palmapedia.com
PALME => PALME (Arecaceae) => Autor teme: Veruda - Veljače 10, 2008, 20:00:09 poslijepodne
-
E, ovo ja zovem dobro razvijen korijen kod Trachija. Izgleda malo "alienski" :icon_mrhappy:
(http://img178.imageshack.us/img178/5760/1700mg4.jpg) (http://imageshack.us)
(http://img178.imageshack.us/img178/3628/1721fq2.jpg) (http://imageshack.us)
(http://img178.imageshack.us/img178/9919/diverse20073020jpg1bq8.jpg) (http://imageshack.us)
-
E to ja zovem "trebalo je u zemlju odavno..." :mrgreen:
-
Zanima me jedna stvar,
korijen je svjetski, ne samo sto je pravi nego i lijepo zdrav vidi se pohvala onom tko zaljeva.
Imam pitanje sto radis s korijenjem ili i svima ostalima, dali kada presadujete korijen ostavite ovako i samo u novu zemlju. Ili ga malo oslobodite ili neznam kako bolje objasnit rasirite lagano rukama pa u novi pitar ili zemlju???
Sto se kod vas pokazalo bolje, ako netko to radi, naravno iskljucene su osjetljive palme (mislim na one osjetljivog korijenja)?
Pozdrav Frane
-
Ništa dirat korjen rastresat ili širat. Kod presađivanja se presađuje ovako kako je i korjen šta manje "dirat".
-
Dosta puta sam pročitao da je bolje za palmu da lagano "preraste" okvire pitara i da će tako puno prije krenut i doslovno eksplodirat poslije presađivanja u zemlju. Imao sam slično iskustvo sa Chamaerops humilisom kojeg sam kupio u rasadniku i bio je već malo prerastao okvire i doslovno nije imao period prilagodbe nakon presađivanja nego je odmah nastavio rasti i to ubrzano.
Preporučljivo je što manje dirati korijenje iako ima i onih koji rastresu korijen, oslobode ga od starog humusa pa čak ga i skrate malo prije presađivanja. Ne znam, ja tako ne radim
-
Da i ja sa palmama obicno nista ne diram oko korijenja,
jucer sam se razgovarala s jednom gospodom koja se bavi uzgajanjem palmi ali u Argentini,i ona mi je rekla da oni kod "vecih" (sto ona podrazumijeva pod vece to je sada opet pitanje) rastresu korijenje.
To me je malo potaklo na razmisljanje jer ja to radim samo s cvijecem, grmljem i ostalim,
ali ne sa palmama, jer jednom sam tako "rastresla" jednu jubeu i trachy, pa sam ih doslovno stresla, imali su 4 i 6 listova, svi su se osusili, makar su kasnije krenuli nanovo, ali nije mi se svidjela ta varijanta, zato me zanimalo.
Da vidimo sto ce jos drugi reci, bas me zanima!!!
Da a to iskustvo s "premalim" pitarima imala sam i ja do sada nekoliko puta, i rast im je onda kada odu u zemlju prakticki "eksplodirao", ali ima navodno i onih ako ih stavimo u preveliki pitar koje onda krecu u rast korijena pa tek onda u lisnu masu, to mi je u praksi poznato od nekih grmova i cvijeca, ali mislim da bi moglo biti i tako s palmama ono u dubinu dok ne popune vazu do dna,ali ja sam previse u strahu da im se nesto ne dogodi pa bas ne cackam previse!!!
Da li netko zna zasto se desava poslije presadjivana mladjih da im se lisna masa pocne susit a novi izbijaju???
Nemooooooojte mi samo reci da je to stres!!! Znam da je ali malo detaljnije objasnjenje bila bih zahvalna a vjerovatno i puno njih drugih!!
-
Franceska, kod presadivanja palmi je najvaznija temperatura zemlje i kolicina vode. Temperatura zemlje iz razloga stvaranja novog korijena, kad pogledas korijen onda imas deblje glavne korijene i male sitne dlacice koje su ustvari te koje prehranjuju biljku i koje se regeneriraju na dnevnoj bazi. Glavno korijenje sluzi samo za prenos hrane i sidrenje biljke. Dogodi se da biljka u jednom trenutku stane s produkcijom tog vaznog sitnog korijena na dijelovima koji su bili izlozeni zraku a u sredistu korijenja nema ni dovoljno vode a i zemlja je istrosena i u nedostatku hrane dode do stresa. Sto se tice vode najbolje je cijeli pitar nakon presadivanja potopiti u vodu i ostaviti u vodi dokle god izlaze mjehurici, nakon toga jos jedamput nadopuniti zemlju i ponoviti postupak. Kada bi Veruda pazljivo pogledao u centar ovog korijena sto ga je snimio vidio bi da je centar pun supljina jer je zemlja toliko istrosena da se pretvorila u najsitniju prasinu i nestala.
Kod vecih palmi tj. palmi koje imaju deblo je preporucljivo malo potkresati korijenje i to samo kod nekih. Recimo Sabali ce svaki ozljedeni glavmi korijen kompletno zamijeniti a isto tako i Bismarckia tako da se njima korijenje NE smije dirati ali Washingtoniji i Phoenixu a i Trahycarpusu je pozeljno malo rastresti korijen i cak neke drvolike komade i potkresati jer se time pobuduje rast novog korijena. Te vece palme mogu iz debla kompenzirati nedostatak hrane za vrijeme regeneracije korijena a rastresnjom se postize da i nova zemlja dode do mjesta gdje je stara nestala a tu jos mozda ima sitnih funkcionalnih korijencica. Kod tih vecih palmi koje se vecinom sade u zemlju najvaznije je prvi put rupu kompletno napuniti vodom dokse od vode i zemlje ne stvori zitka masa koja ce ispunitisve.......toto
-
Spomenuo si temperaturu zemlje i količinu vode, da li je onda ako se planira sadnja negdje u proljeće poželjno još prije tog presađivanja 2-3 mjeseca iskopati rupu za planirano presađivanje palme kako bi se ona ispunila kišnicom i možda malo podigla temperatura zemlje? da li je potrebno napraviti veču rupu od opsega pitara palme kako bi se smanjila mogućnost "setbacka"?
Evo jednog innteresantnog linka o presađivanju palmi:
http://edis.ifas.ufl.edu/EP001
-
Veruda rupu iskopas kod sadnje, iskopas dupli opseg pitara i jos najmanje pola pitara vise u dubinu razrahlis zemlju. Kod zatrpavanja pustis istodobno vodu. Izvrsno je u iskopanu zemlju dodati torfa. Kod zakopavanja palmu lagano micati u svim smjerovima da bi se zitka masa bolje rasporedila. Nakon par dana dodati jos malo zemlje(po potrebi) i ponovo obilno zaliti. toto
P.S. dobro je povrsinsku zemlju koja je puno hranjivija vratiti prvu. Ne gnojiti tri mjeseca umjetnim gnojivom a prirodno mozes malo odmah dodati u zemlju s kojom zakopavas palmu. Pripazi samo da nije prejako da ne izgori korijenje.
-
Kada smo već kod presađivanja, ova Jubaea koja bi mi trebala doči za tjedan dana je u onoj crnoj vrečici (ne u pitaru). Da li da je presađujem u pitar ili da je jednostavno pustim jer ionako imam u planu sredinom 3. mjeseca presaditi je u vrt.
-
pa ta vrečica ti je ista stvar kao i pitar...samo ostavi.
A na prolječe u zemlju :sretan:
ps. sad se više ne sječam, jeli to sa ebaya?
-
Nije direktno sa ebaya, ali je čovjek koji ih preko njega prodaje. Stupio sam s njim u kontakt i zamolio da mi proda jednu direktno bez licitiranja pošto ih je imao desetak. Došla je neki dan kod sestre naravno na njemačku adresu, a tata će je donjet uskoro kada se i on spusti u ove krajeve.
Da, pustit ću je u toj vreči....
-
Ma evo bas sam sretna,
jer vidim da sam puno toga ispravno radila barem ono kako je Toto to napisao, da kada sam nesto sadila u zemlju bilo od cvijeca, palmi ili drveca radili smo to po istom sistemu kako je on opisao, osim sto sam u posljednjih godina umjesto onog naseg stajskog gnojiva, posto mi nismo stalno doma i ne mozemo gnojiti, upotrebljavala gnojivo koje je relativno dugotrajno "mrvice od zivotinjskih rogova, noktiju i sapa" Njemci to zovu Hornspäne, a pozitivno je i u tome sto ne moze spaliti biljku!!!
