palmapedia.com
EGZOTIČNE BILJKE => CIKASI I DRVOLIKE PAPRATI => Autor teme: trava - Lipnja 10, 2010, 11:08:21 prijepodne
-
Jutros sam nabavio ovu paprat u MBM-u. Na njoj je bila etiketa Nephrolepis exalt što je sigurno netočno. Da li ko zna da li bi mogla biti neka Dicksonia?
(http://i48.tinypic.com/ehd5hh.jpg)
(http://i47.tinypic.com/34sgqdx.jpg)
(http://i46.tinypic.com/4g0kjl.jpg)
-
Evo ove slike su ipak malo bolje.
(http://i49.tinypic.com/eg7a5k.jpg)
(http://i46.tinypic.com/2ppyqty.jpg)
-
Meni to izgleda kao Athyrium filix-femina, klasična paprat koja raste po sjevernoj hemisferi.
-
Sliči ali nije,mislim da imam Athyrium filix- femina i Dryopteris filix- mas,sliče obje,ali ni to to.Još više sliči Drypopteris dilatata,ali i ona je drugačija,svima je zajedničko da osnovu grana pokrivaju ljuskasti trihomi-ne potpuno,dok je na ovoj mojoj novoj paprati grana u osnovi (kao i puževi)jednolično prekrivena dlakavim trihomima(neznam jesam li ovo botanočki ispravno složio ali se nadam da ste razumili što sam htio reći),ako uspijem sve lijepo makro uslikati,vidjeće se razlike-drastične.
-
Ajde trava, pucaj, o čemu se radi?
(http://img195.imageshack.us/img195/3953/photo18122011110658.jpg)
-
Može bit Dryopteris a možda je i Athyrium,odavde baš ne vidim dobro.Jeli to ta koja raste blizu mora?
-
Bit će nešto od toga valjda :icon_lol:
One kraj mora su dosta visoke, ne bih stvarno znao o čemu se radi, ali sam onda shvatio da im stanište nije samo kraj mora, već je cijela strana obrasla tim papratima, visoke su a sad su uvenule. Ako nađem koju sliku ću staviti, ako ne onda ću jedan vikend skoknut tamo.
-
Ajde trava, pucaj, o čemu se radi?
(http://img195.imageshack.us/img195/3953/photo18122011110658.jpg)
Ovo na slici je najvjerojatnije Dryopteris mediterranea ili druga bliska Dr. australis iz Sredozemlja, koje se obje prirodno nalaze kod nas na jadranskim otocima od Krka do Mljeta i ponegdje na primorskoj obali, a najviše u obalnim klancima i ponikvama (dolci-vrtače) bliže moru. Ona visoka s jednim velikim listom što na Krku (i Rabu) ponegdje masovno raste do mora je Pteridium tauricum (južna primorska bujad), prirodno raširena od Jadrana do Armenije. Na toplosuhim jadranskim otocima i obali ne rastu divlje-prirodno sjevernije kontinentalne paprati Athyrium filix-femina niti Dryopteris filix-mas, kojih tu ima samo u nutarnjoj sjevernoj Istri i dalmatinskoj Zagori te dalje u kopnenom zaledju, ali ne uz more jer ove trebaju puno više vlage i sniježni pokrov zimi.
-
Hvala Sedume, dugo vremena već tražim ime te paprati uz more, dosta mi se svidjela i pokušao sam ju prenijeti, ali neuspješno... Ima li tko kakav savjet oko spora/izbojka?
-
Imam više tih Dryopterisa, sa Velebita,sa tri različite lokacije.Možda su dvije vrste ali nisam siguran,jedan je sa puno niže pozicije ,možda nekih 300-tinjak metara nm i puno bliže moru,možda je taj D.mediteranea,kad budem na svima imao soruse možda ih uspijem indetificirati.
-
Veće paprati iz grupe (roda) Dryopteris se na Velebitu istražuju već stotinjak godina i tamo su dosta dobro poznate. Na tom velebitskom kršu češće raste u raznim visinskim pojasima bar 6 raznih vrsta tog roda (+ još par koje su tamo vrlo rijetke) pa je baš Velebit u Evropi najbogatiji raznovrsnim driopteridima: Jedino na najvišim snježnim vrhuncima se nalazi alpski Dr. villarii Schn.& Thel., pa na hladno-vlažnim sjevernim padinama Dr. borbasii Litar. i samo niže u zaledju Like prava evropska Dr. filix-mas L. Na višim i burnim južnim padinama s primorske strane je česta brdska Dr. submontana Fr.Jen. (= Aspidium meridionale Milde).
