palmapedia.com
EGZOTIČNE BILJKE => CVJETNI GRMOVI I PENJAČICE (SUP)TROPSKIH PREDJELA => Autor teme: branimir - Studenoga 22, 2012, 17:30:22 poslijepodne
-
Viburnum tinus je zimzeleni grm ili malo stablo koje naraste 2-7 metara.
Prirodno nastanjuje Azorske otoke, Kanare te kompletni Mediteran.
Preferira zasjenjena vlažnija mjesta. Kod nas je prirodno zastupljen u južnoj istri, otocima i dalmatinskoj obali.
Cvijet ima ugodan miris. Relikt je lovorolisne vegetacije iz vremena toplije Europe.
(http://1.bp.blogspot.com/-WsaaDJ9FI24/T2H9m0qy3XI/AAAAAAAAHR4/4MzNOzCc6VQ/s640/Garden+Blogger+Bloom+Day+March+012.JPG)
slika sa: http://thequeenofseaford.blogspot.com/2012/03/lots-blooming-on-garden-blogger-bloom.html (http://thequeenofseaford.blogspot.com/2012/03/lots-blooming-on-garden-blogger-bloom.html)
(http://www.apinguela.com/Plantas/V/Viburnum-tinus/Viburnum%20tinus.jpg)
slika sa: http://www.jrcasan.com/apinguela/Galeria_xardin/Galeria31.htm (http://www.jrcasan.com/apinguela/Galeria_xardin/Galeria31.htm)
(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3b/Viburnum_tinus_C.jpg)
slika sa: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Viburnum_tinus_C.jpg (http://en.wikipedia.org/wiki/File:Viburnum_tinus_C.jpg)
Što se otpornosti na niske temperature tiče, nekoliko grmova koji rastu po Zagrebu preživljavaju što je obećavajuće.
Porat je posadio jedan u Drnišu:
(http://img850.imageshack.us/img850/1433/p3040363.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/850/p3040363.jpg/)
Ispred se vidi i lani posađeni grm viburnum tinusa. Zimzelena biljka, porijeklom iz šuma mediterana, a otporna je i za kontinent (znam za jedan grm na Jordanovcu, ispod bolnice Rebro). Cvate vrlo rano, u toplijim zimama već od 12. mj.
I Henoh ove jeseni kod Zagreba:
Viburnum tinus (MBM), test.
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Palms%20and%20other%20exotics/PB100112.jpg)
Sedum ga spominje isto u kontekstu Zagreba:
Nakon uvodnog posta, sada slijedi sažeti pregled 14 dosad poznatih, domaćih mediteranskih grmova koji su sadjeni ili već podivljali u Zagrebu i okolici, a nače su kod nas južnije samonikli tj. prirodno rastu na Jadranu (redoslijed je po njihovoj približnoj brojnosti kod Zagreba) - južne subtropske voćke tu nisu uvrštene.
9. Lemprika (Viburnum tinus L.): Zimzeleni grm, prirodno raste na većini otoka, te južna Istra i dalmatinska obala, na sjevernom primorju i u zaledju sadjen, a u Zagrebu vani dobro prezimi i cvate bez većih šteta od mraza. Tu se rijetko uzgaja izvan Bot. vrta, a par najvećih grmova visine oko 3m nalaze se npr. uz Bijeničku cestu u dvorištu blizu samoposluge, pa u trećem susjednom dvorištu još bujna Araucaria araucana 2m visine, te u okolici desetak smokava.
-
Lemprika je vrlo otporna na hladnoću,kod nas jedino stradaju mladi vrhovi kad ih zasoli bura.
Nedavno sam u jednom rasadniku vidio Viburnum tinus-Lucidum,izgleda krasno,na prvi pogled sam pomislio da je neka hoya,listovi su deblji,kožasti i sjajni.Preporučujem.
-
Evo jednog grma kod kina Tuškanac u Zagrebu.
Mislim da je dosta star i da bi iste starosti u Dalmaciji bio veći.
