palmapedia.com
PALME => PALME (Arecaceae) => Autor teme: akaranus - Veljače 02, 2015, 08:54:13 prijepodne
-
hm čudno mi je to da treba zalit biljke prije minusa ko to savjetuje? jer di god naletiš za zaštitu treba zasušit prije mraza, ili u opisima recimo biljka je otporna do 9a a u suhim klimama i 8b...možda je trenutačno toplije jer inercija mase vode+zemlje neda da se lako zemlja ohladi ali šta kad je duži minus pa isto tako ta masa akumulira hladnoću koja isto tako pomalo otpušta i hladi biljku? da ne govorim o smrzavanju površine, lišće puno vode pa smrzavanje koplja i sl....
-
hm čudno mi je to da treba zalit biljke prije minusa ko to savjetuje? jer di god naletiš za zaštitu treba zasušit prije mraza, ili u opisima recimo biljka je otporna do 9a a u suhim klimama i 8b...možda je trenutačno toplije jer inercija mase vode+zemlje neda da se lako zemlja ohladi ali šta kad je duži minus pa isto tako ta masa akumulira hladnoću koja isto tako pomalo otpušta i hladi biljku? da ne govorim o smrzavanju površine, lišće puno vode pa smrzavanje koplja i sl....
...smrzavanja površinskog korijena palme itd. ono što sam ja radio je da sam nakon hladnijeg razdoblja koje je obično bilo uz jaku buru dobro zalio zemlju...
-
poslije da, da biljlka povrati vodu i eventualno spasi isušene stanice, ali prije jake bure i minusa natapat mi pari ludost...
-
Ja pre mraza ni u ludilu ne bih zalivao, pa nije slučajnost što dva meseca pre zime zasušujem i biljke i zemlju oko njih. Uprkos zasušivanju mi je od vlage stradao Nannorrhops, a kako bi tek bilo da sam pred mraz zalio palme... :shocked:
-
Našao sam podatke u literaturi da je dobro zaliti zemlju gdje biljke rastu ali bar 3-4 dana prije zahlađenja. To se radi zato jer onda zemlja ima veći kapacitet upijanja topline (mokra zemlja u odnosu na suhu, jer voda upije u sebe najviše toplinske energije od svih ostalih materijala). Ali tih par dana prije zahlađenja treba biti sunčano. Zato će takva zemlja imati veću temperaturu nego suha i mraz će se kasnije pojaviti. Jedino tad pomaže mokra zemlja.
A što se tiče bure, najbolje je izložene i osjetljive biljke zamotati s agrotextilom i onom zelenom mrežom. Tako se zaštiti list da mu bura ne isiše i isuši svu vlagu, jer kad tako jako puše tako suh vjetar (a zna biti samo 10% relativna vlažnost zraka) korijen ne može tako brzo slati vlagu u list čak i ako je zemlja supervlažna i onda list otpadne.
Eto mali savjeti, ja sam to čitao za voćke, povrće, ali mislim da vrijedi za sve biljke.
-
Ali javlja se i drugi problem,ako je tlo vlažno i toplo,i korijen pumpa toplu vodu u listove,koji su okruženi zrakom,burnim,temperature -5°C,što se onda događa?Ovih dana iščupao sam koplja na 6 dactylifera ,N.ritchiani ,A.wrightii,P.toraly microcarpi i Brahea clari.Sve ove palme su preklani doživjele slične minuse,bez zaštite i preživile su bez oštećenja.
-
Da, i u mene su štete sve veće iz dana u dan.
-
hm čudno mi je to da treba zalit biljke prije minusa ko to savjetuje? jer di god naletiš za zaštitu treba zasušit prije mraza, ili u opisima recimo biljka je otporna do 9a a u suhim klimama i 8b...možda je trenutačno toplije jer inercija mase vode+zemlje neda da se lako zemlja ohladi ali šta kad je duži minus pa isto tako ta masa akumulira hladnoću koja isto tako pomalo otpušta i hladi biljku? da ne govorim o smrzavanju površine, lišće puno vode pa smrzavanje koplja i sl....
