palmapedia.com
PALME => PALME (Arecaceae) => Autor teme: Henoh - Listopada 15, 2013, 16:03:43 poslijepodne
-
Spominjani članak u donjem citatu koji odgovara naslovu ove teme. Nedavno je Konstantinos na EPS-u pokrenuo temu o zrelim jestivim datuljama u Ateni i da je potvrdio svoju teoriju o razlozima jestivosti/nejestivosti njezinih plodova ovisno o oprašivanju. Naime, da neoprašene ne uspiju dostići nikada botaničku zrelost. Iz našeg domaćeg primjera vidimo da je to Lošinjanima bilo jasno puno prije. Kao pomorci sigurno su bili po zemljama u kojima se komercijalno uzgajaju datulje i da su znali da se palme moraju oprašiti. Glavni nedostatak na našoj obali je što su datulje sađene pojedinačno i međusobno udaljene jedna od druge kako bi mogle biti uspješno oplođene. Prema nekim pisanim izvorima s kraja 19. st. i datulje na Koločepu su redovito rađale, ali nije navedeno jesu li umjetno oprašivane ili su bile dovoljn o blizu jedne drugima
Upravo tako Branimire. Botaničar Ambroz Haračić je spomenute palme iz Malog Lošinja iz Vrta obitelji Car i djevojačke škole, koje su redovito cvale svake godine i proizvodile na godinu 6-8 cvatova, umjetno oplodio i dobio sjeme, koje je moglo klijati i proizvoditi nove primjerke. To dokazuje da je plod u botaničkom smislu bio zreo. Haračić je to opisao u svojim djelima o klimi i flori Lošinja objavljenim na talijanskom jeziku. U Velom Lošinju je rasla stara datulja, za koju je vlasnik tvrdio Haračiću (1903. godine) da je zasađena prije 147 godina. Ta datulja je privukla pozornost botaničara i slikara Franza Pettera (1791-1866) koji je za nju tvrdio da je to u Europi najsjevernija datulja, koja raste na otvorenom (naravno u njegovo vrijeme). Ipak ni tad to nije bilo točno jer su one u M. Lošinju ipak par kilometara sjevernije.
Jedan kraći novinski članak iz 1906. god. koji opisuje lošinjske datulje.
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Palms%20and%20other%20exotics/cc637cca-53fa-4e21-89d5-05aad56d09b5_zps8e0a0c4f.jpg) (http://s400.photobucket.com/user/m_bara/media/Palms%20and%20other%20exotics/cc637cca-53fa-4e21-89d5-05aad56d09b5_zps8e0a0c4f.jpg.html)
-
Trava je me nedavno izvjestio o paru dactylifera na Hvaru od kojih jedna rađa. Vjerojatno su muško i žensko.
On o tome može reći više.
(http://imageshack.us/a/img818/4569/cx3g.jpg)
Inače mislim da bi za rađanje datulje na Jadranu možda trebalo otvoriti i posebnu temu jer puno se o tome govori a sve je raštrkano po raznim temama.
-
Branimire, ja sam na Hvaru 2007 vidjeo Dacty s plodom. Mislim da nije samo jedna. Mozda imam nedje sliku, Nije bila na rivi.
-
Evo...kvaliteta je ća je, ali bolje išta nego ništa :wink:
(http://imageshack.us/a/img706/7826/0s9n.jpg)
(http://imageshack.us/a/img13/9917/l0c9.jpg)
-
Dakle, jasno je sada da P. dactylifere ne mogu (ne stignu) dozrijeti tu na Jadranu. Ovo su današnje slike pa ih usporedite sa onim od Xenona malo iza. Unatoć do sada dosta suhoj i toploj jeseni (cijeli 9. i skoro prva polovina 10. mjeseca). Pa iako Split ima vrela ljeta i temperature nerijetko već od početka 6. mjeseca dosežu 32°C i više izgleda da je to prekasno.
15.10.
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF1102.jpg)
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF1105.jpg)
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF1101.jpg)
Mogu ja ponovno slikati i negdje sredinom 11. mjeseca, ali mislim ni do tada neće uspijet dozreti zbog preniskih temperatura...
Prema novim saznanjima ova splitska datulja bi mogla u principu sazrijeti ako bi u blizini imali još pokoju dactyliferu koja bi je oprašila. Trebalo bi pogledati ove jeseni sada kakav je plod ove splitske.
-
Evo...kvaliteta je ća je, ali bolje išta nego ništa :wink:
(http://imageshack.us/a/img706/7826/0s9n.jpg)
Ovo definitivno je nešto.
-
Zanimljive datule.......
-
Bio sam stavio onaj link o egipatskim palmama,pa koliko sam ja skužio,oni dijele datulje prema ranije sazrijevajućima-mediteranskim tipovima,koje se jedu zrele-friške,koje sazrijevaju u jesen,dok atmosfera nije ovlažila od jesenskih kiša,i na datulje iz južnijih krajeva,oko Nila i iz oaza koje sazrijevaju kasnije,u sušnijim uslovima nije frka sa rokovima.Mislim da bi i kod nas trebalo sijati te mediteranske sorte,iz tih sorti naći neke koje bi bile stvarno rane,tako da sazriju do 1.10.trebalo bi se tu malo poigrati,malo se pozabaviti hibridizacijom,uključiti u igru theophrasti,ili neku palmu iz tropskijih,vlažnijih krajeva,možda pusila,ili loureiroi,svakako i ibericu.Bio bi to posao za bar jednu generaciju,ali vjerujem da bi se uspjela proizvesti neka datulja koja bi mogla dati plod bar donekle zadovoljavajuće kvalitete.Kad nas već nogomet ne ide,bacimo se na datulje :thumb_up:
-
Meni je još davno član Hobotnica poslao ranorodni kultivar barhee.
Imam oko 4 mlade koje čekaju da se oslobodi koja veća tegla..
