palmapedia.com
RAZNO => VRIJEME/KLIMA => Autor teme: Flash - Ožujka 21, 2013, 14:25:42 poslijepodne
-
Imam jedno pitanje, posve laično. Ima li Ural kakvog utjecaja na ublaženje prodora hladnog zraka sa Sibira? Ako ima, da li bi zime kod nas bile puno oštrije?
Gledajući temperature u Sibiru i u Evropskom dijelu Rusije rekao bih da ima.
Ako pitanje nema mjesta tu neka ga moderatori premjeste.
-
Naravno da ural utice u velikoj meri na klimu, samo jedan manji deo te ledene sibirske mase preko urala dodje do Evrope. Kad bi tu sve bilo ravno, sibirske vazdusne mase bi bez ikakvih prepreka dolazile do srednje Evrope.
-
Utjecaj Urala kod nas ne treba zanemariti,- ali ni precjenjivati, jer on najviše utječe sjevernije na ublaženje klime npr. u Poljskoj, Bjelorusiji i Njemačkoj: Medjutim je cijeli Ural razmjerno niže gorje tek po 1.000m do najviše 1.700m, tj. kao osrednja brda kod nas, pa zaustavlja samo blaže do umjerene prodore iz Sibira, ali ne one žešće i najjače.
Povrh toga, Ural je sjeverniji lanac kojemu je južni kraj negdje na širini Alpa, pa zato više ne sprečava sibirske prodore prostranim južnim ravnicama od južnog Urala do Kaspija i Azova, - a ti su dalje upravo usmjereni nama na Balkan (a ne u srednju Evropu). Zato zimi pri istočnim prodorima iz Sibira bude ponekad i hladnije na nutarnjem Balkanu, negoli drugdje po Evropi.
-
Karpati su možda druga prepreka.
Znao sam to vidjeti iz toplinskih karata.
-
Karpati su možda druga prepreka. Znao sam to vidjeti iz toplinskih karata.
Tako je, Karpati su klimatski za nas i cijelu Panoniju klimatski puno važniji od Urala iz 3 glavna razloga:
1. Mnogo su su nam bliže od Urala i zato skreću hladne istočne prodore u srednju Evropu.
2. Karpatski lanci su polukružno-zaobljeni pa štite zatvorenu Panonsku kotlinu od istoka i od sjevera.
3. Na oba svoja kraja tj. sjeverne Tatre i jugoistočne Transilvanske Alpe (u Rumunjskoj) su karpatski lanci duplo viši od Urala i puno jača zapreka zahladjenju iz Baltika i od istoka.
:sun: :thumb_up: :sun:
Jedino su srednji karpatski lanci u zapadnoj Ukrajini razmjerno niži kao Ural i zato su baš tuda najjači sibirski prodori do srednje Mađarske i Vojvodine. Naprotiv su pod visokim Tatrama na jugu Slovačke zime toplije i tu im čak divlje rastu neke polusredozemne vrste iz sjeverne Istre i dalmatinske Zagore. Isto je na jugoistočnom rubu Panonije zimi najizrazitija topla oaza oko Djerdapa, tj. jugozapadno podnožje visokih Transilvanskih Alpa, gdje polusredozemno bilje iz submediterana čak prevladava kao po Krku i južnoj Hercegovini, pa je baš to najtopliji dio Rumunjske, - a ne nezaštićena ravna i zimi ledena rumunjska obala Crnog mora gdje im je svo divlje bilje kontinentalno bez južnih primorskih vrsta (osim par sadjenih egzota).
:misli: :thumb_down:
-
Znači ipak ima uticaja na našu klimu. Vjerojatno i Alpe spriječavaju prodor hladnog (vlažnog) zraka sa sjevera. Znam da ljeti doprinose ka manjim nevremenima sa tučom.
Jedino nam Dinarsko gorje spriječava prodor toplije klime u naše krajeve... :icon_sad:
-
ali zato sprečava i dotok hladnog zraka na obalu.
-
Mislim da alpe znaju zaustaviti i topliji oceanski zrak pa na njih ne gledam pre pozitivno. :misli:
-
upravu si branimire, i ja mislim isto tako, jer ipak nam sa zapada i sjeverozapada, tj atlantski okean ipak donosi zimi i nesto topliji zrak, da nema alpa taj uticaj bi bio jaci..........