Evo zanimljivih članaka o zaljevanju egzota prije hladnog vala, odnosno minusa.
Ima i na palmtalku tema. Recimo kad je bio onaj hladni val u Kaliforniji, svi su dan,dva prije dobro zalili vrt. :wink:
http://www.ehow.com/how_5770225_water-plants-there-frost.html (http://www.ehow.com/how_5770225_water-plants-there-frost.html)
http://www.royalpalmnurseries.com/landscape_care/weather_guide/cold_weather_tips.html (http://www.royalpalmnurseries.com/landscape_care/weather_guide/cold_weather_tips.html)
http://www.thegardenhelper.com/frost.html (http://www.thegardenhelper.com/frost.html)
http://www.syracuse.com/news/index.ssf/2013/05/freeze_warning_tonight_5_thing.html (http://www.syracuse.com/news/index.ssf/2013/05/freeze_warning_tonight_5_thing.html)
http://www.gardeningknowhow.com/plant-problems/environmental/frost-how-to-protect-your-plants.htm (http://www.gardeningknowhow.com/plant-problems/environmental/frost-how-to-protect-your-plants.htm)
http://text.lsuagcenter.com/en/our_offices/parishes/East+Baton+Rouge/Features/lawn_garden/Protect-plants-from-freezing-weather.htm (http://text.lsuagcenter.com/en/our_offices/parishes/East+Baton+Rouge/Features/lawn_garden/Protect-plants-from-freezing-weather.htm)
-
Možda to važi u zoni 9b gde je mraz od -2 na jednu noć (mada i u tom slučaju ne verujem), ali ako je mraz -15 i ide 10 vezanih ledenih dana, zalivanje pre mraza je katastrofalna ideja.
Neke palme (npr. Serenoa repens ili Sabal minor) odlično trpe i mraz i požar, ali pod uslovom da im srce (koje je na nivou zemlje) ostane neoštećeno. Ako ih zaliješ pre mraza, naiđe dug ledeni prodor i zaledi prvih 10cm zemlje, kristali leda će se formirati i u srcu i oko srca i po korenju i sl. Jako loše za palmu. Meni su npr. Sabali preživljavali kontinentalnu zimu samo uz zasušivanje.
-
s obzirom na količinu padalina u zimskom periodu u našem klimatu nema govora o suhoći tla kod biljaka koje su godinu dvi već u zemlji, bura može površinski sloj isušit ali od pola metra naniže nema šanse da isuši a tu je već korjenje biljke, problem naše klime i je dugotrajna vlažna hladnoća koja "guši" korjen i pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja pa dodavanje još dodatne vode prije minusa mislim da samo može štetu veću napravit, pustimo pustinjske djelove kalifornije di će im temperatura nakon prodora skočit na 15-20 stupnjeva ugrijat tu vodu i na kraju napit biljku koja je u dobroj vegetaciji zbog tih temperatura.....sve dok je biljka u mirovanju tj dok nema većeg protoka hranjiva kroz nju svaki dugotrajniji višak vode na srcu ili korjenu rezultira gljivičnim oboljenjem pogotovo biljkama kojima temperaturno nije mjesto u našoj klimi tj onima koje u domovini nemaju zimsko mirovanje i stalno su u vegetaciji pa nisu razvile dovoljno otpornosti na gljivice ....
-
Moje je misljenje da kao i kod nas ljudi, ukoliko su nam noge tople i cijelom organizmu je manje hladno, drugim rijecima, smatram da se mora pospjesiti aktivnost mikroorganizama u zoni korijena, jer oni svojim radom stvaraju ishranu biljci i razvijaju temperaturu. To, opet iznosim moje misljenje, daje protok kroz organe biljke, a protok i aktivnost pospjesuju zadrzavanje nivoa secera u tkivu. Ni isusivanje, dakle zedjanje biljke, a ni zalijevanje pred mraz nije dobra opcija. Ja sam u praksi vidio da dobro namulcirane biljke bolje rastu i pokazuju vecu otpornost kako na susu tako na led.S time da razlikujem ljetno, vlaznije mulciranje, gdje se vlaga dulje zadrzava u zoni korijena i zimsko, propusnije mulciranje. Bitno je da ispod 10-15 cm rade mikroorganizmi. Pa cak ako se i dogodi polarna zima i biljka izgubi koplje ili lisce, korijen ostaje super zdrav i biljka se svakako obnavlja slijedece sezone i to ubrzano.