A presadjivanje u vazu skoro identicno, osim sto ja obicno natrpam puno zemlje, pa nakon "potapanja" dosada nije bilo potrebno nadopunjavat zemljom!!! Na taj nacin i inace zalijevam sve biljke potop dok ne prestanu mjehurici, jer sam prije doslovno "ubila" nekoliko njih s previse zalijevanja, a taj se nacin kod mene inace pokazao kao najbolji.
Da Veruda, ono sto je Toto isto napisao s skoro praznim komorama izmedju korijenja dozivila sam to u nekoliko navrata, a najvece iznenadenje bilo mi je to sa yucom elefantitis odnosno s drvom zivota koji je od 20 cm narastao na 3,5 m i onda poceo zutiti, kad smo ga izvadili iz vaza, u sredini je bio skoro prazan, odnosno imao je ful prazne komore izmedu korijenja, tako da vise u tom vazu nije imao ni stabilnost.
P.S. Ako ti Jubea dode u onoj crnoj plasticnoj vrecici koja slicno izgleda kao one u kojoj budu ruze, ja je ne bih mjesec dva ostavila u njoj, jer znaju te vrecice biti samo malo popunjene zemljom a palme u nju budu samo gurnute ono kao reda radi....izvidi prvo kako izgleda, pa onda odluci.
Obicno ih tako salju samo zbog troskova postarine!!!
Izraz hrvatski za torf, ja znam sto je na njemacki ali kad si sama prevedem smijem se sama sebi :mrgreen:zna li netko!!!
A ono oko kopanja rupa za biljke, ma nemora biti toliko dugo barem ne po meni, ali jedan dan prije ili rano ujutro, onda je dobro zalit do vrha jedno dva puta onu nasu crvenu zemlju, i onda uvijek moja mama i baka su me tako naucile, predvecer posadit kada su velike vrucine, to je ono po starinski, a ima i neke logike, po meni jer biljka ima vremena preko noci prilagoditi se "novoj okolini" i nije odmah prepustena przenju na suncu!!
-
P.S. Ako ti Jubea dode u onoj crnoj plasticnoj vrecici koja slicno izgleda kao one u kojoj budu ruze, ja je ne bih mjesec dva ostavila u njoj, jer znaju te vrecice biti samo malo popunjene zemljom a palme u nju budu samo gurnute ono kao reda radi....izvidi prvo kako izgleda, pa onda odluci.
Obicno ih tako salju samo zbog troskova postarine!!!
neznam za slanje, ali rasadnici u tome uzgajaju palme...naravno kako koji.
Recimo rasadnik palmi na visu je imao palme u tome...cijelo vrijeme rasta...tako da 2 mjeseca da palma stoji u tome ništa ne znači.
Baš sam neki dan iz mbm-a kupio 2 naranče i isto su u tim vrečicama.
U njima je zemlja i ista je stvar kao i pitar.
Izraz hrvatski za torf, ja znam sto je na njemacki ali kad si sama prevedem smijem se sama sebi :mrgreen:zna li netko!!!
neznam, ali mislim da je toto mislia na drop (kominu)...sad kako se gdje kaže...to je ono šta ostane nakon šta se grožđe izmelje tj. ispreša.
Peteljke od grožđa.
-
Gledala sam zemlju za palme-u Brico store kosta 60 kn vreca(ma tamo je sve skupo ali nisam nigdje drugdje vidjela) i bilo mi puno pa nisam kupila.
Dajte recite mi : imamkupovne zemlje za cvjece-sta da dodam unutra i pomjesam da bi bilo bolje za palme (cycas)?
-
Zemlja za palme?
Hmm..ja sam gledao nisam vidio. Ali možda zato šta je već bila večer :mrgreen:
Jeli to vreća od 50 litara? Ako je to je preskupo...da...
-
Gledala sam zemlju za palme-u Brico store kosta 60 kn vreca(ma tamo je sve skupo ali nisam nigdje drugdje vidjela) i bilo mi puno pa nisam kupila.
Dajte recite mi : imamkupovne zemlje za cvjece-sta da dodam unutra i pomjesam da bi bilo bolje za palme (cycas)?
Ja bih dodao treset i malo stajskog djubriva (za cikas)
-
Za cikas je neophodna jako kisela zemlja, dakle obavezno treset i nikako ne treba dodavati krecnjak i slicno.
Za palme... pa palme nisu toliko osetljive na kiselost zemlje, bar vecina. Njima je bitnije da se zemljiste dobro cedi, tako da bi za palme u tu kupovnu zemlju za cvece trebalo dodati peska, sitnog sljunka, a moze i neki postotak (recimo 20-ak %) obicne zemlje iz vrta. Stajsko djubrivo (pregorelo) je takodje dobrodoslo, ali sa njim ne treba preterivati, u prevelikim kolicinama ono zna da sprzi koren. :zbunjen:
-
Hvala vam svima,
a vreca je ona velika (mada mislim da ipak nije ona najveca od cimenta -ma nemam pojma jer sam je samo preletila)-nisam gledala jel od 50 l ili sta vec jer mi je bilo preskupo pa sam odma odustala.
-
U Njemačkoj kada Washingtonia filifera preraste lonac onda se koristi "nož" metoda :shocked: Čovjek kaže da nema problema i da palma uopće ne trpi zbog reza korijena...
(http://img520.imageshack.us/img520/7909/filiferakorijenvl3.jpg) (http://imageshack.us)
-
Dosta mu je velika filifera, mogla bi biti stara oko 4 - 5 godina. A zašto je jednostavno ne presadi u veću posudu umjesto da je mući rezanjem korijena?
-
pa valjda zato jer ne želi da raste, zimi je unosi u kuću ili nešto slično...
-
da, kaže da bi inaće toliko narasla da je ne bi mogao micati...
-
Jel boca Fante igra neku ulogu u svemu tome :icon_question:
-
Boca Fante sluzi da bi onaj ko gleda sliku mogao da proceni o kojim se dimenzijama otprilike radi. :wink:
-
E, ovo ja zovem dobro razvijen korijen kod Trachija. Izgleda malo "alienski" :icon_mrhappy:
(http://img178.imageshack.us/img178/5760/1700mg4.jpg) (http://imageshack.us)
(http://img178.imageshack.us/img178/3628/1721fq2.jpg) (http://imageshack.us)
(http://img178.imageshack.us/img178/9919/diverse20073020jpg1bq8.jpg) (http://imageshack.us)
Slucajno sam jucer vidjela ove slike, moram te razalostit Veruda, ovo nije "normalan" rast nazovimo ga tako, ovi ljudi su ga zalivivali superthrivom zato kazu da je korijen tako podivljao! :wink:
-
Zar se onda to ne odrazava i na lisce i cjelu biljlku (kako samo korjen podivlja)?
-
Pa vjerojatno je i biljka podivljala.
A korjen je bio u ograničenom prostoru i zato je sve ispunio i ovako jako se vidi.
Ovisno o sastavu toga gnojiva, može biti više namjenjen za vegetativni rast, ili npr. za razvitak korjena.
A opet onda jak razvitak korjena doprinosi i bržem rastu.
-
Prvo se kod palmi razvija korijen, navodno vecina njih razvija korijen u dubinu dok ne nade glavni ili neznam kako ga nazvati primarni korijen, vodu.
One malene dlacice odnosno drugi, sekundarni hrane biljku vodom odnsono oni su vise odgovorni za prihranu, a ovaj veliki odnosno primarni je "usidri" da i cvrsto stoji, fali mi neki izraz bolji :misli: nadam se da cete me razumijeti.
Da ne bi bilo nesporazuma, superthrive nije gnojivo, on je sastojak hormona koji biljke i palme imaju u sebi i koji iz korijena tjera biljke na rast, u sustini dobro razvijeni korijen onda tjera i biljku na proizvodnju novih listova, odnonsno na povecanje lisne mase.
Tako da obicno dode prvo "do tog divljanja korijenja" i onda krecu "divljat listovi".
Taj superthrive nije nista posebno navodno "izjava moje sestre" razgradila je jednu kolicinu i dosla oko 70% do sastava,
nije neka umjetnost ali si tipovi to skupo naplacuju.
Svatko to moze izmijesati, navodno je neki pitohormon i vitamin B1, najveci sastojak, evo i jedan nijemac ovdje je dosao do tog zakljucka, on ima problema kako te sastojke odrzat "stabilnim kemijski" jer s vodom se nekako njegovi pocnu kristalizirati.