Barhee nije jedan od mediteranskih tipova o kojima prića Trava nego više tropski ali zrije ranije a i kao nezreli plod ima dobar okus.
-
Drago mi je da se otvorila ova vrlo zanimljiva tema. Osobno sam mišljenja da na rodnost Phoenix dactylifera na Jadranu najviše utječe sorta, ali isto tako utječe i oprašivač, tj. nedostatak peluda dactylifere, uslijed čega dolazi do oprašivanja peludom kanarke. U jednoj staroj knjizi sam naišao na informaciji o jednoj zanimljivoj pojavi, metakseniji.
(http://s22.postimg.org/4qllc8cqp/datulja.jpg) (http://postimage.org/)
Lako je moguće da oprašivanje peludom kanarke dovodi do nepravilnog dozrijevanja ploda dactylifere.
-
Koliko je meni poznato,kanarke cvjetaju u jesen a datulje u proljeće.Tu sam jednom pisao da sam na jednoj datulji našao dva oplođena ploda koji su oprašeni peludom kanarke koja je vjerojatno jesenje cvjetanje odgodila za proljeće,u zadnje dvije godine to se nije ponovilo pa više nisam vidio oplođenih plodova na toj datulji.Što se tiče te pojave ksenije i metaksenije,mislim da se prije radi o čistom spajanju recesivnih gena koji se mogu očitovati u drugačijem izgledu ploda ili dobu sazrijevanja,crvena i žuta jabuka ili kasna i rana datulja ,imaju iste pretke.
-
Čudi me da kanarke cvatu u jesen. Ja sam u Kaštel Starom vidio ljetos jednu veliku dactyliferu koja je imala plodove na sebi, dakle ipak su bili oprašeni. Koliko mi je poznato, okolo nema nijedna druga dactylifera koja bi mogla biti donor peludi, pa je oprašivanje moralo biti obavljeno pomoću peluda kanarke.
-
Budu plodovi,ali šuplji,bez oplođene sjemenke,ili sa tanušnom sjemenkom,samo kora bez klice i mesa.
-
Ja sam vidio u Zadru da su kanarke cvjetale ove godine blizu Ljepotice u šestom misecu. To sam zapazio zato jer je puno pčela išlo na te "cvjetove". Slika sam jedno jutro, ali imam problema sa laptopom, pa već nako vrime ne mogu normalno stavljati slike :zbunjen:, inače bih ih već bio stavio. Fascinirao me je taj prizor, pa sam to zapamtio.
Inače, mislim i da jačina zime igra ulogu na cvjetanje kanarki. 2012. je bila super zima i većina kanarki u Zadru je bila u komi. Tada su se smrzli svi plodovi koji su bili na njima, i poslije toga nisu ni cvjetale koliko sam zapazio, možda ih je to poremetilo.
Sad ih zato sve imaju i po dva kata plodova :sretan:
-
Meni je ostalo u sjećanju da uglavnom cvjetaju u jesen.malo sam pogledao što kaže gugle,kanarke u pravilu cvjetaju i u jesen i u proljeće.Možda kako koja uhvati ritam,možda zavisi od toga kako su ishranjene,ili toplija zima uzrokuje proljetno cvjetanje?Uglavnom,dvije zadarske datulje,koje redovno plodonose nemaju oplođenih plodova,osim ona dva ploda jednu godinu,što mi govori da kanarke u njihovom okruženju ne cvjetaju u isto vrijeme.I jedna i druga imaju kanarke u neposrednoj blizini.Malo ću pogledati na proljeće,kad budu cvjetale,naći im kojeg muškog kanarka :thumb_up:
-
Potvrdjujem, moja Kanarka cvjeta u jesen.
-
Trava, u postu Verude na prethodnj stranici imaju slike neke splitske datulje, to su takove datulje o kojima sam ti pricao da sam jeo svjeze svaki dan u Egiptu, a cije mi kostice nisu proklijle. Buduci sam stalno po tim krajevima, mogu reci da je to najbolja datulja koju sam probao, meso joj je poput sljive. Ali mislim da je to neka od sorti kako je Trava spomkinjao iz doline Nila koja dozrijeva kasnije jer sam ih ja jeo u proljece, a lokacija je blizu doline Nila.
Iscitavajuci upise u ovoj temi, mogu samo zakljuciti da jednostavno treba na istoj lokaciji zasaditi vise datulja, sto bi vjerojatno osiguralo kvalitetno oprasivanje. S tim u vezi sam vec s Travom poduzeo neke korake i u igri je 9 datulja raznih sorti u igri koje idu kod mene na otoku, jedna od njih je domace uzgojena na otoku iz kostice i sad je oko 3 godine, ostale mi je Trava donirao :mrgreen: :thumb_up: Jedan dio ih ide u zemlju sljedeceg proljeca. Uspio sam nagovoriti jos neke susjede oko mene da posade po jednu dvije, buduci ja nemam dovoljno mjesta kad odrastu, ali na ovaj ce se nacin naci njih 9 u krugu 100 m, odnosno vecina puno blize. Ali i uglavnom po dvije na svakoj lokaciji na par metara.
-
A sta mislite za Podgoricu, poznato je da su tamo ekstremno duga i vruca ljeta (od Maja do Oktobra), a zime su poprilicno blage. Podgorica cak drzi rekord u Evropi u vezanom broju dana gdje temperatura prelazi 25*C :sun:. Temperature ljeti su skoro svaki dan iznad 35-36*C, cak i vezani dani preko 40*C :sun:. Upravo mozda tu ima sanse za ''pravi'' ukus datulja. Sta mislite?