Evo, ja sam samo iznio svoje misljenje, ali mi se pokazalo tocnim u zadnjih 4 godina.
Pozdrav svima
-
Potpisujem. Načelno je u nas malčiranje nedovoljno korištena tehnika.
-
s obzirom na količinu padalina u zimskom periodu u našem klimatu nema govora o suhoći tla kod biljaka koje su godinu dvi već u zemlji, bura može površinski sloj isušit ali od pola metra naniže nema šanse da isuši a tu je već korjenje biljke, problem naše klime i je dugotrajna vlažna hladnoća koja "guši" korjen i pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja pa dodavanje još dodatne vode prije minusa mislim da samo može štetu veću napravit, pustimo pustinjske djelove kalifornije di će im temperatura nakon prodora skočit na 15-20 stupnjeva ugrijat tu vodu i na kraju napit biljku koja je u dobroj vegetaciji zbog tih temperatura.....sve dok je biljka u mirovanju tj dok nema većeg protoka hranjiva kroz nju svaki dugotrajniji višak vode na srcu ili korjenu rezultira gljivičnim oboljenjem pogotovo biljkama kojima temperaturno nije mjesto u našoj klimi tj onima koje u domovini nemaju zimsko mirovanje i stalno su u vegetaciji pa nisu razvile dovoljno otpornosti na gljivice ....
Većina palmi, posebno onih tropskih ima plitko korjenje. Palme su srodnici trava, nisu prava stabla.
Samo pustinjske palme, odnosno one koje potječu iz sušnih klima imaju duboko korjenje. Tako da njima dubinska vlažnost ne znači puno. Palme više šire korjenje na površini u širini, nego u dubinu.
U našoj klimi, bura jako brzo isuši zemlju.
A kiša zimi zna ne padati i po mjesec dana. Kod nas zapravo u nekoliko dana zna pasti jako velika količina kiše. Kiša ne pada svaki dan. Ali kad pada kiša je obilna, pa se tako puni godišnji prosjek.
Imaš recimo klima koje su po godišnjem prosjeku, sušniji od nas, ali zimi im skoro svaki dan pada kiša, samo u manjoj količini nego kod nas. Dok god nas ima manje kišnih dana, ali je kiša u tim kišnim danima obilna.
Ali gora je ta svakodnevna vlaga, nego ova naša.
Ovdje se ne govori o konstantnoj vlažnosti zemlje tijekom zime, već o zaljevanju egzota prije najavljenih minusa. Jer to prema stručnjacima, ublažava oštećenja na biljkama. Bolje podnose minuse kad im je lišće puno vode i šećera.
I naravno ovdje se govori o klimama poput naše u Dalmaciji, gdje su minusi rijetki, ne česti.
U kaliforniji i Floridi je normalna praksa zaljevati biljke prije minusa. I kad se uzmu oštećenja njihovih palmi i onih članova ovog foruma na istim minusima kao i kod nas, čini se da ta njihova praksa djeluje.
Lišće biljaka sa jako malo vlage u njima, prvo će dobit oštećenja od hladnoće. Jer će se isušiti.
Nema ništa gore od orkanske bure u kombinaciji sa minusom.
-
A smatram da i zasušivanje biljaka koje se radi na kontinentu, također nije dobro. Biljke moraju imati vlage.
Često se na forumu od strane kontinentalaca spominje da su im neke jako otporne palme propale ili izgledaju loše nakon skidanja zaštite u proljeće. Recimo sabali.
Možda je baš to isušivanje u kombinaciji sa minusima razlog.
Također biljkama šteti konstantna vlaga u kruni ili na lišću, ne toliko u blizini korjenja. A ovdje se ne govori o zaljevanju lišća niti krune biljaka, nego zemlje.