Ja ovih dana ocekujem mail, s 90% sastojcima u prozentima, pa cemo probat mjesat. Navodno se svi sastojici mogu dobiti i kod nas u apotekama.
Samo treba pravi %centualni red i nacin mijesanja.
Obecala mi je time se pobavit, evo htjela sam vas iznenadit, uspijela sam sutjet 2 tjedna, e sad vise nisam. :mrgreen:
U sustini je to hormon koji u povecanoj dozi tjera biljku na rast, ne skodi joj, i genetski nista ne mijenja u njoj, cak joj je navodno i bolje, samo se npr. negdje u 8 mjesecu treba prestat da bi biljka dosla u fazu mirovanja, i nikada se ne smije stavljat u vodu zajedno s gnojivom, jer se onda dogodi da se biljka "deblja" ali prestaje na neko vrijeme rasti ono u visinu, ili desilo se vidjela sam googlajuci da npr. Trahy pocinje izbacivat korijenje iz stabla iznad zemlje, stvarno izgleda allienski!
-
Pa nitko ne kaže da se ovdje kod ove palme radi o superthrive-u... Mislim da daleko više ljudi koristi neki tip gnojiva nego preparate na bazi superthrive-a.
Šta zbog cijene, šta zbog mogučnosti nabave.
Ali dobro je čuti ovo od tebe po pitanju sasatva, iako je i razumljivo da to kemijski nije ništa specijalno ali dobro naplačuju. Kako je već bilo rečeno radi se o (uglavnom) biljnim hormonima...i nekim dodatcima.
-
Ove slike su stavili ljudi kao primijer da se vidi kako superthrive reagira, s jednog njemackog foruma su, i s tim sam ljudima u kontaktu,
jer koriste superthrive masovno i ostale preprate, i posjeduju veliku zbirku palmi i tropskih biljka, ovdje u okolini gdje ja zivim.
Pozdrav
-
A šta se tiče "glavnog korjena"... to je tako kod "remote germinator"-a. Statistički neznam kojih ima više, remote germinatora ili "adjacent" germinatora.
Moje mišljenje je da je daleko više adjacent germinatora.
http://www.adjacentandremotegermination.kansaspalms.com/
-
Frane, ali ovaj trachy i mora imat dobro razvijen korjen.
Na prvoj slici se vidi da palma ima već sigurno 20-30 cm debla (možda i više ali se ne vidi) a stoji i dalje u maloj posudi i totalno je normalno da je razvila ovakav korjen.
Ovo je već odavno trebalo u najmanje duplo veću posudu ili u zemlju.
-
Da ali drugi od kojeg nema slike, isti od istog sjemena, i u istim uvjetima, je imao puno drugaciji, i slabije
korijenje, manje korijenja, i otprilike 1/3 mrsavije.
Te su slike bile stavljene u jednom podforumu da se vidi kako utjece superthrive i auxin.
Superthrive, nije neka vjesticina mjesavina, ali stvarno radi cuda pri rastu biljki, ne samo kod palmi, a posebno kod njih!
Sastojci su jednostavni, samo je problematicno njihovo mijesanje, da bi ostali stabilni kao mjesavina.
Npr. zadanja tri dana je jedna washi kod mene rist narasao 2-3 cm drugi 0.80 cm ajde 1, bez sunca i vode.
Stoje jedna do druge isto stare odnosno iste velicine, jedna je zalita supertrihivom druga nije.
Punica je duplo veca, ricinus je za 1 m veci od onog bez, trahy baca vani u vrtu 3 list, dok onaj bez ne mrda...vidjet cemo na duze vrijeme.
Datule dvije njime zalite, proklijale 2 mjeseca kasnije od ostalih, sitzu svoje starije sestre.....
-
Trachy kojeg sam nedavno presadio u zemlju je isto imao tendenciju da teglu dobro popuni s korjenjem.
Sječam se da sam ga dobio u fazi početka stvaranja debla u teglici sigurno ne vecoj od pola litre.
Ta teglica u kojoj je bio je bila daleko premala za njegovu velicinu i onda kad sam ga presadio korjen
je eksplodirao i iducu teglu popunio u samo godinu dana i to ne samo pri dnu nego i u gornjem djelu.
Isto se dogodilo kad je godinu dana bio u još vecoj tegli a nadam se da ce tako nastaviti i sad kad je u zemlji.
Mislim da se palma kad neko vrjeme nema puno mjesta za korjen jednostavno krene rapidno širiti kad dobije priliku.
Ne kažem ja da slican efekt nemože postici superthrive i svidja mi se ova ideja ulasku sastava u trag.
Sijecam se cak da sam naletio na netu na stranicu (nisam je još uspio opet pronaci) nekog amerikanca koji prodaje samo
recept za dohranu palmi za koji tvrdi da ubrzava rast preko 200 % i da se sastojci mogu naci u svakom kucanstvu.
Jeli netko to isto vidio?
-
franceska ja to nebi tako uspoređivao.
Da bi se napravio neki valjani test, treba daleko više palmica tesitrat sa i bez superthrivea.
Ako su oni radili test sa par komada to je neozbiljno.
Jer prirodno od istih sjemenki koje su u isto vrijeme proklijale jedna palma može daleko brže i bolje rasti od druge.
Ako želiš pokazat ću ti jedan primjer.
-
Sijecam se cak da sam naletio na netu na stranicu (nisam je još uspio opet pronaci) nekog amerikanca koji prodaje samo
recept za dohranu palmi za koji tvrdi da ubrzava rast preko 200 % i da se sastojci mogu naci u svakom kucanstvu.
Jeli netko to isto vidio?
neznam dali mislimo na isto ali ja znam za amerikanca koji prodaje te neke svoje proizvode za rast palmi i koji garantira da ubrzava značajno...
ali takve su i njihove reklame...
-
Hormon za brzi rast korena (salicilna kiselina) mozete naci u listovima zalosne vrbe. Treba samo usitniti listove, potopiti ih u vodu tako usitnjene i posle tom vodom zalivati biljke.
-
Hormon za brzi rast korena (salicilna kiselina) mozete naci u listovima zalosne vrbe. Treba samo usitniti listove, potopiti ih u vodu tako usitnjene i posle tom vodom zalivati biljke.
Dali misliš da se to može koristiti na nedavno proklijalim palmama s jednim listom?
-
Da, naravno. :wink:
-
od kud si sad najedamput taj recept izvadio molim te? :lol:
:mrgreen:
-
Nisu babske price, sve je naucno dokazano. :wink:
http://en.wikipedia.org/wiki/Salicylic_acid
Salicylic acid (SA) is a phytohormone; and a phenol, ubiquitous in plants generating a significant impact on plant growth and development, photosynthesis, transpiration...
Ili u prevodu:
Salicilna kiselina je fitohormon; kao i fenol, sveprisutna u biljkama, i ima veliki uticaj na rast i razvoj biljaka, fotosintezu, transpiraciju...
:cool:
-
ma dobro to...za salicilnu kiselinu... ali odakle to da se može dobit iz žalosne vrbe močenjem u vodi?
Kad smo pričali o gnojenju, netko je spomenuo koprivu... nitko nije spominjao vrbu tada i salicilnu kiselinu.
Zato te i pitam odakle si to izvuko :mrgreen:
evo piše bijela vrba
-
Ime salicilne kiseline potice od latinskog imena za vrbu, Salix. Listovi i kora vrbe sadrze tu kiselinu.
-
Hvala xenonu za super podatak.
Cim dodjem do vrbe navalit cu s tim na neke dactylifere jer ih imam dosta za pokus.
-
xenon, to sam sve i sam vidio da je vrba prirodni izvor salicilne kiseline.
Ali te pitam odakle ti podatak da se ona izdvaja držanjem lišća u vodi, i odakle ti podatak o ovome tj. korištenju na taj način... jer kažem, kad se "nedavno" pisalo o koprivi nitko ovo nije spomenuo (ti..)?
I u kojoj mjeri se izdvoji držanjem u vodi... i može li određena količina biti pretjerana (pogubna) za biljku...jer vidim da je toksična... (iako se koristi i za kreme za kožu... ali to sve valjda u malim količinama)
-
Pa ako u listovima ima salicilne kiseline, drzanjem istih u vodi ce deo te kiseline preci u vodu. Logicno. :mrgreen:
Sto se tice upotrebe u ove svrhe... znam da listovi vrbe mogu da se koriste za zakorenjivanje (kada neko ima pelcer i hoce da mu se na tom pelceru razvije koren), pa pretpostavljam da bi i kada neko hoce da pospesi razvoj vec postojeceg korena (a i ostatka biljke) salicilna kiselina bila korisna, a za koprive stvarno ne znam, ja nisam o njima pisao kao o sredstvu za pospesivanje rasta.
