palmapedia.com
PALME => PALME (Arecaceae) => Autor teme: Henoh - Siječnja 27, 2016, 17:46:11 poslijepodne
-
O ovoj temi nema baš dostupnih nekih pisanih izvora, ali dobre su i stare razglednice i fotografije. U prilogu su one iz Zagreba. Prema onome što se vidi s njih u kultivaciji su bile već krajem 19. st. Livistona chinensis, T. fortunei, prijelaz 19. na 20 st. P. canariensis, Howea forsteriana, Yucce (uglavnom filamentose, recurvifolie), Cordyline, Ensete, Agave americane. Palme su uzgajane u pravilu u pitarima i vađene prije zima i spremane na toplo. Vjerojatno je netko pokušavao i prije saditi vani Trachycarpuse, o tome još nisam našao podataka ili slika. Još uvijek se nadam da možda u nekom od zatvorenih i zaštićenih vrtova, a takvi su zaštićeni i od pogleda, u toplijem središtu grada postoji neki Trachycarpus koji je preživio 1984/5. zimu. Sabal minor koji je bio posađen vani u botaničkom vrtu je smrzao te godine kad se sputilo na -24.
Livistona chinensis 1891.
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Sumarska%20izlozba%201891_zpspsod10a8.jpg)
Cordyline i Y. recurvifolia 1891.
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/sumarska%201891_2_zpsn6cii08k.jpg)
Ensete 1891.
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/sumarska%201891_zpsadwh8tsd.jpg)
Cordyline i A.americana (desno) 1904.
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/1904%20Agram_zps2lsv8pl8.jpg)
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Zrinjski%20cordyline%20i%20Ensete_zpsovmopwia.jpg)
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Zrinjevac%20oko%201900_zpsgvee9ybj.jpg)
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Zrinski%20trg_zpsjukftyuu.jpg)
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Nadbiskupski%20dvor_zpsyrtdryvt.jpg)
Botanički vrt. Danas u takvim posudama drže Y. gloriose
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Ulaz%20u%20bot%20vrt_zps3dpnsare.jpg)
1905.
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Botanicki%201905.png_zpsi1q43txg.jpeg)
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Trenkova%20ul_zpsrhmvq9ax.jpg)
Početak 1900-ih P. canariensisi i T. fortunei
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Akademicki%20trg%20oko%201900-ih_zps6bac8fo5.jpg)
Jedan od prvih dilera palmi. Ispod stola lijevo se mogu prepoznati mladi P. canariensisi, aono desno podsjeća na mlade T. fortuneie, mada nije najjasnije jesu li zbog relativno male rezolucije. 1900.
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/1_1900_Ilica_zpsbaipzr5j.jpg)
H.fosteriana negdje 1920-ih
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/kaptol_zpsesgt8xdb.jpg)
T. fortunei krajem 1930-ih
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/Jelacic%20plac_zpss0q19o2s.jpg)
U pozadini vidljiv T. fortunei
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/18_-1898_Preradovic_Zrinjevac_zps7kggliau.jpg)
P. canariensis nakon 1945.
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/HNK_canariensis_zpstndnwe03.jpg)
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/Introduction%20and%20cultivation/HNK_zpsvtltgj82.jpg)
-
Izgleda vrhunski :sretan: :thumb_up:
-
Nekada se prema slikama puno više pazilo na gradske javne površine i parkove. Recim ove prekrasne Ensete na slikama, da danas spomenemo nekom direktorčiću iz parkova i nasada da posadi tu biljku po parkovima, ja mislim da bi te ovaj samo blijedo pogledao i rekao..."koga da posadim"? :sun:
-
U doba austrougarske se držalo do toga.
-
Nekada su gradovi bili mnogo manji i nije bilo tako puno gradskih parkova i površina o kojima su gradske službe brinule. Nije isto brinuti o 3 parka u gradu od 50.000 stanovnika i o 100 parkova u gradu od 1.000.000 stanovnika.
-
Ali su i mogućnosti održavanja egzotičnih biljaka daleko veće nego nekad,imamo plastenike sa svim mogućim komforom,mehanizaciju,educirane radnike i stručnjake,pa se sade fafarikule,murve.... :icon_sad:
-
Ma sve se svodi zapravo na volju...i lovu...
-
odlične slike Henoh :thumb_up:
nema vizionara, jednostavno nema pravog zaljubljenika u prostor i u biljke na poziciji firmi/grada koje odlučuju o tome, mislim da lova ne bi bila problem jer se godišnje za sadnice i uređenje iz proračuna grada primjerice Splita izdvajaju poprilična sredstva, mislim da sam negdi čua da je to cifra oko 3milje kuna....i svake godine pola potroše na sadnju bezbroj maćuhica da mogu nabit cifru i za sate rada :033:
-
Pa da, na kontinentu bi se sa palmama mučili, morali bi da ih štite, održavaju, a ovako za iste pare sede i ne rade ništa. Posade omorike, smreke i borove, pokoji platan ili odvratan kesten i uživaju.
-
Iznimka ovdje je botanicki vrt, ali on je institucija u okrilju PMF-a fakulteta koji ima drugacije ciljeve od gradskih zelenila.Botanicki vrt je od egzoticnih stvari eksperimentirao u vanjskom uzgoju s vrstama koje su od interesa i ovog foruma: T.forunei, S.minor, Nerium oleander, Laurus nobilis, Opuntia sp., Musa sikkimensus, razne Cane, paprati, Yucca filamentosa, Y.gloriosa, Y.recurvifolia, Yucca sp. zatim veci broj mediteranskog bilja od kojih nisu sve vrste tema ovog foruma.Sedum je prije pisao o inicijativi da se u mikroklimatski povoljnom dijelu grada pokusa s eksperimentalnim uzgojem toploljubivih vrsta, ali nije bilo pozitivnog odgovora.
Vjerujem da cemo u unutrasnjosti, Zagrebu sasvim sigurno, ubrzo uociti i T.wagnerianuse koji su povremeno dostupni unatrag nekoliko godina u vrtnim centrima.
-
Još nekoliko slika se može vidjeti na ovoj temi: http://palmapedia.com/index.php?topic=3446.0 (http://palmapedia.com/index.php?topic=3446.0)
Bilo je sklonosti saditi palme u velike tegle kako to još danas rade u botanickom vrtu.
Bosebno bih naglasio livistonu iz Krapinskih toplica.