma jedan mali rogač koji je proljetos nikao iz sjemena ali mi se čini da presporo raste, možda mu zemlja ne odgovara? Rogač držim na balkonu koji je okrenut jugu tako da je dobar dio dana izložen suncu jer sam čuo da rogač voli mnogo sunca.
-
Šta se rogaća u privatnim vrtovima tiće, jedan primjerak u kaštelima (i izuzetci) nikako nemože bit primjer sadnje u vrtovima.
Vis je pun rogača, ali ja bogami neznam ni za jedan koji je posađen u vrtu.
Uglavnom se sadi na poljoprivrednim parcelama uz ostale stvari, tj. ne sadi se više koliko vidim...sadio se prije...
-
Nije vise popularan a bilo je i na TV kako su tako male otkupne cjene da ga vise niko i ne bere.
-
Ne samo da ga nitko ne bere, nego ga nitko ni ne jede. Negdje sam pročitala da ga u Španjolskoj i u Italiji nitko ne jede, štoviše nazivaju ga hranom za tovare /magarce/.Primjetila sam da turisti šetači dosta jedu "mekinje" što isto domaći ljudi ne jedu
-
Ma i ovdje ga magarci jedu...mislim.
Pa gle, turisti će svašta jest u tuđoj zemlji...ne kažem da je rogač loš samo komentiram.
-
Nemojte me sada kamenovati,
moji dalmosi, ali kad biste znali da ovdje 250 gr rogaca kosta 5€, onako preradenog za kolace ili za kruh, svi bismo ga mi
ponovo sadili, samo su nama kao sto sam negdje pisala i za ulja, zadnjih 10 godina bili zanimljiviji Mc Donalds i ostala rodbina nego zdrava prehrana!!
Kad bi se znalo da ga makrobioticari koriste i kao preventivu za bolesti raka i mozdanog puno bismo ga vise jeli nego ga koristili kao hranu za tovare i svinje!!! :cool:
Nije to da turisti svasta jedu u tudoj zemlji, nego je to sto su korak ako ne i 2 ispred nas sto se prehrane tice, jer su shvatili da brza prehrana deblja i ubija, pa su sada krenuli na onu "starinsku" hranu kao nekada prije!!!
-
Nisam ja reko da je rogač loš...samo sam komentirao ono sa turistima kad odu u stranu zemlju...
U komiži se proizvodi koliko znam to brašno od rogača, ali i poznati liker "rogačica"
-
Kad bi se znalo da ga makrobioticari koriste i kao preventivu za bolesti raka i mozdanog puno bismo ga vise jeli nego ga koristili kao hranu za tovare i svinje!!! :cool:
Nisam imao pojma da je rogač ovako zdrav. :sretan: Donio sam s mora nešto plodova rogača i pomalo ih grickam, okus im je dobar iako stajanjem znatno otvrdnu. Čuo sam da se prije mnogo više upotrebljavao u prehrani a danas je posve zanemaren.
-
Rogač je porijeklom iz Sirije i Palestine. Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis. Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.
Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune.To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.
Smeđe mahune cjelovita su hrana i za ljude i za stoku, pa su služile za hranidbu britanske konjice na početku 19. stoljeća. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).
U starija se vremena brašno od rogača miješalo sa pšeničnim i dobivao se dobar kruh, a sad ono služi u proizvodnji krmnih smjesa jer mu je hranidbena vrijednost iznad ozimog ječma. Suhe mahune, koje obiluju ugljikohidratima i bjelančevinama, nisu se kvarile pa su ih cijenili kao osobito prikladnu hranu za pomorce na dugim putovanjima.
Mogu se grickati cijele ili mljeti u brašno za pripremu kolača.Rogačevo je brašno ljepljivo, upija vodu i bubri, pa se još od starog vijeka upotrebljava za ublažavanje dugotrajna proljeva, osobito u djece, za ublažavanje žgaravice i olakšanje probave
Pržen i samljeven rogačev plod može služiti kao ukusna zamjena za kavu i kakao, a upotrebljava se i kao dodatak kavi. Plodovi rogača u mnogim južnim zemljama, pa tako i u nas služe za stočnu hranu. Od 100 kg plodova rogača može se dobiti 20-25 litara alkohola. U nas se davno pekla rakija od rogača, ali to je napušteno. U Grčkoj još danas od rogača peku rakiju. U Komiži se proizvodi vrlo dobar i kvalitetan voćni liker rogačica.