Da, ne treba preterivati jer nemam podatke o tome koliko salicilne kolicine moze da bude stetno. Treba praviti blage rastvore i nista lose se nece desiti.
-
Opet ti mene ne kužiš.
1.Pitam kako nisi prije spomenuo ovo...kad se pričalo o pospješivanju rasta, pa su svi iznosili svoje...netko je i koprive spomenuo...tad nisi ovo spominjao...zato te pitam gdje si to izvuko? get it? :lol:
2. Kolike količine se oslobode namakanjem u vodi i može li se pretjerati pa da se biljka ošteti. Jer vidim da je kiselina toksična za ljude (ali koristi se za kreme u valjda određenim postocima) pa možda može biti kobna i za biljku u večim količinama?
edit: vidim da si editirao na drugo i odgovorio :mrgreen:
ali ti blagi rastovri...koliko je to... jer možda onda neće imat ni učinka :mrgreen:
-
1.Tada nisam znao za tu mogucnost, to za vrbu sam saznao naknadno citajuci po internetu o hormonima odgovornim za pospesivanje rasta biljaka.
2.Sigurno moze biti kobna u vecim kolicinama, pa zato savetujem oprez i koriscenje blagih rastvora.
Dakle... nemojte svaljati 3kg vrbinih listova 2 litra vode i onda tom vodom zaliti tek izniklu palmicu (mada ne verujem da bi cak i ta kolicina naskodila palmi), nego se obuzdajte i pravite blaze rastvore pa nece biti opasnosti.
Moguce je da blagi rastvor nece imati ucinka, ali sa druge strane, moguce je i da hoce. Najbolje bi bilo eksperimentisati malo i videti kakav rastvor najbolje deluje.
-
:lol:
:thumb_up:
-
Cim se rjesim nekih vaznih poslova izdvojit cu 5-7 otprilike podjednakih dactylifera i svakoj dati drukciju
dozu, od blazeg do jaceg rastvora.
-
Nisam jos ni ja cula o tom triku sa zalosnom vrbom, ali zasto ne.
Sve su te reakcije, rekla bih ja kao nestrucni "biolog" po istm principu kao "hormonski preparati za presadivanje".
Ovdje postoji gnojivo ALGAN, koje se moze vrsiti folijarno i normalno zalijevanje, isto je na tom prirodnom principu, proizvodi se
kako ime kaze od smede alge (Ascophyllum nodosum), i isto su upitanju supstance koje tjeraju na stvaranje vece kolicine korijenja i paralelno lisne mase, a cini i biljke cvrscim i otpornijim na hladnocu.
Godinama je vec na trzistu, i koriste ga u poljoprivredi, jer se pokazalo da dijeluje i na rod npr. jabuka, i da su vocke, bolje kvalitete, i duze ostaju zdrave prije faze truljenja.
Navodno je velika kolicina kalia u pitanju a manje N i P.
Nisam ga jos probala ali hocu! :mrgreen:
-
(http://a277.ac-images.myspacecdn.com/images01/86/m_874b7344e693de2152a29b31d14d551c.jpg) Veruda kaze za ovaj trachycarpus fortunei da bi mogao da ga presadim ili da sacekam prolece ali da ne cekam jesen i resio sam da je presadim ovih dana e sad interesuje me u kakvu saksiju je najbolje presaditi ovako mladu biljku mislim na zapreminu saksije negde sam procitao da ne bi trebalo da bude neka veca saksija zbog ubrzanog razvoja korenovog sistema na racun lisca i da li treba u zemlju neko djubrivo da stavim i rastresem korenje ili ne?
-
negde sam procitao da ne bi trebalo da bude neka veca saksija zbog ubrzanog razvoja korenovog sistema na racun lisca
Ovo po meni ne stoji nikako.
Ja bi je presadio u neku posudu od cirka 25 litara. I nebi rastresao korjenje.
Šta se tiče gnojenja u posudi neznam. Netko drugi će ti moći reći o tome.
-
hvala ti na odgovoru ne sumnjam u tvoje znanje iz ove oblasti! znaci u ponedeljak da pazarim saksiju i da je sa sve zemljom iz ove saksije ubacim.
-
Stavi Trachy u neku vecu saksiju (ne mora da bude ogromna, neka bude veca od ove), presadi ga u standardnu zemlju za "cvece" ili kako je vec zovu, dobro zalivaj palmu i nemoj da je drzis na direktnom suncu jedno mesec dana posle presadjivanja.
Koren nikako ne rastresaj, tako ces ga samo ostetiti. Korenje palmi je u principu osetljivo i tolerancija na mehanicka ostecenja je slaba. Ako pak dodje do ostecivanja korena, odseci i nekoliko starih listova, da palma ne bi gubila vodu koju ne moze da nadoknadi.
EDIT: E, da, zaboravih da kazem. Ove sezone bolje nemoj da dodajes nikakvo djubrivo.
-
vazi!hvala na savetima.a da te pitam odnosno da potvrdim imam urmu koja mi je skoro nikla nju da ne diram jedno dve godine ili gresim
-
bagzi, xenon ti je već odgovorio tamo
Drzi je na suncu, dobro je zalivaj, obezbedi joj kvalitetnu zemlju i saksiju duboku oko 20cm. Onda si slobodan dok ne pocne da gura podeljene listove za jedno 2 godine, kada ce joj trebati veca saksija.
Sunce joj ne smeta koliko god da je mala, za to ne brini.
-
Dobro veče, imam jedno pitanje. Sadila sam po desetak sjemenki u jednu posudu (niska žumara) misleći da neće sve ponicati, ali na moje veliko iznenađenje izgleda da su sve nikle. Sad imam oko tridesetak malih palmica u tri posude. Svaka ima dva listića, mislim da bi ih trebala rasaditi. Kad je pravo vrijeme za to i kako da postupam kod rasađivanja? :wink: Hvala
-
Probaj da ih odvojis a da im ne ostetis korenje. Ja bih da sam na tvom mestu probao da iz svake posude izvucem 3-4 Chamaeropsa neostecena na racun ovih ostalih. Ako ti ne treba ni toliko tj. dosta ti je 3 komada, pokidaj iznad zemlje sve osim najjacih klijanaca.
Posadi ih u malo dublje posude, u mesavinu zemlje sa 20-30% peska, do zime ih dobro zalivaj a preko zime ih cuvaj na hladnom ali svetlom mestu, gde ne ide ispod nule i retko zalivaj, mozda jednom u 15 dana. Tamo negde u Aprilu ih iznesi napolje i zalivaj kad god se isusi zemlja. Od Maja kreni sa prihranjivanjem (gledaj da djubrivo/gnojivo ima dosta i N i P i K i mikroelemenata). Puno srece sa Chamaeropsima. :wink:
-
Hvala! Stvarno detaljan odgovor. :thumb_up:
-
Zdravo drustvo,
Hteo bih da presadim izdanke sa relativno mladog R. hystrix-a. U velikoj posudi koja je bila zatrpana u zemlji nalazi se glavno stablo, a oko njega 4 izdanka. Od 4 izdanka, 3 vec imaju lepezu a jedan je minijaturan.
Kako odvojiti izdanke od glavnog stabla i presaditi ih?
Kakve su sanse za prezivljavanje izdanaka posle presadjivanja i da li postoji sansa da se glavno stablo osteti, tako da cela palma ne ugine?
Znam da postoji nekoliko vrsta palmi koje daju izdanke sa strane, pa bi me najvise interesovalo prakticno iskustvo nekoga ko je vec ovo probao.
Pozdrav, Badnjevac
P.S.
Ako je potrebna precizna "hirurgija", da li je lose isprati zemlju oko palme, tako da izdanak i koren budu vidljivi, pa zatim testerom ili nozem odvojiti izdanak od glavnog stabla? Da li posle ovoga treba tretirati fungicidom ili nekom vrstom zastitne smole "ranu" na glavnom stablu?
-
Kakve su sanse za prezivljavanje izdanaka posle presadjivanja i da li postoji sansa da se glavno stablo osteti, tako da cela palma ne ugine?
Podatak sa floridate, citiram: "Although it takes a lot of effort to dig and separate a large needle palm it is relatively easy to successfully transplant the suckers."
Mozes da pokusas da odvojis jedan izdanak, i ako se primi odvoji i ostale.