Pogotovo ako bi bio u obliku stabla.
(http://img834.imageshack.us/img834/2576/viburnumtinus1.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/834/viburnumtinus1.jpg/)
-
Viburnum tinus je zimzeleni grm ili malo stablo koje naraste 2-7 metara.
Prirodno nastanjuje Azorske otoke, Kanare te kompletni Mediteran.
Preferira zasjenjena vlažnija mjesta. ...
Pravi V. tinus (kod nas: lemprika) doista raste do Maroka i Portugala tj. širom cijelog Mediterana, ali ne izvan njega niti zapadnije na Atlantskim otocima (gdje ga navodi tek starija literatura do 19. stoljeća).
Naprotiv na Kanarima, Madeiri, Azorima i toplijoj jugozapadnoj obali Irske umjesto toga raste druga srodna atlantska vrsta: Viburnum rugosum Vent. = V. pseudotinus (Sap.) Marty (ili V. tinus ampl. subsp. subcordatum Silva), koji je prije oledbe rastao (fosilno) i kod nas na obalama Jadrana i Panonskog mora, - a do danas se kao divlji ipak održao na otoku Korčuli gdje ga zovu "veli lempik" - jedino samoniklo nazište na Mediteranu.
Od tipične prave lemprike (V. tinus) se taj V.rugosum razlikuje: više stablo po 6 - 9m s deblom, listovi duplo veći do 12 cm, pri dnu srcoliki i vise na dužoj peteljki do 6cm, gore nisu glatko-sjajni njego hrapavo-krastavi (kao 'šmirgl') i poluzimzeleni su tj. traju do proljeća kada žuti otpadaju istodobno s novim pupanjem. Puno je osjetljiviji na sušu i na mrazove, pa je vanjski uzgoj ovoga kod nas nemoguć na kontinentu (osim u stakleniku).
-
Na engleskoj Wikipediji navode da je tamo prisutan ali i da ima 3 podvrste.
"There are three subspecies:
Viburnum tinus subsp. tinus. Mediterranean region.
Viburnum tinus subsp. rigidum (syn. V. rigidum). Canary Islands.
Viburnum tinus subsp. subcordatum. Azores. "
Viburnum rugosum pak navode kao sinonim za tinus što je pomalo nejasno.
Možda bi prije bio sinonim za ove podvrste van mediterana no izgleda da je tu situacija malo kaotična kako to često zna biti u botanici.
To da je podvrsta sa Kanara pronašla prirodno utočište od ledenog doba na Korčuli je jako interesantan podatak. :thumb_up:
Ovo je slika koju je google izbacio pod Viburnum tinus subsp. rigidum:
(http://www.orchidphotos.org/images/ucbbotgarden28Feb09/pictures/picture-95.jpg)
slika preuzeta sa: http://www.orchidphotos.org/images/ucbbotgarden28Feb09/large-95.html (http://www.orchidphotos.org/images/ucbbotgarden28Feb09/large-95.html)
Ovo bi pak bila Viburnum tinus subsp. subcordatum
(http://www.lsilva.uac.pt/Investiga/images/viburnum.jpg)
slika preuzeta sa: http://www.lsilva.uac.pt/Investiga/research.htm (http://www.lsilva.uac.pt/Investiga/research.htm)
-
Na engleskoj Wikipediji navode da je tamo prisutan ali i da ima 3 podvrste.
"There are three subspecies:
Viburnum tinus subsp. tinus. Mediterranean region.
Viburnum tinus subsp. rigidum (syn. V. rigidum). Canary Islands.
Viburnum tinus subsp. subcordatum. Azores. "
Viburnum rugosum pak navode kao sinonim za tinus što je pomalo nejasno.
Možda bi prije bio sinonim za ove podvrste van mediterana no izgleda da je tu situacija malo kaotična kako to često zna biti u botanici. ...