U sjemenkama ima i vitamina E. Rogač se mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji za pravljenje kapsula i pilula te u pekarstvu – proizvodnja slastica, senfa, čokolade i krema za sladolede.
Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin (jedini u Hrvatskoj !) za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.
-
Dalo bi se sve to iskoristit samo da je malo vise organizacije.
-
U plodu rogača u postotku ima više šećera nego u šećernoj repi i više kalcija nego u mlijeku. Zbog tih svojstava su ih upotrebljavali za prehranu galijota uz još jedno, za taj 'posao', važno svojstvo - da zatvara probavni trakt :icon_joy:
Koštice rogača tj. karube su se koristile za fino mjerenje (posebno plemenitih metala). Od njegovog imena tako dolazi ime mjere čistoće zlata - karat.
-
Začudio sam se kad sam vidio ovu sliku jer nisam imao pojma koliko zapravo sporo raste rogač. :shocked: Ovaj na slici ima 5 godina a još uvijek je jako malen. Neke vrste drveća u toj dobi već rade pristojnu hladovinu.
(http://img383.imageshack.us/img383/6359/roga269qd1.jpg) (http://imageshack.us)
(http://img383.imageshack.us/img383/roga269qd1.jpg/1/w480.png) (http://g.imageshack.us/img383/roga269qd1.jpg/1/)
-
a možda je trebao u zemlju...
-
Možda ga je i posuda dodatno usporila, no tražio sam informacije o rogaču na internetu i svuda piše da je izuzetno spor. Možda bi ga se moglo ubrzati pravim omjerom gnojiva. :misli:
-
pa sigurno da ga je usporila... 5 godina u ovakvoj posudi... koliko je korjen uopće mogao narast u toliko maloj posudi... a i klima kakva je/uvjeti...
-
Moj rogač posađen u posudi počeo se iz neobjašljivog razloga sušiti i propadati, ne znam što bi mogao biti razlog toga, zaljevam ga redovito, svakih tjedan dana ali ne previše i nalazi se na svijetlom mjestu u prostoriji u kojoj mi prezimljavaju i ostale osjetljive biljke.
-
Čakavsko ime 'karuba' za rogač je njegov najstariji naziv, pa su ga 'karub' već zvali faraonski Egipćani pred 3.000 do 4.000 godina gdje se još onda naveliko sadio oko Nila.
Po tradicionalnoj predrasudi na Jadranu su danas rogači krmivo za prasce i tovare, - ali u prošlomu svjetskom ratu kad nije bilo žita, mljeveni rogač se na otocima (i kod mojih) rabio za pečenje lošeg kruha jer drugog izbora nije bilo, a i danas ga stavljamo u kolače.
U samom Visu vjerojatno se sada više ne sadi - ali ga ima po vrtovima izmedju kuća u Komiži, kao i po okućnicama na Lastovu gdje je uz kuće i dosta mladica.
Problem njegova uzgoja u kopnenom zaledju je da osim topline, cijelu godinu traži mnogo izravnog pravoga sunca s obilnim ultravioletnim zračenjem - ne one bljedunjave 'mjesečine' s maglom kroz jesen i zimu kao u Zagrebu i inim kopnenim gradovima. Na tzv. 'svjetlom' mjestu pa čak i na indirektnom 'suncu' iza stakla zakržlja (bez UV zraka), stoji i ne raste, često uvene. On u zaledju bezuvjetno traži sličan uzgoj i uvjete poput uzgoja pustinjskih kaktusa kada tu najbolje napreduje, npr. na visokoj jugozapadnoj terasi bez zasjene, zimi sa staklom koje se danju otvara kad nema mraza.