-
Kakve su sanse za prezivljavanje izdanaka posle presadjivanja i da li postoji sansa da se glavno stablo osteti, tako da cela palma ne ugine?
Podatak sa floridate, citiram: "Although it takes a lot of effort to dig and separate a large needle palm it is relatively easy to successfully transplant the suckers."
Mozes da pokusas da odvojis jedan izdanak, i ako se primi odvoji i ostale.
Hvala ti komsija! Nadam se da cu imati srece. :icon_lol:
Probacu da uslikam celu "operaciju", tako da u slucaju neuspeha drugi mogu da se uce na mojim greskama. :mrgreen:
Pozdrav, Badnjevac
-
Evo kako je izgledala moja Washingtonia filifera prilikom presađivanja:
(http://img376.imageshack.us/img376/719/washi1st1.th.jpg) (http://img376.imageshack.us/my.php?image=washi1st1.jpg)(http://img376.imageshack.us/images/thpix.gif) (http://g.imageshack.us/thpix.php)
Korjen:
(http://img242.imageshack.us/img242/925/korjenug1.th.jpg) (http://img242.imageshack.us/my.php?image=korjenug1.jpg)(http://img242.imageshack.us/images/thpix.gif) (http://g.imageshack.us/thpix.php)
-
kada se presađuju palme odnosno u koje vrijeme i kako.
molio bih ako neko nrsto zna o tome da me obavjesti kako to da uradim.
imam jednu palmu staru 15 godina a treba da je presadim na drugo mjesto
-
Koliko je palma velika, pretpostavljam da je jako velika ako je stara 15 godina. Da li ti palma raste u posudi ili u zemlji?
-
Premjestio sam ti temu i spojio je sa ovom temom koja već govori o presađivanju palmi
Uglavnom upiši lokaciju da znamo odakle si.
Presađivanje se vrši kada zatopli.
-
je li postoji mogucnost i kolika, kad presadjujemo palmu iz pitara visine izmedju 2-4m, da se ne primi ili ugine, te da li ju je potrebno cesto zalivati nakon sto je presadimo?
-
Važno je da joj se pri presađivanju što manje oštečuje korjenje, na početku je potrebno više zaljevati dok se ne uhvati i krene rasti osim po zimi.
Šansa za preživljavanje je i u tome koliko je ta vrsta palme osjetljiva na niže temperature a i različite vrste različito podnose presađivanje.
Neke vrste u Dalmaciji ionako treba više zaljevati.
Dakle bitno je o kojoj palmi se radi, možeš staviti fotografiju pa če puno toga biti jasnije.
-
presadjivanje iz pitara me zanima za vrste Washingtonia robusta, Phoenix canariensis, Trachycarpus fortunei, visina izmedju 2-3m, a za Trachycarpus fortunei presadjivanje iz zemlje visina palme nekih 5m
trenutno mi slike nisu dostupne..
-
Washingtonia je lagana za presađivanje, a kanarka i Trachycarpus su osjetljiviji i ako im oštetiš korjen mogu nastradati. Pretpostavljam da bi ti te palme presađivao iz posude u zemlju. Ako ih hoćeš presaditi, strpi se malo dok ne dođe proljeće i tada to učini. Palme ćeš morati poslije presađivanja obilnije zalijevati da se lakše prime.
-
2-3 metra su več dosta velike palme, uračunavaš li ti tu u visinu i pitar?
Uvijek postoji rizik kod presađivanja i po meni je on to veči što je veča i palma.
Rizik se naravno smanjuje što se bolje postupa (npr. pazi na korjenje, umješa u zemlju i komposta i pjeska
i naravno ne presadi preduboko nego ostavi u ravnini sa zemljom kako je bila u pitaru).
Najrizičnije je presađivanje tog Trachya koji je u zemlji, treba iskopati poprilično veliku balu zemlje što je tehnički komplicirano.
Palme treba zaljevati za vrijeme sušnog ljeta a Trachy posebno.
Moj prijatelj je od 2 tako velika P. canariensisa iz pitara jednog izgubio.
Manja palma manji rizik i jer je sklonija prilagodb, i lakše me s njima barata pri presađivanju.
-
Inače presađivanje iz posude nije problem jer biljka ostaje u svojoj zemlji pa za nju to nije veliki šok. Kod ovako velikih palmi i posuda problem je što će se dio zemlje oko korijena vjerojatno raspast prilikom vađenja palme. U svakom slučaju redovito zalijevaj, a vrijeme sadnje na moru počinje uskoro, ako ne naiđe još neki hladni val. Ako su palme bile u toplom prostoru još malo pričekaj jer onda nisu u mirovanju pa im nailazak hladnog vremena može više naškoditi.
-
ma te iz pitara ne mislim skoro presadjivati, canariensis bi i mogao uzeti malenu, ali bi w.robustu i trachycarpus da budu izmedju 1.5-2m bar (bez pitara), a trachycarpuse sam u rasadniku u pitarima vidia cak i od 3-4m...
najvise me zanimaju ovi trachycarpusi koji su u zemlji, visine oko 5m, ima ih jedan susjed, dosta su zapusteni, zapustena je i cila kuca i dvoriste, pa bi ih prebacia odatle da ih probamo spasiti
-
Kod trachya kad zatopli malo radi presađivanje ako ih budete iskapali.
Uzmi cca. 40cm zemlje radijus (dakle promjer oko 80cm). Dubina bi po meni trebala biti cirka 50 cm.
Neznam kako to mislite izvest, podignut, prenjet. Ipak treba zvati ljude koji imaju dizalicu i koji bi to mogli obavit.
Ove iz pitara nije problem presadit. Iz posude u rupu i to je to.
-
Ekipa, pomoć. Imam palmice koje bi htjela presaditi na mjesto gdje sunca ne nedostaje.... :sun:
Ne znam koliko mi je to pametno budući da je ljeto a da tamo neću biti svaki dan da zalijevam nego svako par dana..
Radi se o dactyliferama, robustama, archontophonixu, roebellini koje su srednje velike i još par malih s kojima mogu eksperimentirati....
Šta mi savjetujete? Ja bih najradije odmah, ali se bojim....
Da li da čekam jesen ili ne?
-
Koliko su ti stare palmice? Da lih misliš saditi u blizini Splita (ako želiš reći mjesto) jer je izrazito bitno za archontophonixe i roebellinija zbog slabe otpornosti na hladnoću da se sade na najbolje mogućim pozicijama...
Neke od tih palmi mogu u zemlju i sada (robusta i dactylifera) ako ćeš ih moči zaljevati najmanje svaka 3 dana. U jesen se opčenito ne sade palme jer nemaju dovoljno dugo vremena da se prime pred dolazak hladnijeg vremena
-
Veruda, to je turističko mjesto na ulasku u šibensku županiju, parcela je 300 m od mora prema jugu. Tako sam i mislila za dacty i robuste- saditi ih odmah, a šta ću sa ovim drugima, na što da pazim? Sve je u suncu i vjetrovito je.... zime su ok, kad je u Splitu mraz, tamo je bilo puno ugodnije. Problem bi mogao biti samo vjetar. Sve su to palme par godina stare, roebelini i archontoph. su biće 5-6 godina, mada mi procjena nije baš jača strana...
-
Uh, pa to je onda odlična pozicija. Taj predio u potezu Trogir-Marina-Vinišće je jedan od najtoplijih područaj u srednjoj Dalmaciji (izuzev otoka).
E sada, bitno je da te osjetljivije palme budu barem djelomično zaštićene od bure i na početku ako nisu navikle na sunce da budu u hladu. Kažem, ako si u mogućnosti barem svaka tri dana trčat tamo i zaljevat onda sadi sve palme jer je već sedmi mjesec na vratiama.
-
Jupi, hoću :sun: :thumb_up:
-
Prošli tjedan sam se zatekao u botaničkom vrtu ZG dok su presađivali neke poveće palme. Oduvijek me interesiralo kako to rade s velikim palmama. Evo slike će više reći nego što bih ja mogao opisati...
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Image018-1.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Image017-2.jpg)
Presadili su nekoliko Phoenix dactylifera, Phoenix canariensis, Livistonu canariensis i Sabal havanensis. Posude u kojima su bile ove palme već su bile toliko strulile da je korijenje palmi izbijalo van.
Pitao sam ih šta bude s palmama koje prerastu staklenik. Većina takvih ipak nađe nove vlasnike (hoteli, restorani) jer se prodaju
-
Zanimljivo...
