Dubrovnik je prije stotinjak i više godina imao puno više Phoenix dactylifera. Najstarije razglednice su s prijelaza XIX. na XX. stoljeće.
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/1899_dubrovnik.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/ragusa_1905.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/P_dactylifera-1.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/p_dacty_plod.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/dubrov_p_dacty.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/pogledodsvjakoba2.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/pogledodsvjakoba.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/stari_dubrovnik_palme.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/dubrovnik.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/hotelwreggdubrovnik.jpg)
dugu, dugu...
još na koncu XIX. stoljeća u Opatiji je pored velikog broja Trachycarpusa fortuneia bio je i pokoji Phoenix canariensis i Washingtonia filifera. Na prvoj slici sasvim desno je P. canariensis
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija_cca_1900_lijevop_canariensi.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija1.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/abazzia.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija_slatina1925.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija1925_2.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija1956_3.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija1954.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija1956.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija1950.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatija1959.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatijagrupatrachy.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatijapcanariensis.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatijawashidesno.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/opatijawashingtoniafilifera.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/washingopatije.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/washingtoniaopatija.jpg)
Palme u Splitu nekad
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/boticevapoljana2.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/boticevapoljana.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/palmenafrobali.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/split1958.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/split1960_tih.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/split1962.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/splitcca1960.jpg)
O početku organiziranog sađenja palmi u ovom gradu članak Vrtovi i perivoji Splita Nastajanje i razvoj perivojne arhitekture grada
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16469 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16469)
Potaknut reportažom s Lošinja koju je napravio Daniel ponovno sam malo tražio slike stare P. dactylifere iz vrta obitelji Nikole Cara.
Citat je iz 1916. objavljeno u Glasniku Hrv. naravoslovnog društva 'reče mi vrli otačbenik Fran Lovrić samo ove riječi: „Evo je!" Sustao sam kao prikovan, jer zagledah prvi puta ogromnu slatku datulju, koja je nekoliko metara visoka i više od po metra debela. U jednoj pokrajnoj uličici unišao sam u vrt Nikole Cara, gdje je datulja pred njegovom kućom raskrilila svoje ugledne hvoje. Upitah starca, koliko je godina stara ; reče, da su njemu 84 godine, ali da je rasla, kad bijaše još djetetom. Medju hvojama zagledam i plodove, bilo ih nekoliko stotina, bilo krupnih, bilo sitnih datulja, koje ostaju zelene. Još je jedna datulja u dvorištu djevojačke škole, koja ponese „muške", a ona u Cara „ženske" cvijetove, koje zaplodjuju umjetnim načinom t. j. muški se cvijetovi prenašaju na ženske i zaprašuju, kako to biva i druguda po svijetu, gdje se datulje goje u veliko."
Slično kao iz gornjeg citata, gledajući stare slike sa SkyscraperCitya o Lošinju od korisnika apsyrta, i ja sam mogao reći "Evo je!"
Kako se navodi najslikanija palma tog vremena. Prenosim dio starih slika sa spomenute stranice. Vidi se i druga palma s kojom su oprašivali žensku iz vrta obitelj Car.
1898
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1898Car_zps3df773b4.jpg)
1899
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1899_NikoleCara_zps0a49e9f3.jpg)
1900
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1900Car_zps02a589d1.jpg)
1901
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1901Car_zps4908faba.jpg)
1903
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villazar1903Car_zps27a6b03b.jpg)
1905
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1905_zps5bce078e.jpg)
1907
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1907_zpsfc3ae2e0.jpg)
1908
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1908_zps6c7cd496.jpg)
1909
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1909_zps192efb94.jpg)
1910
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/villa1910_zps1e1e2b91.jpg)Botaničar Ambroz Haračić je spomenute palme iz Malog Lošinja iz Vrta obitelji Car i djevojačke škole, koje su redovito cvale svake godine i proizvodile na godinu 6-8 cvatova, umjetno oplodio i dobio sjeme, koje je moglo klijati i proizvoditi nove primjerke. To dokazuje da je plod u botaničkom smislu bio zreo. Haračić je to opisao u svojim djelima o klimi i flori Lošinja objavljenim na talijanskom jeziku. U Velom Lošinju je rasla stara datulja, za koju je vlasnik tvrdio Haračiću (1903. godine) da je zasađena prije 147 godina. Ta datulja je privukla pozornost botaničara i slikara Franza Pettera (1791-1866) koji je za nju tvrdio da je to u Europi najsjevernija datulja, koja raste na otvorenom (naravno u njegovo vrijeme). Ipak ni tad to nije bilo točno jer su one u M. Lošinju ipak par kilometara sjevernije.
Jedan kraći novinski članak iz 1906. god. koji opisuje lošinjske datulje.
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Palms%20and%20other%20exotics/cc637cca-53fa-4e21-89d5-05aad56d09b5_zps8e0a0c4f.jpg)slike starih P. dactylifera s kraja 19 i početka 20 st. Prepoznaje li netko lokacije od ovih i je li možda koja živa. Pivi je stavljao nekada davno slike s Visa gdje su do početka 1900-ih isto gotovo isključivo uzgajali P. dactylifere, ni njih više uglavnom nema osim nekoliko izuzetno starih primjeraka.
Hvar
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/Lesina_zpscee9722e.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/Hvar_zps37aa9b1d.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/Lesina3_zps5fc46a5c.png)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Losinj/Lesina2_zpsa7ddce74.jpg)
Ali prije su bile skoro sve filifere u drugom redu
(https://scontent-lhr3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xpa1/t31.0-8/10959995_10203748167127924_50156118996728156_o.jpg)
(https://scontent-lhr3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xfp1/v/t1.0-9/12509055_500146143521091_9091706194924485938_n.jpg?oh=9d482081d8302a8ef98f20a82828ff94&oe=57048D57)
Danas ih je jedva 50%...očito ima ne odgovara pozicija blizu mora jer u prirodi žive najmanje 150 godina (ove su posađene 1922 mislim)
Čak je bilo i robusta kod Prokurativa :0648:
(https://scontent-lhr3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xaf1/t31.0-8/12491831_164845923884259_4098545650591042769_o.jpg)
Tko zan šta je snjima bilo...
Splitska riva 1957.
čini mi se da sada nisu toliko filifera u 1 redu :misli:
(https://scontent-frt3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xlp1/v/t1.0-9/12507195_501664273369278_2636646641190427131_n.jpg?oh=1a094fc7cbdb1d120068db37907cdf3f&oe=573F276C)
Evo našao sam još jednu.
(https://scontent-fra3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xap1/v/t1.0-9/945935_605903926098436_91235306_n.jpg?oh=03b6b0e2e84fdfee409a81d5f656e98f&oe=573681DA)
Ova mi izgleda najstarija.
Meni to izgleda kao Trsteno, ne Split. :wink:
(https://scontent-fra3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xpf1/v/t1.0-9/970888_580177332004429_2125586127_n.jpg?oh=4f3f575d54a2ffd188073ece6ed88d83&oe=5701D568)
(https://scontent-fra3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xfl1/v/t1.0-9/260395_579850435370452_948706456_n.jpg?oh=5c1e45ad054731ae90cc448fa60327d8&oe=573ED626)
(https://scontent-fra3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xfp1/v/t1.0-9/970888_580177338671095_1734874640_n.jpg?oh=5105ffb8a3f286746f6058b7465c7e0a&oe=573B939F)