Sve su te 4 vrste listopadne tj. zimi im lišće požuti i uvene, a najniže u jadranskom primorju uz Velebitski kanal rastu još 2 zimzelene sredozemne vrste kojima je lišće trajnozeleno cijele godine: tu je bliže moru češća Dr. mediterranea Fomin., a rjedja je samo iz pukotina strmih stijena i kamenih sipara još Dr. australis Guad. Stariji njemački popis velebitskih nalazišta tih paprati se nalazi u prvom svesku knjige A. Degen: Flora Velebitica, 1934. Na netu se o rodu Dryopteris uz Jadran može ukratko viditi na adresi: http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Jadranske_paprati (http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Jadranske_paprati)
-
Moje su zimzelene,znači ili D.mediterrnea ili D.australis.Hvala Sedum
-
Trava, znaš li možda koja je ova?
Čini mi se da je pisalo nešto 'Began', u biti nešto slično :icon_lol:
(http://desmond.imageshack.us/Himg138/scaled.php?server=138&filename=sfdgd151.jpg&res=landing)
-
Kad slikaš svjetlo ti mora biti u leđa,ne vidi se dobro koja je,možda Microsorum a liči i na Phlebodium,pretpostavka prema onom što ima u dućanima.
-
I koja je to paprat?
-
Asplenium scolopendrium ili ti jelenak. Mislim da ima primorska i kontenentalna verzija.
Imam jednu u vrtu, raste kod nas u šumama uz potoke..
-
Ima je na Medvednici. Mislim da ju imam negdje u vrtu.
-
Hm... moja je dosta plava...
Mislim da je u rasadniku pisalo nešto kao tursko, nešto kao 'Began...' nešto... :icon_mrhappy:
-
Vjerojatno je Phlebodium aureum,mlada biljka poslije će dobiti dosta drugačije listove.
-
Je trava, ta je!
Hvala :thumb_up:
E, a da li je mogu vani saditi?
-
Meni je malac sličan tom tvom preživio na verandi,samo pokriven krpom.Ako imaš lijepo hladovito,vlažno njesto,zaštićeno od bure,onda može i vani.
-
(http://desmond.imageshack.us/Himg856/scaled.php?server=856&filename=dsc0281fd.jpg&res=landing)
(http://desmond.imageshack.us/Himg401/scaled.php?server=401&filename=dsc0284tz.jpg&res=landing)
:misli:
-
Mislim da to nije paprat, na izletu sam video tu biljku sto puta ali posto je bilo i pravih paprati okolo, odbacio sam mogucnost da je to paprat jer nisam video paprat sa takvim "stablom". :misli:
-
Proizvodi spore... :dontknow:
-
Paprat je,bujad,Pteridium aquilinum
-
Hvala trava :thumb_up:
Mogu reći da se lako teško čupa, moram čekati jesen :icon_mad:
-
koja je ovo danas sam išao u šetnju i samo sam je vidjeo na na kamenjaru raste
(http://desmond.imageshack.us/Himg88/scaled.php?server=88&filename=bild0885.jpg&res=landing)
to je zadnja straana
evo prednja
(http://desmond.imageshack.us/Himg515/scaled.php?server=515&filename=bild0887.jpg&res=landing)
evo kako izgleda neraste veča
(http://desmond.imageshack.us/Himg24/scaled.php?server=24&filename=p1406121901.jpg&res=landing)
-
Možda je Asplenium obovatum,nisam siguran,najviše mi na nju sliči.Krasotica.
-
ima čvrste listove
-
Raste na suncu ili je,sudeći po iglicama,u hladu borova?
-
ima i na suncu i ispod borova
-
To je serpentinska paprat, Notholaena marantae. Inače je u Evropi ovo jako rijetka i prastara vrsta (stradala od oledbe), ali je u našim krajevima ima najviše po Bosni, Sandjaku, Kosovu, Albaniji, Makedoniji i dalje po istočnijim planinama Azije.