-
Na kontinentu sabale obavezno treba zasušivati, u to nemam nikakve sumnje. Pogledaj samo Scararove sabale kako dobro izgledaju poslije svake zime, a tlo oko njih je ekstremno suho. Moj sabal u zemlji je nakon svake zime gubio listove jer nikako nisam uspio isušiti zemlju oko njega. Pokrivao sam tlo najlonom 2-3 mjeseca prije zime no to nije bilo dovoljno jer budući da nije bila pokrivena dovoljno velika površina vlaga je iz vlažnijeg nezaštićenog područja prešla u zaštićeno područje.
-
Problem je vlaga u kruni palmi i na lišću. Ta izaziva truljenje. Znači kiša je štetna, jer kiša ne zaljeva samo zemlju, već i lišće biljaka i krune palmi se pune vodom. I onda kad kod vas na kontinentu dođe minus. Ta voda u kruni se smrzne i ošteti biljku.
Vlažna zemlja Sabalima nije problem. Neki Sabali žive korjenjem uronjenim u vodi u prirodnom staništu.
Sabal minori kod nas u Trstenu su stari možda stotinu godina. A ima ih možda dvadestak, više njih posađenih skupa na više mjesta. Vlaga im nikad nije bila problem, dapače, uživaju u njoj.
-
A smatram da i zasušivanje biljaka koje se radi na kontinentu, također nije dobro. Biljke moraju imati vlage.
Često se na forumu od strane kontinentalaca spominje da su im neke jako otporne palme propale ili izgledaju loše nakon skidanja zaštite u proljeće. Recimo sabali.
Možda je baš to isušivanje u kombinaciji sa minusima razlog.
Također biljkama šteti konstantna vlaga u kruni ili na lišću, ne toliko u blizini korjenja. A ovdje se ne govori o zaljevanju lišća niti krune biljaka, nego zemlje.
Konkretno sa Sabalima imam veliko iskustvo i bez zasušivanja oni jako jako teško trpe zime na kontinentu. Ako i prežive, to je uz skoro potpunu defolijaciju i mučenje u sledećoj sezoni.
Uz zasušivanje, par starijih listova se malo skupi od suše, ali biljka tera dalje uz minimalna oštećenja. Razlika je drastična.
Ne treba palmama koje potiču iz kontinentalnih krajeva (Sabali, Trachycarpusi) zimi puno vode, oni ionako miruju. Nannorrhopsi su možda ekstremni primer toga, ne samo zato što guraju koren u dubinu dok ne nađu podzemne vode, nego zato što su u Afganistanu evoluirali da prezimljavaju u izuzetno suvim uslovima koje je ovde čak i sa zasušivanjem nemoguće postići.
-
Problem je vlaga u kruni palmi i na lišću. Ta izaziva truljenje. Znači kiša je štetna, jer kiša ne zaljeva samo zemlju, već i lišće biljaka i krune palmi se pune vodom. I onda kad kod vas na kontinentu dođe minus. Ta voda u kruni se smrzne i ošteti biljku.
Vlažna zemlja Sabalima nije problem. Neki Sabali žive korjenjem uronjenim u vodi u prirodnom staništu.
Sabal minori kod na u Trstenu su stari možda stotinu godina. Vlaga im nikad nije bila problem, dapače, uživaju u njoj.
Kruna Sabal minora je na nivou zemlje. Da bi kruna ostala suva, i zemlja mora da bude suva.
-
Konkretno sa Sabalima imam veliko iskustvo i bez zasušivanja oni jako jako teško trpe zime na kontinentu. Ako i prežive, to je uz skoro potpunu defolijaciju i mučenje u sledećoj sezoni.
Uz zasušivanje, par starijih listova se malo skupi od suše, ali biljka tera dalje uz minimalna oštećenja. Razlika je drastična.
Ne treba palmama koje potiču iz kontinentalnih krajeva (Sabali, Trachycarpusi) zimi puno vode, oni ionako miruju. Nannorrhopsi su možda ekstremni primer toga, ne samo zato što guraju koren u dubinu dok ne nađu podzemne vode, nego zato što su u Afganistanu evoluirali da prezimljavaju u izuzetno suvim uslovima koje je ovde čak i sa zasušivanjem nemoguće postići.