-
Ima ga dosta u Dubrovniku, u Lapadu (Babinom kuku) ima dosta starih.
-
Ima ga i ovde dosta ali se osim za rakiju više za ništa ne koristi.
-
Problem njegova uzgoja u kopnenom zaledju je da osim topline, cijelu godinu traži mnogo izravnog pravoga sunca s obilnim ultravioletnim zračenjem - ne one bljedunjave 'mjesečine' s maglom kroz jesen i zimu kao u Zagrebu i inim kopnenim gradovima. Na tzv. 'svjetlom' mjestu pa čak i na indirektnom 'suncu' iza stakla zakržlja (bez UV zraka), stoji i ne raste, često uvene. On u zaledju bezuvjetno traži sličan uzgoj i uvjete poput uzgoja pustinjskih kaktusa kada tu najbolje napreduje, npr. na visokoj jugozapadnoj terasi bez zasjene, zimi sa staklom koje se danju otvara kad nema mraza.
Ovo je vjerojatno uzrok što meni svi rogači koji ljeti prokliju iz sjemenke propadnu zimi. Već par godina svako ljeto sijem sjemenke rogača u nadi da ću ga konačno uspjeti uzgojiti. Preko ljeta, kad je cijeli dan izložen suncu, mladi rogač mi odlično napreduje a kad ga ujesen unesem u kuću do proljeća se osuši.
-
Moj rogač super napreduje, a odnedavno je počeo izbacivati dva para listova na svakoj grani. :sretan:
(http://i53.tinypic.com/w86kc4.jpg)
-
(http://img100.imageshack.us/img100/7943/img3322r.jpg)
By adriano22222 (http://profile.imageshack.us/user/adriano22222) at 2012-04-13
evo rogaca iz mog maslinika, moj djed ih je posadio odmah iza 2. svj. rata.
-
(http://img821.imageshack.us/img821/2715/img3321e.jpg)
By adriano22222 (http://profile.imageshack.us/user/adriano22222) at 2012-04-13
-
(http://img269.imageshack.us/img269/3138/img3320j.jpg)
By adriano22222 (http://profile.imageshack.us/user/adriano22222) at 2012-04-13
-
(http://img585.imageshack.us/img585/6875/img3318kf.jpg)
By adriano22222 (http://profile.imageshack.us/user/adriano22222) at 2012-04-13
-
Rogač izvrsno napreduje pa sam ga presadio u veću teglu a u zemlju sam dodao vapnenac kako bi imao uvjete slične prirodnim.
(http://i48.tinypic.com/8xq9ti.jpg)
-
Dobro si me podsjetio...imam i ja par njih, zajedno u velikoj posudi (koju još djele sa yuccom) a narasli su od prošle godine, krajnje je vrijeme da ih zasebno presadim...jel vapnenac neophodan il može dobro u mješavinu treseta i pijeska...?
-
Ne znam je li baš neophodan ali bih ti preporučio da ga svakako dodaš u supstrat u koji budeš sadila rogače.
-
Može li rogač proklijati iz ove mahune ih Kauflanda? Već sam probao, ali sjemenka je samo stajala cijelu vječnost.. Treba li joj kakva pomoć, natapanje u vodi ili nešto slično?
-
Ja sam prija par godina na Svetu biljaka pročitao da sjemeke rogača treba preliti vrućom vodom i ostaviti nekoliko dana. Nakon toga ih se posije u zemlju. To sam i napravio i sjemenke su mi za nekoliko tjedana proklijale.
-
Mladi rogač na rivi u Kaštel Sućurcu. Ovo je dokaz da može dobro poslužiti i kao ukrasno drvo.
(http://i47.tinypic.com/rhs7si.jpg)
-
Tijekom zimovanja mi se rogač osušio. Držao sam ga u negrijanoj svijetloj prostoriji tako da smrzavanje ne može biti uzrok. Zanima me da li se rogač može obnoviti iz korijena ili je definitivno gotov?
-
Možda si ga previše zalio...moje jedva da orosim tu i tamo preko zime...što se obnove tiće, pokazali su se dosta žilavi..ostavi pa vidi...