Nisu mi se svi izjasnili sta misle o ovome. Poznato je da je Podgorica poprilicno blaga zimi. Sigurno je u zoni 8b. Tamo vec imaju i starije kanarke, sto znaci da bi se moglo pokusati sa dactyliferama, mozda zrene plod, bas zbog dugog suvog i vruceg ljeta !? :misli:
-
Jedina palma koja ima ukusne jestive plodove na Jadranu je Butia, i to nisu ukusni svake godine, jos ne znam iz kog razloga. U principu je Butia capitata ukusnija od Butie eriospathe. Ona bi mogla rasti u Trebinju, a imas ih u Hercegnovom na obali.
-
Butiju bi definitivno trebalo proširiti po obali i po Hercegovini, njezini plodovi bi se mogli koristiti za razne namjene. Što se tiče dactylifera, mislim da treba eksperimentirati sa što više sorti i vidjeti koja bi bila najpogodnija za naše podneblje. Od toliko puno sorti sigurno će se naći bar jedna koja će moći dati plodove zadovoljavajuće kvalitete.
-
O uzgoju samih datulja znaci plodova Dactylifera-e podosta citajuci , sam shvatio da postoje tradicionalni trikovi. Ono sto sam shvatio da sa grozdova nakon oprasivanja rezu 1/3 oprasenih cvjetova. Drugo upravo kako bi se dobio sto kvalitetniji plod vrsi se recimo tako kontrolirano oprasivanje, dakle kako sam i postavio na tebi Phoenix Dactylifera, cvjetovi muske Dactylifer-e se rezu kada se otvore iz omotaca i stavljaju na zenska stabla uz sam zenski cvijet i to po sistemu jedna cvjetna grana muska po jednoj zenskoj cvjetnoj grani. Muski cvijet kvalitetnih vrsta se cak prodje po trznicama. A ovo sve sam prilicno siguran je u svrhu upravo dobivanja kvalitetnog ploda! Sve te metode uzgoja su tradicija koja se primjenjivala i prije nekoliko tisuca godina u krajevima gdje je Dactylifera domicilna. Isto kao i sistem kloniranja odnosno uzgoja iz izdanaka.
Isto tako cvjetovi mladih Dactylifera se rezu dok samo stablo ne dobije dovoljnu velicinu (vjerojatno i zrelost odnosno mogucnost da kvalitetno iznese urod do kraja).
Sve tvrdje moze ili nemoze na Jadranu, su samo nagadjanja, dok se sve skupa ne isproba na nekoliko lokacija bogatih suncem i sto menje vlage/kise u periodu zrenja, ali naravno i temperatura i vlage u vrijeme cvatnje, ali i s desetak stabala i isto tako sto vise sorti datulja. Nisu one ni u Spanjolskoj domicilne, ali su Spanjolci jos prije shvatili i nasli lokacije ali ocito i sortu koja kod njih uspjeva. Znam da ce se naci dusebriznici koji ce reci da se Spanjolska podrucje Malaga-e, i nas dio Jadrana ne mogu usporedjivati, no ja i dalje tvrdim da tek sustavnim testiranjem i isprobavanjem moze nesta dokazati ili pobiti.
Moj cilj je vrlo jednostavan, ako mogu dobiti jestive plodove super, ako ne mogu dobiti opet super, uvijek mi ostaju predivne palme. Svaka daljnja rasprava za mene je bespredmetna! Ono sto me jedino zanima je da se podjele vlastita konkretna iskustva na tu temu!
-
Ako uporedimo klimatske podatke za Dubrovnik i Podgoricu sa gradovima gde sigurno rastu kvalitetne Dacylifere, uocavaju se bitne razlike, posebno u prosecnoj temperaturi po mesecima, rezimu padavina i insolaciji.
(http://www.dodaj.rs/f/2w/p1/EmIAX4K/dubrovnik.png)
(http://www.dodaj.rs/f/1S/Co/yGJA7gC/podgorica.png)
(http://www.dodaj.rs/f/3C/S7/1lVfrWLX/alexandria.png)
(http://www.dodaj.rs/f/R/bY/1LBif8rE/dubai.png)
(http://www.dodaj.rs/f/38/121/2KA5ebv7/eilat.png)
(http://www.dodaj.rs/f/L/55/4PphRbvL/phoenix.png)
(http://www.dodaj.rs/f/I/Yg/KKic7Sk/riyadh.png)
-
A evo i jedne diskusije na temu rodnosti P. dactylifera od pre nekoliko godina...
(http://i31.tinypic.com/2ynplea.jpg)
U Hurgadi su ovako izgledale pocetkom Avgusta, dakle pre 45-50 dana. To je neki poluzreli stadijum, kada im treba jos oko mesec dana do potpunog sazrevanja. Posle toga im treba jos bar mesec dana da se osuse.
Bilo bi dobro da Veruda slika plodove te dactylifere da ih uporedimo.
Dakle, jasno je sada da P. dactylifere ne mogu (ne stignu) dozrijeti tu na Jadranu. Ovo su današnje slike pa ih usporedite sa onim od Xenona malo iza. Unatoć do sada dosta suhoj i toploj jeseni (cijeli 9. i skoro prva polovina 10. mjeseca). Pa iako Split ima vrela ljeta i temperature nerijetko već od početka 6. mjeseca dosežu 32°C i više izgleda da je to prekasno.
15.10.
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF1102.jpg)
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF1105.jpg)
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF1101.jpg)
Mogu ja ponovno slikati i negdje sredinom 11. mjeseca, ali mislim ni do tada neće uspijet dozreti zbog preniskih temperatura...
-
Rekao sam da necu diskutirati, ali evo ipak da se neke stvari razjasne. Uzgoj datulja se radi za tri razlicita stupnja zrelosti, farme koje ih uzgajaju beru ih ili uzgaju ovisno o climatskim uvijetima, potraznji trzista .... prema tome razlikujemo 3 vrste datulja odnosno stupnja zrelosti. Ono sto se kod nas prodaje uglavnom radi se o po meni najgoroj varijanti odnosno dehidratiziranima i taj se stupanj naziva Tamar.