Nannorrhops je pustinjska palma. Ona ima duboko korjenje.
Većina Sabala imaju plitko. Jer potječu iz klima sa visokom vlažnošću. Pa im evolucijski duboko korjenje nije trebalo. Samim time trebaju puno više vode. Nannorrhops je posebno osjetljiv na vodu u kruni i na lišću.
-
Ovdje se ne govori o konstantnoj vlažnosti zemlje tijekom zime, već o zaljevanju egzota prije najavljenih minusa. Jer to prema stručnjacima, ublažava oštećenja na biljkama. Bolje podnose minuse kad im je lišće puno vode i šećera.
I naravno ovdje se govori o klimama poput naše u Dalmaciji, gdje su minusi rijetki, ne česti.
znači po tebi konstantna vlažnost tla zimi nema veze sa zaljevanjem egzota prije minusa!?, kog ćeš vraga zalivat kad je vlažno stalno zimi a veću razinu šećera nećeš dobit u biljci jer većina tropskih i drugih vrsta je u stanju mirovanja pri nižim temperaturama, plitko korjenje tropskih vrsta ne znači da im je korjenje na 10cm dubine nego na metar a možda ne dopire do 5m i dublje, a na metar je već tupina koja zadržava vodu koja je pala i ima tri miseca bar u mene, ako u mene ne isuši di ima više bure i dosta manje padalina kako će u tebe....a stručnjaci koji govore o tome smo i mi svi koji imamo iskustva i uvid u to šta se događa sa svakom biljkom prilikom mrazeva u našim vrtovima, ukratko kombinacija mokra zemlja pa bura i mraz iza toga =katastrofa vidio više puta na mojim biljkama u ovih 8-9 godina, suhi led i bura=samo vršci listova uglavnom oprljeni a nikakvih većih oštećenja....evo sad ovaj zadnji prodor biljke su bile još u vegetaciji pune šećera i vode od kiša pa je naletilo nekih jadnih -4 i sredilo redom zonu 9a...da je bilo suho i da biljke u sebi nisu imale toliko vode nema šanse da bi iščupa 15 kopalja palmi zone 9a...
-
a kalifornija i florida su svjetovi za sebe i slijepo koristit njihove metode i podatke često u našem klimatu nema veze jer se ne mogu prekopirati, počevši od zona otpornosti pa dalje..jedino ti iskustvo u tvom vrtu može reć šta prolazi i onda se to može eventualno primjenit unutar neke bliže regije...
-
Na kopnu bi takva tehnika bila prava ludost. Jedini razlog zašto imam neke vrste palmi zone 8a-8b vani 4-5 godina, npr. C. humilis cerifere, B. odoratu, B. armatu samo s pasivnom zaštitom je jer ih zasušujem koliko god to mogu, a i to mi opet nije najbolje jamstvo jer ih ne mogu provjetravati nego kako ih natkrijem i zamalčiram, zamotam tako u pravilu ostaju do kraja zime. Neko je to već prije napisao - vlage na dubini od nekoliko desetaka cm već ima dovoljno i nje sigurno ne nedostaje kad su aktivnosti palmi smanjene na minimalnu mjeru.
-
USDA zone nemaju veze sa našim klimatološkim prilikama,mogu poslužiti za naše potrebe ,ali samo okvirno.Kalifornija i Florida nemaju minuse koji potraju 5-6 dana,i to po -5-6°,Kad ameri iznose svoja iskustva govore o minusima koji su trajali nekoliko sati.U takvim uslovima ako je tlo jako suho,kao što je uglavnom u Kaliforniji,zalivanje palmi možda je i dobro,valjda kad baciš vodu na toplo tlo napraviš paru koja zagrije zrak?
Kad ovdje govorimo o palmama u Dalmaciji onda moramo znati da je Dalmacija vrlo duga,da bi se USDA razvukla od 8b-9b,pa ne triba generalizirati i držati se nekih američkih načina brige oko palmi,negdi to može a negdi ne,mada mi se čini da zalivanje nigdi na jadranskoj obali ne dolazi u obzir,pa niti u Dubrovniku,a još manje u Trstenom,koji leži na vodi.A što se tiče zalivanje nemamo ni svi istu zemlju,kod nekog je debela crvenca,negdi je škaljevita crvenica ili škaljevita ginasta zemlja,negdi je glinasta,neko ima i pjeskovitu,pa se onda jako razlikuju i vodni režimi u kojima boravi korijenje naših palmi.