-
Preko zime je bio vrlo malo zalijevan, tek toliko da zemlja ne bude posve suha. Nadam se da će se uspjeti obnoviti, a ako neće onda ću morati isklijati drugi.
-
Mladi rogač na rivi u Kaštel Sućurcu. Ovo je dokaz da može dobro poslužiti i kao ukrasno drvo.
Slažem se. I meni je rogač izuzetan. :sretan: Ne mogu verovati da je nekima maslina ukrasno drvo, pa rogač je 100 puta dekorativniji i zanimljiviji od masline koja inače izgleda poput nekog velikog neurednog grma. :zbunjen:
Pogledajte samo ovaj primerak. :thumb_up:
(http://i60.tinypic.com/244ad6t.jpg)
-
Au ovo je prava mrcina od rogača. :shocked: Sudeći po debljini debla rekao bih da je vjerojatno star nekoliko stoljeća. Sudeći po palmama koje se vide u pozadini rekao bih da se nalazi u vrlo toploj klimi,u zoni 10a ili toplijoj.
Što se tiče masline tu se ne slažem s tobom, meni je maslina jako lijepa i dekorativna, no o ukusima se ne raspravlja.
-
Sudeći po palmama koje se vide u pozadini rekao bih da se nalazi u vrlo toploj klimi,u zoni 10a ili toplijoj.
Slika je iz Santa Venerine (Sicilija).
Zanimljivo je da je rogač jedna od biljaka koju izraelci koriste za pokrivanje goleti. U Izraelu ne postoje prirodne šume, sve je sađeno i rogač im se pokazao kao naročito pogodna vrsta za pošumljavanje. Značajan deo nacionalnog parka Yatir na zapadnoj obali čine šume rogača.
-
Da, rogač je odličan za pošumljavanje i za popravljanje strukture (plodnosti) zemlje. Za Dalmaciju bi bio odličan, pogotovo za otoke. Šteta da su se sadili borovi, a ne rogači. Borovi su dobri samo za prvi red do mora. Problem je i što ljudi ne znaju što bi s rogačima, niko ih nije otkupljivao ajko dugo, pa su pilili i one koji su bili posađeni i veliki. To mi je ispričao jedan čovjek na Šipanu, tamo ih je bilo jako puno i samo ih je još nekoliko ostalo. Srušiti rogač koji je rastao 50-100 godina i koji je sad u pravom dobu za brati - to je stvarno totalno neznanje. Rogač i smokva su tu kod nas totalno necijenjene voćke, a mogle bi biti u rangu sa maslinom.
-
sumnjam da je itko sadio borove, oni su dovoljno invazivni da to čine sami :wink:
ako ima ikakvog tržišta lako će se se potaknit proizvodnja...meni je on kao biljka prekrasan skoro kao neki fikus izgleda, da ne govorim da mi je rogaćuša najbolja žesta :wink:
posadia sam dva lani...
-
Da, rogač je odličan za pošumljavanje i za popravljanje strukture (plodnosti) zemlje. Za Dalmaciju bi bio odličan, pogotovo za otoke. Šteta da su se sadili borovi, a ne rogači. Borovi su dobri samo za prvi red do mora. Problem je i što ljudi ne znaju što bi s rogačima, niko ih nije otkupljivao ajko dugo, pa su pilili i one koji su bili posađeni i veliki. To mi je ispričao jedan čovjek na Šipanu, tamo ih je bilo jako puno i samo ih je još nekoliko ostalo. Srušiti rogač koji je rastao 50-100 godina i koji je sad u pravom dobu za brati - to je stvarno totalno neznanje. Rogač i smokva su tu kod nas totalno necijenjene voćke, a mogle bi biti u rangu sa maslinom.
Dobri su i borovi, pogotovo halepensis. On je jako koristan za primorske predele jer raste na krečnjačkoj, siromašnoj podlozi i na flišu, dobro podnosi žegu a stvara dosta humusa. Borovi su kao pionirska vrsta nezamenjivi zbog povećanja debljine tla. Nažalost izašli su na zao glas zbog čestih požara kad je suša što je obično posledica bačenog opuška, bor će se teško sam upaliti.