Sve tri vrste se traze i proizvode na farmama datulja ovisno o uvijetima koje sam gore spomenio!
Khalal -datulja tvrdja i hrskava (kao recimo zrela ali ne prezrela sljiva) u sebi ima 50-85% vlage, svijetlo zute je boje ili crvene, ona je za svjezu konzumaciju znaci (meni osobno definitivno najbolja i najfinija, ja i zena se tusimo u njima :mrgreen:)
Rutab - datulja djelimicno smeckasta, vlaznost 30-45%, vlaknasta i meksa, takodjer je za svjezu upotrebu jer se nakon nekog vremena kao i Khalal pokvari.
Tamar - (vjerojatno ce neki reci taman :mrgreen:) - datulja tamno narandjaste do tamno smedje boje, vlage ispod 25% pa do i ispod 10%, nesto izrazenije teksture,moze varirati od mekane do djelimicno tvrde. Naravno da se nalaze najcesce na policama jer jedine se ne kvare i mogu duze stajati zapakirane i zasticene i to bez ikakvih konzervansa ili kemijskih zastita. Inace tko hoce stvarno nesta saznati neka procita ovdje http://www.fao.org/docrep/006/y4360e/y4360e0d.htm (http://www.fao.org/docrep/006/y4360e/y4360e0d.htm)
Jos jednu stvar cu samo reci a to je da se u Spanjolskoj uzgaja na nekoliko lokacija, a jedna od hladnijih lokacija je Elche (spominje se i u gornjem tekstu, na linku), a za mjesto Elche mozete pogledati prosjecne temperature, padavine po mjesecima http://www.worldweatheronline.com/Elche-weather-averages/Comunidad-Valenciana/ES.aspx (http://www.worldweatheronline.com/Elche-weather-averages/Comunidad-Valenciana/ES.aspx)
Dalje u ovoj raspravi na temu moze nemoze necu sudjelovati!
-
,,a sta mislite kako u krasnodaru stignu da budu oprasene i sazreli seme i bude klijavo a nebi stiglo u dubrovniku ili bilo gde na moru. Moze te li da zamislite koliko je tamo hladnija klima i sa koliko vlage snega su tamo zime palma sa koje sam ja dobio seme je 2011/2012 riknula tek na -31 i tolike zime izdzavala nisu palme bas tako svilene kad se adaptiraju u zoni u kojoj zive ali postepeno ja smem da se kladim da ce pored moje krasnodarke i turkmenistanke izdrzavati i debele minuse sa samo pasivnom zastitom a kad dodje vreme kod mene ce i radjati samo ako docekam to,,. citiram Scalarev post, jedino te ne bas slatke Turkmenske sorte imaju sansu na Jadranu, sve drugo pada u vodu kad ni u Atini nisu uspjeli a znamo kakvu klimu i vrucine ima Atina, ili neki od radova prof, Sarkowa..ili najblize pravoj datulji Phoenix Theophrasti i to turski varitet. a da ima ukus pa jestiv. :cool:
(http://cdn2.arkive.org/media/98/98551748-BE75-4A0C-B35C-E92B15298C85/Presentation.Large/Cretan-date-palm-fruits.jpg)
-
,,a sta mislite kako u krasnodaru stignu da budu oprasene i sazreli seme i bude klijavo a nebi stiglo u dubrovniku ili bilo gde na moru. Moze te li da zamislite koliko je tamo hladnija klima i sa koliko vlage snega su tamo zime palma sa koje sam ja dobio seme je 2011/2012 riknula tek na -31 i tolike zime izdzavala nisu palme bas tako svilene kad se adaptiraju u zoni u kojoj zive ali postepeno ja smem da se kladim da ce pored moje krasnodarke i turkmenistanke izdrzavati i debele minuse sa samo pasivnom zastitom a kad dodje vreme kod mene ce i radjati samo ako docekam to,,. citiram Scalarev post, jedino te ne bas slatke Turkmenske sorte imaju sansu na Jadranu, sve drugo pada u vodu kad ni u Atini nisu uspjeli a znamo kakvu klimu i vrucine ima Atina, ili neki od radova prof, Sarkowa..ili najblize pravoj datulji
Palma iz Krasnodarske oblasti (u samom gradu Krasnodaru Phoenixa na otvorenom nema, a u Krasnodarskoj oblasti su zastupljene zone od 7a do 9b) nije Phoenix dactylifera. Jasno je da palme iz roda Phoenix mogu da plodonose na Jadranu (P. canariensis, theoprastii, sylvestris), i velika je verovatnoca da bi i njihovi hibridi mogli da donose zrele plodove, ali ovde se radi samo o vrsti Phoenix dactylifera.
Nemam saznanja o pokusajima uzgajanja P. dactylifera u Atini, ali verujem da joj ni tamo uslovi ne bi bili bas po volji. Jedini deo Grcke gde je verovatno moguce gajiti dactylifere su juzne padine Krita.
Nevezano za palme, zamolio bih te da pokusas sa upotrebom interpunkcije i bar osnovnim pravopisom, dakle tacka na kraju recenice, veliko slovo na pocetku sledece, klauzule odvojene zarezima, sintaksa subjekat-predikat-objekat i sl.
-
Izgleda da insolacija i padavine imaju ogroman faktor, skoro kao i temperatura da bi plod dactylifere bio zreo. :sun:
-
Mislim da šanse za jestivi plod na najboljim pozicijama na Jadranu može biti ako:
1. se posadi kultivar koji ranije rađa, po mogučnosti da se može jesti u nezrelom stanju.
(takav kultivar je npr. Barhee)
2. sadnica nije iz sjemenke nego klon, ukorjenjeni izdanak ranorodnog kultivara.
3. se palma zaljeva intenzivno tijekom ljeta.
4. se palma dohranjuje dohranom sa visokim udjelom kalija.