Znači, sve te palme se uspiju prodati nakon što postanu prevelike? Sigurno nisu baš jeftine...
-
Ja ne samo što sam mislio da ih ne prodaju nego i da ih nikad ni ne presađuju. :icon_razz:
Šteta da Phoenix reclinatu nisu presadili.
Vidjeh u Henohovom postu o P.dactyliferi da su novopresađeni primjerak konačno stavili na direktno sunce.
Sada će več biti zanimljivije pratiti njihov rast..
-
Sutra bi trebao presadit jednu kanarku!
Palma se mora izvadit jer smeta budućoj građevini a ja baš nisam dozvolio da je samo tako isčupaju kamionom i unište nego bi je proba prebacit na neku drugu lokaciju.
Pomagajte, svi su savjeti dobrodošli!!!
Danas sam je malo podšiša da smanjim lisnu masu zbog šoka.
Palma je najmanje desetak godina stara, deblo joj je široko oko pola metra, grane oko 120-150cm.
Hvala!!
:thumb_up:
-
Ma ne brini nista i ja sam ljetos morala puno toga ispresadivat,
i puno su mi toga u Medulinu, unistili sto mixerima, sto kamionima.
Canariensis smo 2 komada slicnih tim tvojima ispresadivali, i za sada se dobro drze, vezali smo ih jer bodu kao zivi vrag,
nekom trakom sirokom od jute, i onda ih zamotali u stare lancune, dobro smo ih prvo jedno sat vremena natopili vodom iz gume,
i onda ih je bager izvadio dosta na siroko iz zemlje sa komadom korijena.
Evo kazu mi da su izbacile nova koplja u 9 mjesecu, presadivane su krajem 7, nisu ni prstom mrdnule! :wink: :icon_redface:
Samo kada bager radi one zadnje trzaje prije nego je iscupa iz zemlje neka nekoliko puta ono krtko lagano trgne,
jer joj je glavni korijen strasno jak, i jako duboko. Kod nas je decko s bagerom stvarno imao ruku za to!
Moras malo histerisati okolo kao ja pa ce vise paziti1 :mrgreen:
Bemu misa ti si musko tebe ce zezati, mozda su i mene ma bas me boli djon! :icon_twisted:
-
Haha, viruj mi lako ću ja upravit sa ljudima a ako će se neko i smijat nije moj problem :wink:
Najveća mi je muka bili joj podšiša korjen ili ne.
-
Pokušaj sačuvat šta više korijena. Kanarke kao manje (klijanci) dosta loše podnose presađivanje, ali kada narastu je to lakše. Nakon što je presadiš fiksiraj je sa nekoliko štapova i nekom trakom ili gumom te opet dobro zalij, lišće veži u snop i dobro pošišaj (vidim da si to već napravio)
-
Pozdrav ljudi,
imam jedno pitanje.
Kada je najbolje početi presađivati kućne palme(koje proljeće i ljeto provode na balkonu),sada u veljači ili moram još malo pričekati?
-
Ako su ti unutra na toplom onda možeš i sada.
-
Da, najbolje je sada, da palma ima vremena da malo razvije koren u vecoj posudi pre nego sto krene intenzivni letnji rast.
-
Super,Hvala:-)
-
Sta mislite, da li bi smeo da sada presadim ovu palmu u vecu saksiju?
zutom bojom je oznacena saksija, posto se ne vidi dobro na slici...
-
Presadjuj sto pre.
-
Presadjuj sto pre.
ok.
moze li neko da napise kakav sastav zemlje da koristim za presadjivanje Phoenix-a?
i jos jedno pitanje: da li je ovo 100% Phoenix canariensis?
-
Jeste P. canariensis, a nema neke posebne zahteve sto se tice zemlje. Mislim da mu najvise odgovara obicna kupovna "zemlja za cvece" uz dodatak peska od mozda 20%. Posle presadjivanja, jedno 15 dana treba ga drzati u hladu, a posle toga moze slobodno na sunce uz obilno zalivanje.
-
Evo slike pre i posle presadjivanja :sun:
-
A, evo slike korena, i odnos stare i nove saksije. Nisam smeo da posadim u vecu saksiju, da ne bi koren previse rastao... :sun:
-
A sad imam novu brigu: Odmah nakon presadjivanja sam polio biljku, a voda nije bas brzo otekla... Da li ce to biti problem??? :sun:
-
Nece, bice to u redu, ali mislim da je trebalo da posadis Phoenix u jos vecu saksiju. Ovako ces morati da je presadjujes opet dogodine, ali nema veze sad.
-
Čudi me da je kanarka uspjela narasti tolika u tako maloj tegli. :shocked: Moja W. filifera je posve prestala rasti u visinu sve dok je nisam presadio u veću teglu.
-
Da li da malu Wasingtoniu presadim u saksiju 1-2 broja vecu ili u jos vecu???
-
Washingtonia ide od pocetka u sto vecu (i posebno sto dublju) saksiju. Njoj treba joj jako puno mesta za koren, a ako joj pogodis uslove raste jako jako brzo.
-
Hvala na odgvoru, Xenon :) A, kakvu zemlju da koristim??? :sun:
-
Koristi kupovnu zemlju za cvijeće. Ja koristim takvu zemlju i sve palme mi lijepo napreduju u njoj.
-
Zao mi je sto nisam pre par meseci slikao korenje moje kanarke kada sam je presadjivao u vecu saksiju. Toliko korenja jos nisam video...ali posto ce sledece godine u zemlju...ne moram vise da brinem za presadjivanje :sretan:
-
Poznanici iz Neuma su mi ponudili Trachy-ja na poklon. Problem je u tome da je palma visoka preko 5 metara i vjerovatno ima veoma razvijen korijen. Trentno je posadjena izmedju dva podzida sirine 1,5 m approx. i temelja susjedne kuce s trece strane. U njegovoj blizini je jos jedan trachy gotov iste visine. Da li operacija vadjenja ove palme ima makar malo sansi za uspjeh? Vlasnici namejeravaju da je posjeku, nazalost.
-
Mislim da je tu prvenstveno problem pristupa samoj palmi. Kako bi ju iskopao van bez bagera? Mogućnost uspješnog presađivanja postoji, posječe se većina listova dobro pripremi mjesto sadnje i mogla bi se primiti i tako velika. U vrtne centre što dolaze T. fortunei i od po nekoliko m stabla se često iz Italije vade iz zemlje, potkrate im listove i korijenje i onda šalju okolo, neki propadnu, neki ne. Ako ga dobijaš besplatno i imaš mogućnost pristupa samoj palmi s nekom mehanizacijom probaj ako će ju ionako posjeći.
-
Blago tebi,takva biljka na poklon.....
Naravno da moze da uspe,pa sve velike palme sto po nekom projektu lokalnih samouprava,ili nekih drugih planskih sadnji odraslih primeraka dolaze izvadjeni iz zemlje.Imas I na YouTube-u snimke vadjenja,transporta I sadnje.
Najbitnije je da das maksimum,da ides sto je moguce sire I dublje,kako bi se koren sto vise sacuvao.Bilo bi dobro ukoliko je moguce I deo zemlje da ostane sa korenom.
Mislim da je procenat uspeha jos veci,posto se radi o trachy-ju,zna se da on odlicno podnosi presadjivanje I ima manje osetljiv koren od mnogih drugih vrsta.