Kad govorimo o našim i skustvima sa palmama onda nam to svima koristi,okvirno,možemo nečije iskustvo upotrijebiti ako vidimo sličnosti sa našim uslovima,ako sam ja u zoni 8 a neko u zoni 10,onda mi njegovo iskustvo znači jako malo.kad bi neko sa Floride sad vidio moj vrt,nebi mu napamet palo ništa drugo saditi osim bajama i crnika.
I ta priča o plitkom korijenju palmi nikako ne stoji,plitko korijenje uglavnom imaju palme koje rastu u tropima i suptropima,ali samo tamo gdje imaju puno vode,ali vjerojatno i u takvim uslovima,palme većeg rasta sigurno imaju duboko i široko rasprostranjen korijen,pa kako bi drugačije držale stup od 20-30 m,da ne govorimo ceroxilonima,kako bi stup od 60m stajao da nije dobro podbočen korijenom?Sabali nisu baš palme malog korijena,pa niti S.minor,vidio sam slike di su ih otkopavali i imaju podubok korijen,(pa samo podzemno stablo ima preko pola metra)jer rastu u pjeskovitom tlu,koje se brzo osuši,pa moraju imati dubok korijen ,da dosegnu vodu.Oni veći sigurno imaju sigurno isto tako jak korijen,inače bi ih lagani maestral zavalio.
-
znači po tebi konstantna vlažnost tla zimi nema veze sa zaljevanjem egzota prije minusa!?, kog ćeš vraga zalivat kad je vlažno stalno zimi a veću razinu šećera nećeš dobit u biljci jer većina tropskih i drugih vrsta je u stanju mirovanja pri nižim temperaturama, plitko korjenje tropskih vrsta ne znači da im je korjenje na 10cm dubine nego na metar a možda ne dopire do 5m i dublje, a na metar je već tupina koja zadržava vodu koja je pala i ima tri miseca bar u mene, ako u mene ne isuši di ima više bure i dosta manje padalina kako će u tebe....a stručnjaci koji govore o tome smo i mi svi koji imamo iskustva i uvid u to šta se događa sa svakom biljkom prilikom mrazeva u našim vrtovima, ukratko kombinacija mokra zemlja pa bura i mraz iza toga =katastrofa vidio više puta na mojim biljkama u ovih 8-9 godina, suhi led i bura=samo vršci listova uglavnom oprljeni a nikakvih većih oštećenja....evo sad ovaj zadnji prodor biljke su bile još u vegetaciji pune šećera i vode od kiša pa je naletilo nekih jadnih -4 i sredilo redom zonu 9a...da je bilo suho i da biljke u sebi nisu imale toliko vode nema šanse da bi iščupa 15 kopalja palmi zone 9a...
Stvar je u tome da tlo nije stalno vlažno zimi. Bar kod mene u Dubrovniku nije. Kad puše bura a kiše nije bilo mjesec dana, kako je bilo ove zime u Dubrovniku, tlo se itekako sasuši i popuca koliko je suho.
A većina palmi, posebno onih mlađih ni ne pušta korjenje duže od metra u dubinu, tropske palme još i manje. Pa im je vlaga još i potrebnija. A kad tome pridodam tek posađene palme, kao što su one kod mene, kojima je korjenje na svega 20-30 cm dubine. One se sasuše još i prije.
Nitko ovdje ne govori o konstantnoj vlažnosti, već zaljevanju biljaka prije minusa. A kako su minusi rijetkost u mediteranskoj klimi. Dogode se najviše 1-2 puta zimi, ponekad nikako. Onda nema govora o konstantnom zaljevanju.
Vlažno tlo je uvjek toplije nego suho. Posebno kad se aktiviraju mikroorganizmi u njemu koji još više podižu njegovu temperaturu.