Ovu je dosta teško uzgajati jer traži vlažno-sunčana mjesta i može rasti isključivo na jače bazičnim stijenama ultramafita, peridotita, serpentina i sličnima koje su uglavnom zeleno-plavkaste boje, pa tu često raste s borovima. Istu ovu paprat (iz Zrinske gore) sam kroz par godina probao uzgajati na Krku kao i u Sesvetama s tim donesenim kamenjem, ali mi dosad nije dugoročno izdržala. Na kiselom kamenju i humusu odmah krepa za nekih mjesec dana.
-
(http://desmond.imageshack.us/Himg205/scaled.php?server=205&filename=p140612192301.jpg&res=landing)
ima i ova isto to sam otkinuo 1 list
isto na tom mjestu
ovako izgleda komplet neraste veča i isto su čvrsti listovi
(http://desmond.imageshack.us/Himg17/scaled.php?server=17&filename=p1406121934.jpg&res=landing)
-
E ova je Asplenium,prije onopteris nego adiantum,Sedum jeli ta ili ,nadam se,neka treća.
-
E ova je Asplenium,prije onopteris nego adiantum,Sedum jeli ta ili ,nadam se,neka treća.
Ipak je to treća: ova je u širem smislu iz grupe (roda) Asplenium, ali nije A.onopteris niti A.adiantum-nigrum koje su obje malo slične, nego je ovo Asplenium serpentini (= As. obovatum).
Ta je u Evropi takodjer dosta rijetka i većinom raste blizu zajedno sa gornjom Notholaena često na istim mjestima, najviše na zeleno-plavkastim stijenama ultramafita, peridotita i serpentina. Ima je od Bosne na istok najviše u Aziji, a kod nas najzapadnije Zrinska gora. Takodjer se teže uzgaja izvan toga kamenja, ali je u uzgoju ipak malo otpornija i duže izdrži nego egzotična Notholaena, - iako ne izgleda baš osobito kao ova i sličnija je kao ostali obični Aspleniumi.
-
Cijeli rod aspleniuma je vrlo raznovrtsan,hoću reći ima ih dosta koje se razlikuju po obliku i veličini listova,tako da me veseli svaka koju nađem.Zasad ih imam 6 vrsta,nadam se da neću ostati na tom broju.
-
koja je ovo
(http://desmond.imageshack.us/Himg135/scaled.php?server=135&filename=p200612175501.jpg&res=landing)
(http://desmond.imageshack.us/Himg341/scaled.php?server=341&filename=p2006121756.jpg&res=landing)
-
Isto Asplenium,trichomanes,vrlo lijepa mala paprat.
-
isto mjesto gdje su i one 2 vrste danas bio i vidjeo nju
-
koja je ovo vrsta danas sam je vidjeo prvi put
(http://desmond.imageshack.us/Himg515/scaled.php?server=515&filename=p2406121002.jpg&res=landing)
(http://desmond.imageshack.us/Himg854/scaled.php?server=854&filename=p2406121003.jpg&res=landing)
slikano je mob pa se nevidi baš dobro
-
koja je ovo vrsta danas sam je vidjeo prvi put
(http://desmond.imageshack.us/Himg854/scaled.php?server=854&filename=p2406121003.jpg&res=landing)
slikano je mob pa se nevidi baš dobro
Druga donja slika je nešto jasnija: to je najvjerojatnije Blechnum spicant - malo je mutna na slici.
-
evo malo bolja slika otkinuo sam dva lista
(http://desmond.imageshack.us/Himg405/scaled.php?server=405&filename=bild0952j.jpg&res=landing)
-
Sad se vidi jasnije = Blechnum spicant sigurno.
-
ok ko želi nek se javi nema je puno samo 2 imaju jedino da raspolovim korijen :misli:
-
Pa ne znam hoće li ona tako.. Što je sigurno- sigurno je.. (spore) :thumb_up:
-
Koja je ovo paprat koja raste uz morsku obalu ?
Izleda da opstaje na nočnoj morskoj vlazi a i sol joj nije strana..
(http://img84.imageshack.us/img84/5127/dsc01576q.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/84/dsc01576q.jpg/)
-
Zlatna paprat ili Asplenium ceterach,kraljica preživljavanja među papratima.
-
Šta ona raste isključivo uz obalu? Meni se čini da ih i ovdje ima po kršu, a ja sam na 250 m nadmorske visine?
-
Šta ona raste isključivo uz obalu? Meni se čini da ih i ovdje ima po kršu, a ja sam na 250 m nadmorske visine?