Ma za takvu palmu sto se mene tice sve moze I treba da se uradi :wink:
-
Nebih rekao da je potrebna neka mehanizacija,osim što je pomoću bagera to puno lakše obaviti,nije potrebno ići ni jako puno široko niti duboko.Na internetu se može vidjeti kako kinezi vade fortunei,i kako se pakiraju za transport.Korijenje se siječe do same osnove i tako uređena ,samo deblo,se šalje dalje i presađuje.Po mojem iskustvu nema velike koristi od toga što smo spasili dio korijena,presječeni dio korjena uglavnom propadne a iz osnove debla kreću nove žile koje stvaraju novo korjenje kojim se palma prima.Smatram da svaki list ima svoju žilu.Jedino je kod manjih palmi moguće skopati cijeli neoštećen korjen,sve što smo presjekli možemo odma ukloniti do osnove i na taj način spriječiti razvijanje truleži.Jedino što je sad malo nepogodno doba za presađivanje,fortunei na proljeće,5 mj.,počinje bacati nove žile i mislim da je to najbolje vrijeme za presađivanje,ali vrijedi pokušati i sada,pogotovo ako se mora,ja bih ga presadio u mješavinu treseta ,perlita i pijeska(ljubičasti klasman +pijesak)100 litarski pitar bi bio dovoljan dok se ne primi,dobra drenaža na dnu,10-15cm šljunka,ne ju presaditi puno dublje nego što je prije bila usađena,te ju stoga dobro fiksirati izvana,kolcima ili konopima.Sa dobro naoštrenim capunom(kramp,pijuk)dva čovika je izvade za pola sata.Udri ne žali(korjenje) :sun:
-
Nebih rekao da je potrebna neka mehanizacija,osim što je pomoću bagera to puno lakše obaviti,nije potrebno ići ni jako puno široko niti duboko.Na internetu se može vidjeti kako kinezi vade fortunei,i kako se pakiraju za transport.Korijenje se siječe do same osnove i tako uređena ,samo deblo,se šalje dalje i presađuje.Po mojem iskustvu nema velike koristi od toga što smo spasili dio korijena,presječeni dio korjena uglavnom propadne a iz osnove debla kreću nove žile koje stvaraju novo korjenje kojim se palma prima.Smatram da svaki list ima svoju žilu.Jedino je kod manjih palmi moguće skopati cijeli neoštećen korjen,sve što smo presjekli možemo odma ukloniti do osnove i na taj način spriječiti razvijanje truleži.Jedino što je sad malo nepogodno doba za presađivanje,fortunei na proljeće,5 mj.,počinje bacati nove žile i mislim da je to najbolje vrijeme za presađivanje,ali vrijedi pokušati i sada,pogotovo ako se mora,ja bih ga presadio u mješavinu treseta ,perlita i pijeska(ljubičasti klasman +pijesak)100 litarski pitar bi bio dovoljan dok se ne primi,dobra drenaža na dnu,10-15cm šljunka,ne ju presaditi puno dublje nego što je prije bila usađena,te ju stoga dobro fiksirati izvana,kolcima ili konopima.Sa dobro naoštrenim capunom(kramp,pijuk)dva čovika je izvade za pola sata.Udri ne žali(korjenje) :sun:
Vutra, hvala!
Dogovorio sam se sa mestrom za polovinu marta. Mislim da sada nije povoljno vrijeme. Uloziti cu jedan vikend za ovu operaciju/ vec sam dogovorio s dvojicom drugara... pa sta bude.. jedini extra trosak je transport...na more se ionako ide...
Sto se tice mehanizacije- nije moguce prici palmi osim nekim velikim kranovima, sto je opet previse skupa pa bi ispala skuplja pita od tepsije...
-
Najbitnije je da das maksimum,da ides sto je moguce sire I dublje,kako bi se koren sto vise sacuvao.
Nije baš tako. Čitao sam od ljudi koji se bave time kako uopće nije cilj izvaditi šta veću balu korjena jer se događa da tolika težina korjena i zemlje pri transportu (dizanju itd..) ošteti samu palmu.
Dakle cilj je izvaditi dovoljno korjena, ali ni u kom slučaju previše.
-
U svakom slučaju,što smo više korijena sačuvali veća je vjerojatnost da će i više novih kraćih žila biti sačuvano,palma će se prije primiti i nastaviti sa rastom,ali gledajući one slike sa neta kako to rade kinezi,da se palma od 2-3 m sadi u pitare od 20-30 l,smatram da je potpuno nebitno koliko smo korjena spasili.Puno sam fortuneia presadio,istina nikad tako velikih,i više puta sam vidio,gledajući korjenje da otkrijem zašto neka ne raste,da sve presječeno korjenje propadne i da zahvaljujući potpuno novim žilama palma nastavlja rast.Vrlo rijetko sam vidio da je iz presječene žile bočno izašao ogranak koji je preuzeo rast.Ima i primjera kako se presađuju robuste,sabali itd,svi se sijeku do osnove i tako presađuju,sve je stvar kasnije njege,dobro dreniran vlažni supstrat i povoljna temperatura da se biljka opet ožili.
-
Nije baš tako. Čitao sam od ljudi koji se bave time kako uopće nije cilj izvaditi šta veću balu korjena jer se događa da tolika težina korjena i zemlje pri transportu (dizanju itd..) ošteti samu palmu.
Dakle cilj je izvaditi dovoljno korjena, ali ni u kom slučaju previše.
Da Pivi,mozda za trachy I nije potrebno sacuvati veci deo korena,sto sam I rekao s obzirom da je on manje osetljiv kod presadjivanja ,ali bi bilo dobro I povecalo bi procenat uspeha I sigurno bi se skratilo vreme primanja,odnosno prilagodjavanja novim uslovima.
Govorim to,jer gotovo sve palme koje su bile poklonjene "Spensu" u Novom Sadu zbog njihove velicine I duzine korena,tamosnji "strucnjaci" su skracivali korenje I samim tim ubijali biljke.Doduse radilo se o Washingtoniama I Phoenixima,tako da za Trachy-ja nisam siguran,ali opet kazem da to sigurno ne bi skodilo...
-
Nisam govorio o trachyu, već generalno o presađivanju palmi.
To šta su neki ubili palme nema veze sa rezanjem korjena već sa neznanjem općenito.
Amerikanci kad presađuju palme uzimaju određenu balu korjena i zemlje, a to se uglavnom svodi na poprilično mali obujam te im nije uopće cilj uzeti šta veći komad.
Ali oni su majstori i iz iskustva znaju šta rade.
-
Upravo je nestrucno secenje i skracivanje korena ubijalo biljke,znam,provereno. Ni oni nisu znali sta je u pitanju,dok nisu sahranili poduzi niz palmi,pa su tek kasnije shvatili da ne smeju da seku.
Znam,kako kazes to ne mora biti jedan od razloga,ali uslovi gde su ih skladistili nakon operacije su i vise nego dobri,kao i kvalitet zemlje,a i da je u tome problem,palma ne bi mogla tako velikom brzinom,u kratkom roku da izdahne.Cak je i Jovan sa SB-a pricao o tome,kako je prolazio i sa njegovim biljkama sto je njima poklanjao,a on je samo jedan od mnogih slucajeva.Kada su prestali da seku korenje palmama,imali su odlican procenat primanja,to ne tvrdim samo ja,mislim da su mnogi upoznati sa tim slucajima na Spensu i secenju korenja....
E sad,da li bi u slucaju secenja korena u kombinaciji sa smanjenjem broja lista na biljci povecao sansu uspeha,ne znam,to valjda ti "ameri" znaju,oni su "strucnjaci",ja sam samo naveo primer iz licnog iskustva,a sad koliko je verovati tamo nekim prekookeanskim tvrdnjama..... :mrgreen:
-
pa kod skraćivanja korijena, OBAVEZNO je i skidanje lisne mase, jer ako se lisna masa ostavi dolazi do sušenja palme, tj. palma se crpi i bori da prehrani to lišće ali nema odakle, jer nema korijena. A pak kod uklanjanja lišća palma se usmjerava na razvoj korijena, a kasnije tek na razvoj lišća... :thumb_up: :thumb_up:
-
pa kod skraćivanja korijena, OBAVEZNO je i skidanje lisne mase, jer ako se lisna masa ostavi dolazi do sušenja palme, tj. palma se crpi i bori da prehrani to lišće ali nema odakle, jer nema korijena. A pak kod uklanjanja lišća palma se usmjerava na razvoj korijena, a kasnije tek na razvoj lišća... :thumb_up: :thumb_up:
To mi je itekako jasno,samo malo sam skeptican po procentu prezivljavanja palmi sa odsecenim korenom bilo seceni listovi ili ne,na to sam mislio kada sam rekao za amere,a skidanje listova sam samo spomenuo da poboljsava procenat primanja,odnosno uslov za sigurnije prezivljavanje.i ja sam sekao starije listove kod presadjivanja....
-
To mi je itekako jasno,samo malo sam skeptican po procentu prezivljavanja palmi sa odsecenim korenom bilo seceni listovi ili ne,na to sam mislio kada sam rekao za amere,a skidanje listova sam samo spomenuo da poboljsava procenat primanja,odnosno uslov za sigurnije prezivljavanje.i ja sam sekao starije listove kod presadjivanja....
Nije tu rijeć o starijim listovima, već o uklanjanju cijele lisne mase, znaći svih listova, osim centralnog koplja naravno :icon_mrhappy:
-
Upravo je nestrucno secenje i skracivanje korena ubijalo biljke
To mi je itekako jasno,samo malo sam skeptican po procentu prezivljavanja palmi sa odsecenim korenom
Kod presađivanja palmi korjen se u svakom slučaju sječe, pitanje je samo koliko (plitko-duboko).
