palmapedia.com
EGZOTIČNE BILJKE => CITRUSI I MEDITERANSKE VOĆKE => Autor teme: Henoh - Ožujka 13, 2008, 14:46:24 poslijepodne
-
Iako nije toliko egzotična i dosta je raširena i dostupna u kontinentalnoj klimi zaslužuje dostojno mjesto na ovom forumu
preuzeto s http://www.cvijet.info/savjeti/kategorije/11/savjet/105.aspx i nadopunjeno dodatnim tekstovima i slikama
SMOKVA OBIČNA : Ficus carica (L.)
DIVLJA SMOKVA : Ficus caprifilus (Tsch.& Rav.)
PORODICA : Moraceae (dudovi)
FARMAKOPEJSKI NAZIV : Caricae fructus
NARODNA IMENA : smokvica, smokvenica, figovnik, bjelica, crnica, petrovača
STRANA IMENA : Fig-tree, figuier commun, Feige, fico…
RAZMNOŽAVANJE – SADNJA, SJETVA …. Sjeme je sitno,
(http://img232.imageshack.us/img232/565/smokva2sjemebb3.jpg)
klijavost traje godinu dana, posijano u proljeće počinje klijati kroz 30 dana. Rijetko se razmnožava iz sjemena jer se iz njega razvije poludivlja smokva zvana glušica. Razmnožava se reznicama, povaljenicama i kalemljenjem.
(http://img232.imageshack.us/img232/9978/sadnicasmokvedf2.jpg)
OPIS : glede staništa nije izbirljiva kako položaja tako tla. Smokva raste kao samonikla biljka između kamenja i zidova ili se uzgaja ( ssp. domestica).
(http://img232.imageshack.us/img232/4306/smokvaizzidanz0.jpg)
(http://img232.imageshack.us/img232/6214/smokva6uc6jesenyf4.jpg)
STABLJIKA : listopadno drvo ili grm koje postiže promjer od preko 1,5 m sa širokom razgranatom krošnjom.
(http://img232.imageshack.us/img232/1205/starr0505171519ficuscarvo2.jpg)
KORA : pepeljasto siva, svijetla i glatka, obiluje gustim mliječnim sokom kao i svi ostali dijelovi biljke.
(http://img232.imageshack.us/img232/7340/zimismokvacx1.jpg)
LISTOVI : listovi su naizmjenični, vrlo polimorfni – različiti, kožasti, s gornje strane hrapavi, a s donje strane malo pahuljasto dlakavi. Tamnozeleni su sa peteljkom 3-6 cm.
(http://img232.imageshack.us/img232/4097/smokvalistqj3.jpg)
Vršni pupovi su jajoliki s dugim ušiljenim vrhom s 2-3 zelenkaste ljuske, a bočni pupovi su okruglasti i do 0,5 cm dugi sa više ljuski.
(http://img232.imageshack.us/img232/7785/ficus20caricatwig280206om2.jpg)
CVIJETOVI : su jednospolni (iznimno dvospolni), vrlo su maleni na kratkim stapkama ima ih mnogo. Ima ih 3 vrste: muški sa tri prašnika, ženski s tučkom i ženski sterilni.
(http://img232.imageshack.us/img232/7769/cvijeteb2.gif)
OPLODNJA (preuzeto s http://www.istrianet.org/istria/flora/fruit-nuts/smokva1.htm)
Botanička vrsta smokva ima dvije podvrste - pitoma smokva i divlja smokva.
Pitoma smokva ima samo ženske cvjetove. Divlja smokva i križanac divlje i pitome smokve u svojoj cvasti sadrži ženske "siskaste" i muške cvjetove.
Pitoma smokva ima proljetnu i ljetnu, a divlja proljetnu, ljetnu i jesenskozimsku cvatnju. U proljetnoj cvasti su ženski cvjetovi "nerazvijene plodnice" i iz njih nastaju kao plod cvjetunica ili petrovača (kraj lipnja ili srpanj). Ljetna cvat ima dvovrsne ženske cvjetove - cvijet "razvijene plodnice" i cvijet "nerazvljene plodnice" iz kojih nastaju ljetno-jesenski plodovi (polovina kolovoza i rujan).
Za neke sorte s cvjetovima "razvijene plodnice'" potrebna je kaprifikacjja, oprašivanje pomoću polena prenešenog s muških cvjetova. Ovo prenošenje može obaviti samo smokvina osica, koja u cvatu divlje smokve provodi čitav svoj životni razvojni ciklus. U praksi se pokazalo da je kaprifikacija za neke sorte neophodna (Petrovača), kod drugih samo korisna (Zlatna smokva) ili potpuno nepotrebna (Zamorčica). Stoga, ponekad je vrlo važno da je u blizini pitome smokve zasađena divlja smokva. U Hercegovini je uobičajeno da poljoprivrednici odlaze do udaljenijih stabala divlje smokve gdje ubiru cvatove te ih zatim u obliku vijenca postavljaju radi "ženidbe'" na grane Petrovače.