To je mediteranska papratica, Ceterach officinarum koja ima 2 podvrste: tipska obalna podvrsta C. officinarum ssp. officinarum (= Asplenium ceterach) ili književno "primorski zlatnjak", raste samo u toplijem zimzelenom mediteranu najviše na otocima i uz morsku obalu, a od naših paprati najbolje podnosi sol i sušu (ali loše mraz).
Druga slična ali veća je Ceterach javorkeanum (= Asp. ceterach ssp. bivalens) ili "brdski zlatnjak", u primorju raste uglavnom po brdima iznad 400m u listopadnom pojasu submediterana: npr. na višim vrhuncima Cresa, Krka, Brača i Pelješca, pa duž primorskih brda i često u klisurastim kanjonima na Kordunu i u Bosni. Na južnim i sunčanim vapnastim stijenama je ima i sjeverno od Save npr. podno Medvednice i Ivančice (Lobor, Čučerje itd.): Ova podnosi mraz oko -12 do -15C, ali ne podnosi sjenu i treba puno sunca i alkalno-vapnasto kameno tlo. Od obalnog tipa se razlikuje duplo višim rastom do 15 cm, a listovi su duplo valoviti tj. krakovi lista još imaju 2X krivudaste rubove.
-
(http://)
-
Ima je kod mene na Dugom, dosta, po šupljinama u zidovima. Probala sam je presadit tu u Zagreb, al nije išlo. Mislim da je do zemlje...nedovoljno vapnenasto bilo. Hvala na informaciji i imenu, nisam bila mogla nac.
-
Ima je kod mene na Dugom, dosta, po šupljinama u zidovima. Probala sam je presadit tu u Zagreb, al nije išlo. Mislim da je do zemlje...nedovoljno vapnenasto bilo. Hvala na informaciji i imenu, nisam bila mogla nac.
I da je presadnja čak uspjela, ipak ova iz toplih otoka vjerojatno tu u Sesvetama i drugdje kod Zagreba duže nebi prezimila zbog mrazova (jer ne podnosi dvocifrene minuse). Treba uzeti sličnu domaću kontinentalno-brdsku podvrstu Ceterach javorkeanum, koje ima tu bliže na otvorenim vapnenim stijenama pod Medvednicom, npr. stijene 'Komušar' i 'Tisova Peč' iznad sela Vidovec i kod Lobora u Zagorju, Zrinska gora na Baniji itd., ove u prirodi sigurno podnose do -20C.
-
Koja bi ovo mogla biti paprat? :misli:
(http://s17.postimg.org/cjnqkehsv/DSC00484.jpg)
-
Sve je rečeno u par postova prije
-
nisam pogledao iznad, odmah sam postavio sliku.......... :sretan:
-
evo kako izgleda neraste veča
(http://desmond.imageshack.us/Himg24/scaled.php?server=24&filename=p1406121901.jpg&res=landing)
[/quote]
imam ovu ako neko hoće nek se javi
-
Zašto više nema na wikinfo Jadranske paprati a ni Jadranska flora?Ili meni neće otvori?
-
Zašto više nema na wikinfo Jadranske paprati a ni Jadranska flora?Ili meni neće otvori?
Nema zato, jer je od V. mjeseca besplatni net-provider za cijeli Wikinfo otkazao tu adresu, pa se ljetos cijeli taj wiki seli (prekopirava) na novu adresu: http://wikinfo.wikia.com (http://wikinfo.wikia.com). Kako su obećali, opet bi na toj novoj adresi proradio najesen (navodno od mjeseca rujna/septembra ?). Sedum, 30. 5. 2013.
-
Sedum hvala na info.Da sam znao da to može nestati bio bih si kopirao te podatke,sad ne ostaje drugo nego čekati rujan.
-
Evo svima novog zadatka. Pitanje je jeli ovo Dicksonia antarctica ili nešto drugo?
Trava će znati više.
(http://imageshack.us/a/img35/7837/ei7u.jpg)
(http://imageshack.us/a/img12/9475/xhga.jpg)
(http://imageshack.us/a/img802/6520/coat.jpg)
-
To bi trebala biti neka Cyathea,australis ili browni?
-
Da, ispravka. Dakle Cyathea,australis ili browni?