Ipak rogač je nešto posebno. Ja obožavam kolače sa rogačem a estetski je preteran. Šteta što tražu puno sunčanih dana tokom godine pa je njegov uzgoj na kontinentu neizvodljiv, čak ni kao saksijske biljke.
Ne razumem da u Hrvatskoj nema tržišta za rogač a u Australiji ima: http://www.australiancarobs.com/ (http://www.australiancarobs.com/)
(http://www.australiancarobs.com/resources/gallery/DSC02136%20copy.jpg)
(http://www.australiancarobs.com/resources/gallery/DSC02139%20copy.jpg)
-
Dobri su i borovi, pogotovo halepensis. On je jako koristan za primorske predele jer raste na krečnjačkoj, siromašnoj podlozi i na flišu, dobro podnosi žegu a stvara dosta humusa. Borovi su kao pionirska vrsta nezamenjivi zbog povećanja debljine tla. Nažalost izašli su na zao glas zbog čestih požara kad je suša što je obično posledica bačenog opuška, bor će se teško sam upaliti.
U pravu si, bor je pionirska vrsta. Što znači da ga treba zamijeniti drugim drvećem kada se formira plodno tlo a ne ga pustiti da raste u beskonačnost.
Šteta što tražu puno sunčanih dana tokom godine pa je njegov uzgoj na kontinentu neizvodljiv, čak ni kao saksijske biljke.
Da, jako ga je teško održati ča i u tegli, po ljetu odlično napreduje na terasi okrenutoj jugu kada ima sunca u izobilju, ali propadne tokom zime, čak i ako ga se redovito nosi van na sunce kada je temperatura u plusu.
-
Danas sam se vraćao iz Pule za Zadar s busom i primjetio sam jedan rogač kako raste između Karlobaga i Starigrada :shocked: i to veliko stablo. Mislim da je ovaj najsjeverniji na kopnu (ne znam da li ih ima na Rabu). U Starigradu sam već vidio dva stabla prije, a danas sam malo gleda što još ima i vidio sam dosta agruma i desetak W. filifera i neka robusta. Izgleda da je neka povoljna mikroklima na tom dijelu Velebita, iako tamo pušu najjače bure.
-
zanimljivo. možda je to neka mikrooaza zaštićena od bure.
-
Navrtanje - kalemljenje rogača?
Ima li netko iskustva ili informacija što bi se moglo na njega navrniti...
Inače ispred kuće mi je ogroman rogač, služi uglavnom za hladovinu ljeti, pa sam mislio možda na neku granu navrnuti neko drugo voće, iz iste-kompatibilne porodice.
-
Rogači se lagano suše. :shocked:
(http://i67.tinypic.com/25flw94.jpg)
Za ovoga je gotovo. :thumb_up:
(http://i65.tinypic.com/nn3cqc.jpg)
-
Zna li netko zašto se ovo dešava?
-
I tu je u pitanju neki crv koji glođe koru.
-
Vidio sam par takvih na Lokrumu ove jeseni (sa tu i tamo suhim lišćem i grančicama).
-
prvi put čujem za ovo. Na Šolti su rogači zdravi.
-
Prije nekoliko dana sam prolazio prema Boriku uz more gdje završavaju neke nove zgrade i ostao u potpunom šoku :shocked:
Nisam mogao vjerovati što vidim.
Ljudi posadili oko petnaestak rogača ispred zgrada. Mora sam ih slikati.
(http://i1100.photobucket.com/albums/g415/dayal108/SAM_7522a_zpspaiyudk9.jpg)
(http://i1100.photobucket.com/albums/g415/dayal108/SAM_7521a_zpsy9fjqrdx.jpg)
-
Evo jedan moj video kako uzgojiti rogac iz semena mozda nekom pomogne.
https://www.youtube.com/watch?v=T25cC387YJ8 (https://www.youtube.com/watch?v=T25cC387YJ8)