-
Nije tu rijeć o starijim listovima, već o uklanjanju cijele lisne mase, znaći svih listova, osim centralnog koplja naravno :icon_mrhappy:
Ako ti kazes da je tako,nema razloga da ti ne verujem,ipak ste I ti I Pivi dosta iskusniji od mene po tom pitanju.Ja sam samo izneo svoje misljenje koje se temelji na licnom iskustvu :thumb_up:
-
Kod presađivanja palmi korjen se u svakom slučaju sječe, pitanje je samo koliko (plitko-duboko).
Pivi,ne zelim da ti protivrecim,cak se potpuno slazem sa ovom tvojom konstatacijom,pa nemoguce je izvaditi ceo koren iz zemlje,mora se negde odseci,ali tvrdim da je uspeh bolji sa vecim delom korena,nego da ga odseces kod stabla ili nekoliko centi nize...Stojim iza toga...
Nadam se da smo se razumeli :mrgreen:
-
(http://i54.tinypic.com/28ur8e0.jpg)
-
Što je to točno trava, koja vrsta palme? Je li ovo sa skraćenim korijenom?
-
Ne izgleda bas previse dobro...previse vode, rekla bih ja :misli: slicno je izgledao korijen moje "utopljene butie"
ali puno puno siri i duzi!
Malo je tu jos zdravog korijenja!
-
Evo,morao sam jednu palmu-T.fortunei-koju sam presadio krajem 5.mjeseca izvaditi iz pitara da malo objasnim ono o čemu sam govorio.Lijepo se vidi novo korijenje a vidi se i što se dogodilo sa starim.Korijen palmi nije kao korjenje neke trešnje ili masline,Presječena žila teško može zarasti,samo one koje su presječene blizu vrha(korjenove kape)može zatvoriti ranu i izbaciti nove produžetke.To se desilo samo na dvije žile koje su bile oštećene blizu vrha,nažalost nešto šteka sa prebacivanjem slika pa ću to pokazati drugi put.Sve ostale stare žile su se osušile,iako sam ih sjekao do mjesta gdje sam pretpostavljao da bi mogao bočno krenuti neki novi korjenčić.Mislim da je takvo korjenje kod većine palmi i da se palma primila tek kad je bacila dovoljno novog korjenja.Ponavljam ,što veća bala korjenja i zemlje je potrebna samo zbog toga što unutar te bale može biti dovoljno kraćih neoštećenih žila koje će nastaviti rast i na taj način palma će brže preboliti šok i nastaviti sa rastom nakon presađivanja.Iz primjera koje sam vidio na internetu fortunei i robusta mogu se presaditi potpuno bez korjena.Ovo ljeto sam usporedio korjen robuste i filifere,robusta pravi bar dvostruko bujniji korjen nego filifera,vjerujem da bi se velika robusta bolje primila nego filifera.Nisu sve palme jednake neke ne trpe presađivanje ni ako smo je samo prebacili iz pitara u zemlju bez rezanja korjenja,a kamoli da smo joj oštetili korjen.Nemaju sve biljke jednaku izdanačku moć,vjerujem da fortunei koji može izbaciti 15-20 listova u sezoni, brže i bolje će se primiti nego neka butia koja jedva baci5-6 listova.Već se govorilo i o tome da palmama treba posjeći lišće zbog manjeg gubljenja vode,što kod nekih vrsta treba napraviti obavezno dok kod drugih i nije toliko bitno.Napomenuo bih da se nemoraju sjeći cijeli listovi,mislim da je bolje ostaviti ostaviti nekoliko petiola na kojima ćemo ostaviti dio lisne mase.Bilo bi dobro da ukoliko neko ima podatak o tome koliko i na koji način neka vrsta palmi podnosi presađivanje da se i to upiše pod bitnu karakteristiku neke vrste,za neke takvi podaci postoje a za neke ne.Vidim da dok sam napisao ovaj popratni text već ima pitanja u vezi slike,sve sam napisao .
-
(http://i54.tinypic.com/2qa8ifo.jpg)
(http://i56.tinypic.com/280l3cx.jpg)
Na zadnjoj slici se vidi žila koja se pruža horizontalno preko sredine i ona na vrhu paralelna sa ovom na sredini,samo te dvije su išle u prorast,srednja je bacila dva nova vrha,gornja je bacila samo onaj mali pup na sredini.Vidi se da krajevi nisu zarasli.Njih sam ostavio najduže jer im je samo vrh bio oštećen.Sve drugo korjenje je novo.
-
Pozdrav. Ja kao novi član foruma čitam pomno sve komentare i savjete. Neki dan sam dobila u svrsi da je spasim poveću Phoenix palmu . Korjeni su joj se već uzdigli iznad tegle i hitno je treba presaditi. Molim savjet. Dali bi je bilo dobro presaditi u terakota teglu pošto je do sada bila u velikoj plastičnoj tegli. Što napraviti i kako , ne mogu je posaditi u zemlju jer kod nas palma smrzne. Ili da je stavim u zemlju pa kad krene hladnje vrijeme presadim u teglu i unesem unutra. Ne usudim se sa onim zaštitama preko zime , jer je velika i želim da ostane. Pomagajte. :icon_sad:
-
Pa svejedno je od čega je napravljena saksija/tegla/pitar, samo je bitno da je posuda u koju presadiš palmu dovoljno velika i posebno duboka da u nju stane svo korenje. Palme vole puno mesta za korenje, naročito u dubinu.
U kakvim je uslovima držan taj Phoenix? Jel može neka slika?
-
Slažem se sa Xenonom, nije toliko bitno od čega je tegla koliko je bitna njezina veličina, no ja ipak preferiram plastične tegle jer su lakše, a osim toga tegle od terakote su porozne pa je potrebno češće zalijevanje a i lako se razbiju. Adrijana, probaj nabaviti što dublju teglu u koju ćeš presaditi palmu. Poželjno je koristiti kupovni supstrat, tzv. "crnu zemlju za cvijeće", u koju se može umiješati pijesak. Treba biti oprezan prilikom vađenja palme iz tegle da se ne ošteti korijen, jer će u slučaju oštećenja korijena palma mjesec do dva stagnirati sa rastom, a u slučaju jačeg oštečenja može lako i propasti. Najbolje je palmu prije presađivanja ne zalijevati nekoliko dana kako bi se supstrat osušio i stisao, pa će u takvom stanju grumen supstrata s korijenom lakše iči van. Prilikom vađenja palmu treba okrenuti naopako te jednom rukom pridržavati deblo palme uz korijen a drugom rukom pokušati izvući teglu i odvojiti je od korijena. Na ovaj način se mogućnost oštećenja korijena svodi na minimum.
-
(http://imageshack.com/a/img823/4186/owoh.jpg)
-
(http://imageshack.com/a/img823/2522/dbjv3.jpg)
-
Lep Phoenix canariensis. Presadi ga u nešto jako duboko (neko bure ili tako nešto), ali budi svesna da će za par godina i to prerasti pa ćeš morati da ga posadiš u zemlju.
-
Hvala puno na savjetu. Ovih dana presadit ću je u duboku teglu od terakote koja je tretirana voskom da ne propušta vodu. Nadam se da će joj odgovarati . Eto i još jedno pitajnce . Dali je uopće sada pogodno da se palme presađuju ? Eto u međuvremenu sam za rođkas dobila Washingtoniu isto poprilično veliku , pa se broj mojih palmica povečava. Još da mi niknu sjemenke i eto ja presretna.
-
Najbolje je u proleće, ali može i sad, posebno kad je ovako hladnjikava i kišovita godina.
-
može se i sada presaditi al samo pazi da ne diraš korijen
-
Ok, hvala. Ma uporna sam ja , spasit ću je i vidjeti kako napreduje . :sun:
-
Evo presađeno . Nadam se da će tu uživati i preživjeti.
(http://imageshack.com/a/img819/7943/ufxr.jpg)
-
prelepa je....
-
Ova velika saksija ce joj biti dovoljna duze vrijeme :thumb_up: :wink:
-
Ova velika saksija ce joj biti dovoljna duze vrijeme :thumb_up: :wink:
Jedno dve godine. :rofl:
-
Hahahaha. :rofl:
A dobro, bolje ista nego nista :icon_lol:
-
Izvrstan P. Canariensis Andrijana ! :thumb_up: Jel proslo sve ok nakon ovog presadjivanja i vremenskog odmaka?