5. se ženski cvijet opraši muškim peludom isto tako dactylifere
6. se plodovi razrjede i zaštite pokrovom od vlage.
Dok se ovako nešto ne isproba nemože se nagađati o uspješnosti.
Ja sam tu optimist jer ako dođu na dobrim pozicijama plodovi do nezrele faze, bez ikakve pomoći sa strane, onda bi ovako bilo šanse.
Što se tiće klime na mjestima komercijalnih plantaža, ima onih gdje svake godine temperature idu ispod nule.
Takvih je možda najviše oko južnog dijela Kaspijskog mora ili u Kini.
Ovo je karta rasprostranjenosti komercijalnih plantaža: http://en.wikipedia.org/wiki/File:DateYield.png (http://en.wikipedia.org/wiki/File:DateYield.png)
-
U Ateni vlada vruća stepska klima (Köppenova klasifikacija klime: BSh) s velikim padavinama između polovine oktobra do polovine aprila. Ukoliko postoje padavine tokom ljeta, one su rijetke i u obliku su kratkotrajnog pljuska.
Proljeće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledavanje grada i za sve druge aktivnosti vani. Ljeta mogu biti izuzetno topla. Prosječna najviša dnevna temperatura u julu je 33,5 °C.
Najviša dnevna temperatura je bila 48 °C u predgrađu Atene, u Elefsina, a najniža je bila -5,8 °C u Nea Philadelphiji. Tokom mećave koja je bila u februaru 2004. godine, najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7,9 °C. još na Engleskom, Athens holds the World Meteorological Organization record for the highest temperature ever recorded in Europe, at 48.0 °C (118.4 °F), which was recorded in the Elefsina and Tatoi suburbs of Athens on 10 July 1977.[44]
Below are the meteorological data for the northern suburb of Nea Filadelfeia and of Thiseio:+ With an average of 414.1 millimetres (16.30 in) of yearly precipitation, rainfall occurs largely between the months of October and April. July and August are the driest months, where thunderstorms occur sparsely once or twice a month. Winters are cool and rainy, with a January average of 8.9 °C (48.0 °F); in Nea Filadelfeia and 10.3 °C (50.5 °F) in Hellinikon; Snowstorms are infrequent but can cause disruption when they occur. Snowfalls are more frequent in the northern suburbs of the city.[24], Pokusaja za uzgojem Jestivog ploda datulje bilo je i u klasicnom periodu, u vrijeme turske uprave kao i za vrijeme Neoklasicisma u odusevljenju stvaranja, i resatauracije grcke nacije na paradigmi klasicnih antickih teorija, njihova nastojanja su ipak ostala, bez uspjeha, zelite li i reference mozda, ili referat na ovu temu, a o znakovima interpunkcije( zareza ili zapete) dalo bi se pricati, ali mislim da ovdje dolazimo iz razlicitih krajeva s razlicitim dijalektima, tako da je striktno drzanje leksicke forme, nije svugdje usvojena ista ti ceš naprimjer napisati Atena a neko ili netko drugi Atina, :cool:, A ovom sluzbenom statistikom iz vise izvora samo potvrđujem da je Atina daleko bolja za produkciju jestivog ploda od svakod mijesta na Jadranu mislim na popularne kultivare, jezgrovito i u sridu, (ups'pisem ikavski to nije lokalizam no vjerujem nećeš zamjeriti u duhu bona fides) :sun:
-
Imam konkretno pitanje za Travu, cesto odem do Zadra imam rodbinu, zanima me jer nisam primjetio, dactylifere i kako su pregurale zimu 11'12, jesu li se pokazele boljim od Kanarki :misli:
-
a o znakovima interpunkcije( zareza ili zapete) dalo bi se pricati, ali mislim da ovdje dolazimo iz razlicitih krajeva s razlicitim dijalektima, tako da je striktno drzanje leksicke forme, nije svugdje usvojena ista ti ceš naprimjer napisati Atena a neko ili netko drugi Atina, :cool:
Ne radi se o dijalektoloskim razlikama, ne smeta meni ni jedno od narecja bivse nam drzave (ovde na forumu imamo clanove od Triglava do Djevdjelije a i sire), ali pravopis je uprkos skorasnjim jezickim podelama ipak prakticno isti, dakle recenice svuda pocinju velikim slovom a zavrsavaju se tackom. Klauzule se odvajaju zarezima/zapetama. Prvi razred osnovne.
Ne kazem ti ovo zato sto hocu da ti dosadjujem, vec zato sto su ova tvoja pisanija krajnje nepregledna i konfuzna i potrebno je 5 puta procitati nesto da bi se doslo do ideje koju si hteo da preneses.
-
Hvala na pojasnjenju:). Trudicu se, da budem koncizan, i postujem leksičke norme. A sad ako mozes, da mi prokomentarises kako i na koji nacin uz postojeci sortiment mozemo dobiti ukusan ili bar jestiv plod Urme na Jadranu, s obzirom da sam argumetovno stavi prednosti Atinske klime, po tom pitanje mislim da je Scalarova tvrdnja najosnovanija, sto implicira primjenu iskustva u bisem SSSR-u?
-
Ja sam pre par godina uspeo doci do semena dactylirere iz Turkmenistana, od sorte koju su dugogodisnjim odabirom dobili sovjetski botanicari. Poslao sam po nekoliko semenki nekim clanovima foruma, pa cemo rezultate toga mozda videti za desetak godina (mada ja mislim da je samo trava od clanova sa Jadrana dobio to seme).
Iako je svasta teoretski moguce, pa cak i da u idealnim uslovima uz navodnjavanje, prihranjivanje i pomagala dactylifera radja i da plodovi sazrevaju na Jadranu, to ne bi bilo ni malo jednostavno niti jeftino, a isplativost je upitna posebno kad se uzme u obzir da puna kutija iranskih urmi/datulja kosta 200din/15kn/3,5km.