Ono što šteti je voda u kruni biljaka. Ta ako se smrzne, izaziva štetu, ne vlažno tlo.
Ja svoje Archontophoenixe konstantno cijele zime zaljevam kad nema kiše, tako da im je zemlja stalno mokra. :wink:
Evo još malo članaka o istoj temi.
http://polkmastergardener.ifas.ufl.edu/Articles/A%20coming%20freeze%20%28joe%29.pdf (http://polkmastergardener.ifas.ufl.edu/Articles/A%20coming%20freeze%20%28joe%29.pdf)
http://www.lsuagcenter.com/news_archive/2014/January/headline_news/Protect-your-landscape-plants-before-a-freeze.htm (http://www.lsuagcenter.com/news_archive/2014/January/headline_news/Protect-your-landscape-plants-before-a-freeze.htm)
http://www.nola.com/homegarden/index.ssf/2013/11/should_citrus_fruit_be_strippe.html (http://www.nola.com/homegarden/index.ssf/2013/11/should_citrus_fruit_be_strippe.html)
http://www.caes.uga.edu/extension/houston/anr/documents/ProtectingPlantsfromFreezingTemperatures-Mickler.pdf (http://www.caes.uga.edu/extension/houston/anr/documents/ProtectingPlantsfromFreezingTemperatures-Mickler.pdf)
http://physics.stackexchange.com/questions/2430/how-does-watering-your-plants-help-protect-against-freezing (http://physics.stackexchange.com/questions/2430/how-does-watering-your-plants-help-protect-against-freezing)
Što se šećera tiče. Glavni razlog zbog čega su neke biljke otporne na minuse a druge nisu, upravo je šećer.
Biljke u hladnijim klimama su razvile evolucijsku obranu od smrzavanja tako što tijekom prohladnog vremena podižu razinu šećera u tkivima. Šećer djeluje kao antifriz i spriječava stvaranje leda u stanicama. A led je taj koji razara stanice i izaziva oštećenja. Jer zaleđene membrane stanica popucaju.
Razina šećera u biljkama uvjek je veća tijekom prohladnih temperatura nego visokih.
Tropske biljke tu štekaju. Kako su evolucijski jako dugo u toploj klimi. Nisu razvile tu obranu šećerom., bar ne one osjetljive. Te stradaju prve, odmah na nuli, jer nemaju obranu.
Neke tropske imaju tu obranu, ali u oslabljenom obliku, pa mogu podnijeti blage minuse.
Šećeri u tkivima se mogu pravilno nakupiti samo ako biljka ima dovoljno vlage. Bez vlage nema pravilnog kolanja tekućina.
Neki idu toliko daleko da savjetuju zaljevanje biljaka vodom u kojoj je rastopljen šećer prije minusa.
-
cikas znanost i činjenice se ne mogu pobiti u tome se slažem i bolje da ne duljimo temu, reću ti samo još iskustvo čovika koji uzgaja osjetljive stvari ima i 30 godina a upozna si ga to je jadran jakobušić i na ovu temu smo pričali stotine puta....uvijek mi govori kako je najveći problem njegove lokacije ta zimska vlaga i enormne količine oborine u zimskom periodu i da je zbog toga gubio mnogo osjetljivih stvari palmi bugenvila i sl...i da zna da samo zbog toga ne može puno toga uspjevat poput raznih dypsisa, pa čak se boji i za bismarckiu i sl stvari koje bi temperaturno i mogle osim ako im u prvih nekoliko godina u zemlji osigura zimsko zasušivanje....
-
Jedna stvar su teoretske studije obavljene u različitim klimatskim zonama od ovih naših, ali moje dugogodišnje iskustvo sa gajenjem palmi u kontinentalnoj klimi ovog dela Evrope govori suprotno, kao i iskustvo skoro svih koji su to pokušali.
Ne mogu da pričam o uzgoju tropskih palmi u Dubrovniku jer to nikada nisam pokušavao, možda je u tvom vrtu, u tvojoj mikroklimi i na tvom zemljištu to dobra ideja, ali na kontinentu zimska voda oko palmi vodi pravo u propast.