To da je "tu situacija malo kaotična kako to često zna biti u botanici" je tek dijelom istina, ali to nije stvar prave (papirnate) botanike nego tzv. 'wiki-botanike' u popularnoj Wikipediji po kojoj slobodno piskaraju i svakojake neznalice pa to često baš nije vjerodostojna "biblija".
Službeni znanstveni stav provjerene evropske botanike o tom i sličnim stvarima je crno na bijelom nedavno upisan u 2. izdanju zajedničke EU-monografije "Flora Europaea" (6 podebljih knjižurina), - što wikipedisti čak nisu bili sposobni barem vjerodostojno prepisati.
-
(http://i48.tinypic.com/an2fdl.jpg)
(http://i45.tinypic.com/qs9k41.jpg)
Evo onog Viburnuma iz rasadnika,nije baš u reprezentativnom stanju ali vidi se razlika.
-
Tema nije bila aktivna dvije godine. Inače super grm koji cvjeta kada sve već lagano prolazi. Solidno otporan u kontinentalnoj klimi, a relikt toplijih razdoblja u zemljinoj povijesti.
Danas
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Hreb%20Exo/PB160116_zps47feb82f.jpg)
i puno pčela na njemu
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Hreb%20Exo/PB160121_zps93f92ff0.jpg)
'Mediteran kakav je nakad bio' :icon_lol:
-
Bilo ih je u Bauhausu na žitnjaku, mirisni, prekrasni al preskupi. Jedna od biljaka sa mog popisa želja. :sretan:
-
Pa to ti po Dugom Otoku raste ko korov.Ako baš oćeš kupiti mogu ti i ja prodati :mrgreen:
-
To ti je najbolje iščupati negdje u Dalmaciji. Ipak je to naša autohtona biljka. Biljka koja prirodno raste u Dalmaciji.
-
Poznatija kao "Leprina", barem na Korčuli. Donesem ti kad dođem do ZGa
-
Super, fala. Nisam ih skužila na Dugom, morat cu bolje zagledat drugi put. :sretan:
-
Jučer
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Hreb%20Exo/P1030184_zps443c2f99.jpg)
-
(https://s6.postimg.org/eyemyklfl/IMG_3477.jpg) (https://postimg.org/image/pxzua6bul/)
-
Jeli to početak cvatnje? Nisu li latice bijele? :misli:
-
Tek se sprema za zimsko cvjetanje, to su pupovi.
-
U cvijetu, danas slikano
(https://s6.postimg.org/mcj0rzfcx/IMG_0272.jpg) (https://postimages.org/)
Iza se vidi R.hystrix.
Sa sjeverne strane pretrpio je ostecena prosle zime. Tocno se nalazi na 'kanalu' kuda hladniji zrak otice nize niz brdo, nema nikakvu zastitu sa sjeverne strane. Ostecenja su se tek kasnije pokazala tijekom sezone vegetacije. Morat cu ga nekako orezati na proljece. Planiram nabaviti jos jedan za drugu poziciju u cilju dominacije mediteranskih vrsta nad svim ostalim.
(https://s6.postimg.org/8iuo2xuhd/IMG_0275.jpg) (https://postimages.org/)
-
Novije slike
(https://i.postimg.cc/5tf2rzy3/AF994041-F6-DB-47-B5-B346-A83-FA54-AF998.jpg) (https://postimages.org/)
(https://i.postimg.cc/sgY2Kmjx/9-C5-E221-C-1-EC9-4761-830-B-595233-A3-C3-AD.jpg) (https://postimages.org/)
-
:thumb_up:
Divno!
Moj je stradao zime 2017.
Januar i feb s 35 vezanih ledenih dana su mu dohakali, a nakon 5 godina provedenih na lokaciji.
Ceanothus odmah pored stradale lemprike, za kojeg sam mislio da je manje otporan, se izvukao.
-
Patnje sjeverno-afričkog/mediteranskog Viburnum tinusa (Lemprike) - uočen kako haman sto nije procjetao u Sarajevu;
iz edicije 'nemere ti to ovdje':
(https://i.ibb.co/WN2hWncG/IMG-9394.jpg)