-
Ma nema uopće priče o nekakvoj isplativosti, to bi već zvučalo ko nekakva "teorija urote" :mrgreen:.
Mislim da šansa nekakva minimalna postoji ali nema govora o nikakvoj realnoj proizvodnji i planskome uzgoju.
-
Vinovu lozu i masline da, al za dactylifere cemo sacekati jos par vijekova, dok se obistini globalno zatopljenje... :lol:
-
Postoji sansa ali samo za licnu, satisfakciju :0648:, dotad Filifere, sta hocete pa Indijanci su vijekovima bili na tom, :mrgreen:
-
na eps-u onaj grk "P..nesto..kas" je prije oko godinu dana stavio slike zrelih plodova datulja negdi u jesen iz atene. tamni plodovi ne bas krupni. al zreli i jestivi sa sazrelom sjemenkom. iskopat cu slike, i cini mi se da sam dobio obecanje za koju sjemenku.... :misli:
-
Jeli kome procvjetala koja dacty? Acaranus, ona tvoja sto si kupio prosle godine bi mozda mogla vec cvijetati ? Mada mislim da ce i pored toplije zime i ranijeg proljeca ipak trebati pricekati do druge polovine travnja! Pitam jer mislim da je ova godina idealna (za sada) da se to dogodi ! Moje su sve jos male, a i dalje pokusavam stupiti u kontakt sa uzgaivacima u Spanjolskoj oko nabave jedne ili dvije zenske i jedne muske iz izdanaka! Nalazlost nitko jos ne odgovara na email :zbunjen:
-
Evo danas sam dobio odgovor od 2 rasadnika iz Spanjolske. Jedan mi je odgovorio odmah da oni imaju samo za ukras dacty ne i za proizvodnju datulja, a druga tvrtka ima upravo dacty koji ce roditi i za tu namjenu i cijena je 350 EUR-a po metru stabla bez transporta, nacelno najmanje koje imaju su 1.5 m. Sve su proizvedene iz izdanaka i po zelji se moze dobiti zenska ili muska, ove od 1.5 m su vec palme koje cvijetaju i nacelno mogu roditi. Vjerojatno se nece isplatiti bas sam narucivati vec bi se tek na osnovu punog kamiona isplatilo. Jer oni imaju vlastiti prijevoz kojim dostavljaju kako bi bili sigurni da ce palma u zdravom stanju doci do kupca. Cekam odgovor od jos dva rasadnika iz Spanjolske pa ce mo vidjeti.
-
Super...možda neš grupno...
-
Ja jesam zainteresiran, rasadnik ima svaceg interesantnog, ovo je firma http://www.plantasmediterraneas.com/ (http://www.plantasmediterraneas.com/)
-
(http://www.gradnja.rs/wp-content/uploads/2011/01/tq-plaza-1.jpg) PLAZA hotel u Budvi zasađene 2012, ima ploda, koji mijenja boju, sad ko zna, ovo bi se moglo brat' već :cool:
-
Za Novu godinu sam bio u Budvi. Zapale su mi za oko, mrak je bio pa ih nisam uspio slikati. Plodovi su bili zute boje. Znaci u nekom srednjem stadiju zrelosti.
-
Opet vrzino kolo :mrgreen:
Nema šanse da bez "ozbiljnije pomoći" na Jadranu dactylifere iznesu fertilno sjeme.
-
Soap, slazem se sa tobom u potpunosti. Bez velikog truda, nema nista od zrelih urmi. :icon_mrhappy:
-
Ja vjerujem da mogu. Ali neće sjeme bit plodno ako u blizini nema i ženke i mužjaka. Ženka mora bit oplođena da bi dala plodno sjeme.
Što se kod nas rijetko događa jer su zasađene pojedinačno ili pak sa kanarkama.
Što se kvalitete samog ploda tiče, e to bi već ovisilo od godine do godine te padalina. Kvalitetu ploda bi umanjila naša vlaga. Najukusniji plodovi su oni od pustinjskih datulja.
-
Ali za zreo plod datule u manjoj mjeri je bitno kakva je zima, vec koliko je dugo i vruce ljeto. Vrelo i dugo i susno ljeto je glavno da bi plod datula bio zreo. :sun:
-
Soap s tobom se slazem djelomicno i to u onom djelu da bez asistencije covjeka tesko moze biti kvalitetan plod, a stvar je jednostavna, najme i u idelanim uvijetima gdje rastu ljudi osiguravaju kvalitetnu oplodnju tako sto sjeku muske cvjetove i postavljaju na zenska stabla o tome sam i fotke stavljao. Jednostavno koncentracija dacty-a kao sto je i Marko spomenio nije takva na Jadranu da bi se to kvalitetno moglo dogoditi iskljucivo prirodnim putem.
Drugo, zuckasta do zeleno zuckasta boja je znak stupnja zrelosti ploda (o tome sam detaljno pisao ovdje) koja je puno kvalitetija od onih potpuno suhih, probjate kad bude u prilici pa ce te vidjeti! Ali naravno uz uvijet da se zenska oplodila sa kvalitetnim peludom (kao i da su drugi uvijeti tijekom sezone bili dovoljni), koliko je to bitno govori i cinjenica da se po Africi i Arapskim zemljama muski cvijet prodaje na pijacama! Ono sto je bitno napomeniti je da cvijet muskog stabla dobiven iz kostice nije najcesce dovoljno kvalitetan!
Trece, obrana grozdova s plodovima od kisnih dana je uobicajena i u Izraleu i ostalim podrucjima gdje se datulje gaje, a koji u jesen imaju povremeno kise.