-
Sad se bolje kuži sa slikom nego uživo,mislim da je ipak browni :icon_sad:
-
Koja je ovo vrsta paprati ? :misli:
(http://img534.imageshack.us/img534/5815/m2du.jpg)
Koliko je otporna da li bih mogao da je gajim u basti ?
Imam vise sadnica tako da nece biti problem isprobati je zimi ali vredi li da isprobavam ne znam otpornost. :misli:
-
To je Nephrolepis exaltata, obična kućna paprat, vrlo česta sobna lončanica. Ta vrsta je prilično neotporna na hladnoću i šanse za opstanak na kontinentu su joj nikakve.
-
Da palmofan :thumb_up:, i cesto se srece u Trznim centrima kao cvijece za dekoraciju :wink:
-
Bio sam danas đir malo do šume pored kuće sa psom...
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF1912_zps429d3b98.jpg) (http://s224.photobucket.com/user/veruda/media/DSCF1912_zps429d3b98.jpg.html)
Naišao sam na ovu paprat, zna li netko koja je to vrsta? Raste samo na jednom kršnom usijeku, kamenjaru ...
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF1913_zpsb5438ec6.jpg) (http://s224.photobucket.com/user/veruda/media/DSCF1913_zpsb5438ec6.jpg.html)
-
To je Pteridium aquilinum iliti bujad
-
:thumb_up:
To je ta!
može biti i da je Pteridium tauricum
-
Ta tvoja stvarno ima malo drugačije listove,možda i je tauricum,za njega sam našao da živi uglavnom tamo preko Crnog mora.Ako bi mogao uslikati list odozgor a i odozdol,da se vide sorusi.Pogledati ću i ja pteridiume u mom kraju,ima ih na par mjesta.Nisam ih nikad baš zagledao, za pitar su mi bili preveliki pa mi nisu bili interesantni
Na nekim stranicama P.tauricum navode kao sinonim za P.aquilinum,pa možda i nije posebna vrsta?
-
Ta tvoja stvarno ima malo drugačije listove,možda i je tauricum,za njega sam našao da živi uglavnom tamo preko Crnog mora.Ako bi mogao uslikati list odozgor a i odozdol,da se vide sorusi.Pogledati ću i ja pteridiume u mom kraju,ima ih na par mjesta.Nisam ih nikad baš zagledao, za pitar su mi bili preveliki pa mi nisu bili interesantni
Na nekim stranicama P.tauricum navode kao sinonim za P.aquilinum,pa možda i nije posebna vrsta?
Pteridium tauricum Grosg. (kao vrsta južnog Kavkaza) = (kao mediteranska podvrsta) Pt. aquilinum ssp. brevipes Wulf, ili po domaću-čakavski paprutỳna ili vela-paprat, to je kod nas dosad već poznata južna sredozemna vrsta ili podvrsta europske bujadi (koju su naši kopneni 'žabari' krivo smatrali 'kržljavom' običnom bujadi). Ova raste ne samo uz Crno more, nego južnije i zapadno po Turskoj, Siriji, Grčkoj, Albaniji, dalmatinskoj obali i većim jadranskim otocima. Kod nas je već pred tridesetak godina bila poznata na Kvarneru do otoka Raba i Krka, a ovo na jugu Istre je novo-najzapadnije nalazište.
Naprotiv u listopadnoj-sjevernoj Istri raste samo tipska listopadna velika bujad (Pt. aquilinum), koji euro-tip obične bujadi ima pod zemljom nerazgranjen, dugi i jednostruk podanak samo s jednim ogromnim listom visokim po 1m do 1,5m koji već sada ujesen pocrveni i uvene. Naprotiv, ova druga južnija-sredozemna bujad, osim manjih i kraćih listova, od sjevernijeg euro-kopnenog tipa još se još razlikuje razgranjenim podzemnim podankom iz koga istodobno izrastu po više poluzimzelenih nižih listova. Južnije u Dalmaciji, Grčkoj i Siriji ti listovi južne-sredozemne bujadi dijelom uvenu od suše ljeti i obnove se ujesen (tj. obratno od obične euro-bujadi).
-
Pod hitno moram obaći lokacije na kojima sam vidio pteridiume,da vidim koji su,mislim da bi mogli biti tauricum,jer nisu metar visoki,a i podanci bi mogli biti takvi,vrlo razgranati.
-
koja je ovo :misli:
(http://img19.imageshack.us/img19/9885/ckgi.jpg)