Dakle dok se sve ne odradi kako sam napisao nevjerujem ni u kvalitetnu rodnost, naravno ljeto prilicno toplo i suncano treba biti, ali i dacty gnojene! S druge strane da budem iskren mene uopce ne zanima klijavo sjeme tih plodova, vec jestivost plodova i nista drugo. Jer sve ovo sam pricao i cuo od covjeka u rasadniku u Pakistanu koji je radio na plantazi datulja, sjeverno od Karachia, covjek izmedjuostalog sto mi je rekao je da iz sjemena je jako mala sansa da ce se dobiti kavalitetan jestiv plod/pelud ! Ono sto je cilj je poceti saditi dacty iz izdanaka i onda ce se i novi izdanci moci uzgajati i saditi kvalitetne sadnice. Bojim se da je ovo sve iz sjemena po ovom pitanju gubitak vremena, osim ako se hoce imati dacty samo za ukras, a to mi je uostalom i Spanjolac prosli tjedan napisao na email!
Ako ne vjerujete meni i ovim informacijama koje sam dobio direktno od ljudi sto usmenoj sto pismenoj komunikaciji onda sami provjerite. A ja cu ubuducnosti ici u tom smjeru koji sam i napisao, pa ce mo vidjeti. Nece mi biti zao ni ako cijeli eksperiment ne uspije! Dakle postoje neki drugi parametri koji trebaju biti isto tako zadovoljeni osim klime i nije klima jedini cimbenik!
Jos jedna stvar sto mi je Spanjolac rekao, dacty koje su majenjene za sadnju na javnim povrsinama po gradovima i mjestima, cesto se sade iskljucivo muski ili iz kostice alo jednog spola (najcesce muski) kako bi im bilo jednostavnije odrzavanje jer plodovi samo prave smece ali i neki bi dosli na ideju da ih idu brati, tako da na tim dacty posadjenim na javnm povrsinama nemojte ni gledati rodnost i kvalitetu ploda. Spanjlocac mi je rekao da oni uzgajaju dvije vrste sadnica, jedne za ukrase po vrtovima i javnim povrsinama i druge koji su za uzgoj datulja! Mislim da ce vam ovo dosta toga razjasniti!
-
Apsolutno! Nije ta tisucljetna selekcija bez razloga.
-
Savar, ovo je vrlo zanimljiv i poučan post. :thumb_up: Slažem se sa svim navedenim, pa svatko tko se imalo razumije u voćarstvo zna da nema uspješne proizvodnje voća bez kvalitetnog sadnog materijala koji je odgovarajuć za određeno podneblje. Datulje se već tisućama godina kultiviraju za prehranu i u tom dugačkom vremenskom razdoblju su nastale brojne sorte, koje se mogu razmnožavati samo vegetativno kako bi im se očuvala korisna svojstva. Saditi datulju iz koštice i od nje očekivati dobre plodove je isto što i posaditi voćnjak mandarina, jabuka ili bilo kojeg drugog voća od sadnica uzgojenih iz koštice i od njega očekivati dobre i kvalitetne prinose. To jednostavno ne ide tako. Vrlo je važan i izbor sorte koja je najprimjerenija za određeno podneblje. Sorte vinove loze su školski primjer toga. Netko tko nije upućen u ovu problematiku mogao bi posaditi vinograd plavca malog ili vugave u Zagorju, te se čuditi kada mu ne uspije i brzopleto zaključiti kako Zagorje nije pogodno za uzgoj nijedne sorte vinove loze, iako se u Zagorju proizvode vrhunska vina, ali naravno od sorti grožđa koje su prilagođene tom podneblju. Mislim da je isto i sa datuljama, treba eksperimentirati sa što više sorti i vidjeti koja bi mogla biti bar približno odgovarajuća. Nakon toga idu ostale vrlo važne agrotehničke mjere koje je Savar nabrojao: oprašivanje kvalitetnim peludom, zaštita plodova od kiše, gnojenje, a ne treba zaboraviti ni na navodnjavanje.
-
Odlicno Savar. Mislim da ti ljudi koji su ti govorili, su vec visegodisnji strucnjaci u uzgajanju datula, i ako oni to ne znaju ne zna niko.
-
savar, sve napisano kako treba. jedan kolega koji je bio u dubaiju, je nabavio plodove barhee datulja, i poslao ih meni postom, al u to vrijeme me nije bilo kod kuce u hrvatskoj,pa su ukucani smazali datulje i zagubili sjemenke. :icon_twisted: jedno vrijeme sam dosta proucavao dactylifere, i nabrijao se nac neku sortu koja bi bila dobra za jadran, a barhee je bila blizu jer se moze jest u khalal stanju, polu sirovo, inace se tako pored jos nekoliko sorti mogu konzumirat. u razgovoru s njim u dubaiju, ljudi koji ih prodaju i uzgajaju su mu rekli da se ako se zeli uzgojiti za ploda moraju se nabavit bas prave sadnice , iz sjemena ne mora ispast ista kvaliteta, obicno bude gora. u rjetkim slucajevima bolja od one iz koje je dobivena sjemenka. u izraelu ima jedna firma koja prodaje sadnice, prave sadnice, muske i zenske, certificirane, od kojih bi se moglo imat dobro pocetno stajaliste i nakon ihihi godina doc do nekog zakljucka, koja sorta bi bila najbolja za nas jadran, i naravno na kojim lokacijama. te sadnice se dobiju in vitro, te se odmah zna koje su muske koje zenske, sjemenom se dobije omjer oko 50 posto muskih, 50 posto zenskih. istina da se prodaju muske cvjetne drske sa polenom za nazovi umjetnu oplodnju da se dobije najbolji moguci plod, uz navodnjavanje, te zastitu od kise, kao na onim slikama sto sam kacio pod temu dactylifera, te jos kasnije prorjedjivanje plodova da ovi koji bi ostali, imali sto bolju velicinu,okus i kvalitetu. iziskuje i truda osim one "ne stignu dozrit". uvjeren sam da bi se moglo nesto napraviti. :thumb_up:
-
Sve kvalitetne sorte datulja nastale su iz sjemena.Ako uzmeš sjeme datulje koja je rasla na plantaži Medjoola onda bi imao velike mogućnosti za dobiti datulju koja bi dala plodove slične Medjoolu,naravno ako su i oprašivači na toj plantaži isto uzgojeni od klijanaca Medjoola.Ako su oprašivači od neke druge sorte onda je to već neka druga priča.Ako želimo imati kvalitetne plodove neke dobre sorte onda je uputno kupiti gotove,certificirane sadnice,ali,
koju sortu uzeti da bi bila dobra za ovo područje?Ako želimo domestificirati datulju na Jadranu onda sam prije za sijanje raznih sorti koje se mogu naći u obalnom području mediterana,i nadati se da će neki klijanci imati u sebi genetski potencijal da se prilagode našoj klimi,i da donesu rod bar do prvih jačih jesenjih kiša.Ono na što osobno najviše računam da od brojnih sorti koje sam isklijao,eventualnim ukrštanjem dobijem sjeme iz kojeg bi se dobili još otporniji primjerci.Taj film teško da ću gledati.Ono što bi se u stvari trebalo dogoditi to bi za naše uslove trebala biti mutacija koja bi trebala izmjeniti datulju da je učini prilagođenu našem podneblju(ili bi sama datulja trebala odlučiti ako želi imati potomstvo da učini neku prilagodbu).Vjerujem da je kod datulja,kao i kod maslina,većina sorti nastala spontano,ljudi su pronalazili klijance koji su imali dobre plodove i od njih su ponovo sijali sjeme,vremenom su na plantažama uvijek dobijali sve bolje i bolje plodove.Vjerujem da su i sorte koje se sade uz mediteranske obale nastale mutacijom-prilagodbom na vlažnije uvjete,pa zašto se to nebi dogodilo i malo sjevernije?Te promjene se ne mogu dogoditi preko noći,a ni za jedan ljudski život,ali ako sada počnemo za jedno 500 godina mogli bi imati neku damatinsku sortu.A što se tiče Barhe sorte,njen klijanac mi se pokazao najneotporniji na zimu.
-
to i talijani kazu da nije bas otporna na zimu, sorta barhee. nekoliko clanova eps-a ju je imalo u italiji i smrzla je na nekim smjesnim minusima, malo ispod nule. u nekoliko stranica, najotpornija na niske temperature od dacylifera se navodi zahidi sorta iz iraka. sad, istina il ne, ne bi znao...
-
Ma najviše me zanima otpornost na vlagu,da može uspješno donijeti rod.Što se tiče otpornosti na hladnoću desetak drugih sorti koje imam,pokazale su se otporne na -5-6°,vjerujem da kad porastu ni par stupnjeva niže temperature nebi im trebale predstavljati neki problem.Zahidi bi isto bila pustinjska sorta,vjerojatno presuha za naše uslove,ali isto bi je trebalo ubaciti u genetsku šemu :thumb_up:
-
Mislim da osim u Španjolskoj rodnih datulja ima i u Turskoj.
Te Turske bi mogle biti bliske našoj klimi..
-
Da, ali ipak neka mjesta u Turskoj poput Izmira, Bodruma, Antalya i sl. imaju jako vruca ljeta, tj. doata toplija od nasih. Uz to mislim da je kolicina padavina u jesen daleko manja nego ovdje.
-
Uz to mislim da je kolicina padavina u jesen daleko manja nego ovdje.
U Saudijskoj Arabiji je sigurno i manja.
Nisam ni mislio da je klima na tim mjestima u Turskoj ista ali je bliža našoj nego nekoj tropskoj pustinji.
-
Na Cipru i Kreti imaju rodnih datulja.Ne znam koje su tamo sorte u pitanju.
-
Saudijska Arabija skoro i da nema padavina. Vecina mjesta i ispod 30mm kise godisnje.
Dok npr Antalya i Bodrum imaju oko 1000mm u prosjeku. To je nama mnogo blize, ali je vecina padavina u zimu. Dok je u vecini mjesta na Jadranu novembar najkisovitiji mjesec (ima mjesta i preko 200mm u novembru). Dok Turska (mislim na obalu) u novembru ima relativno malu kolicinu padavina (do 130mm). Ali kod njih su i jeseni poprilicno tople.
-
Ovako prema podatcima na francusko i to su baš studije, Medjool i Deglet Noor, su datule mediteranskog obalnog područja znači poluotporne na vlagu, u polupustinjskim uslovima, su pouzdano izržavale -15, prije sam stavljao izvore, ostali kultivari su obično iz pustnjskih oaza i nemaju šansu od vlažne hladnoće. Ko hoće imati svoje datule pa moze ako zivi na npr, otuku Svetcu. ,,En revanche, il ne faut pas espérer de récolte de dattes en France, car il faut beaucoup de chaleur et d'ensoleillement pour la maturation des fruits (sauf dans des situations exceptionnellement favorables comme à Avignon par exemple).,, da prevedem suštinu rađaju u Avinjonu i to kultivar Deglet N. porijeklom iz Alžira, Les pieds mâles fleurissent 3 à 5 ans après le semis, les femelles 6 à 10 ans après. (muski cvjetaju od 3-5 godina zenski, ne prije 6 do 10) i tolerišu kratak mraz,, résiste bien au froid (jusqu'à -12 °C) ,,i mladi primjerci ali ne dulje od 6 sati. Oko sorti se nemorate patiti, ako neko iz sjemena ima najčešći Deglet N. S amo ti klijanci iz sjemena su lutrija kao i oni kod masline svaka, je svoja na neki način. :sun:
Sacramento Ca. malo je reći da i ornamentalne rode :wink:
(http://ucanr.edu/blogs/food/blogfiles/21354_original.jpg)