KORIJEN : korjenov sustav je dobro razvijen i prilagođava se terenu.
PLOD : plodovi su kruškoliki mesnati i nastaju iz čitavih ženskih cvatova, različite su veličine, na površini su goli, u zrelom stanju najčešće žuti, smeđi, rjeđe ljubičasti ili potpuno tamni. Postoji oko 50 kultiviranih oblika u odnosu na plod. Pravi plodovi su sitne tvrde orašice. Plod je vrlo sočan i sladak.
(http://img232.imageshack.us/img232/3215/smokvaplodha4.jpg)(http://img232.imageshack.us/img232/3636/smokvaplod2kt5.jpg)
KEMIJSKI – FARMAKOPEJSKI SASTAV : sušene smokve su bez vitamina. Zato u suhim smokvama ima preko 50 % grožđanog šećera. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg. magnezija
Napomene : vrlo je zanimljivo oprašivanje smokve koje se vrši «kaprifikacijom» - pomoću osica iz vrste Blastophaga grossorum
(http://img232.imageshack.us/img232/827/wasp23690mdsmokvinaosaoo8.gif)
(http://img232.imageshack.us/img232/8190/oprasivaciblastophagagrwp0.jpg)
(http://img232.imageshack.us/img232/6416/oprasivaciblastophagagryz6.jpg)
(http://img84.imageshack.us/img84/2307/blastophagano6.jpg)
koje prenose polen s muških cvjetova divlje smokve. Također oprašivanje vrši i osica Blastophaga psenes,
(http://img232.imageshack.us/img232/6727/osicavc5.jpg)
(http://img232.imageshack.us/img232/1299/oprasivanjedi5.gif)
zato uz nasade pitomih smokava uvijek mora biti i stabala divlje smokve.
Smokve s bijelim slojem, u kojemu se nalaze gljivice što uzrokuju glavobolju i bolove u želucu, treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati i posušiti pa tek onda jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani šećer ni brašno, kako se obično u trgovini kaže.
(http://img98.imageshack.us/img98/2932/suhesmokvemb7.jpg)
selektivno preuzeto s http://www.opcina-starigrad.hr/HTML/Uzgoj_smokve.html
UZGOJ SMOKAVA
Od oko 1.500.000 t svjetske proizvodnje smokve više od 80% proizvodi Sredozemlje. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska.
(http://img84.imageshack.us/img84/5899/2005figproizvodnjapb9.png) (uzgoj smokve u svijetu 2005.)
Poslije masline, smokva je najraširenija voćka od Istre do Dubrovačkog primorja, a u manjoj mjeri u Dalmatinskoj zagori, neretvanskoj dolini (sve do Konjica) i dublje u kopnu kao pojedinačna stabla uz pasivnu zaštitu dok su biljke mlade (opaska Henoh :icon_mrhappy: ). S oko 855.000 stabala polovicom osamdesetih godina, broj rodnih stabala smanjen je na oko 600.000. Hrvatska je 1996. godine proizvela oko 6.240 t svježih plodova, 3.360 t potrošeno je u svježem stanju, a proizvedeno je 920 t sušenih smokava.
Smokve kod nas proizvode obiteljska gospodarstva bez većih preradbenih kapaciteta. Malo je voćnjaka smokve. Uglavnom raste pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, često u okviru vinograda.
Ekološki uvjeti
Smokva je suptropska voćka. Pri izboru proizvodnoga prostora treba voditi računa o tomu. Područje uspješnog uzgoja smokve proteže se do 400 m nadmorske visine.
Smrzava na -10 do -22° C. Otpornost ovisi o stanju voćke, ishrani, tlu i vlazi. Starija stabla podnose bez većih oštećenja -16 do -17° C, a mlada, nenjegovana zebu već na -8° C. Na slabijim tlima i nakon sušnoga ljeta smokve su podložnije smrzavanju. Visoke topline podnose dobro, pa su one poželjne u vrijeme zriobe, ako nema suše. Najbolje plodove smokva daje pri toplinama od 37 do 38° C, s dovoljno vlage. Za rast i rodnost treba dosta svijetla. To treba znati pri određivanju razmaka sadnje i uzgojnoga oblika.
Iako je voćka semiaridnih područja, smokva povoljno reagira na navodnjavanje. Za uzgoj joj treba oko 800 mm padalina godišnje. U većim, intenzivnim voćnjacima potrebno je osigurati nekoliko navodnjavanja od početka srpnja do kraja kolovoza, radi ravnomjernog rasta, bubrenja, veličine plodova i ukupnoga uroda, bez opasnosti od raspucavanja (važno za stolne sorte). Sušu dobro podnose odlike Petrovača bijela i Zimnica, a Petrovača crna, Zamorčica i Tiermulica ne. Zbog čestih suša, da bismo očuvali vlagu i smanjili isparavanja, tlo moramo nastirati organskim tvarima (mulch).
Najbolja su lakša, karbonatna i propusna tla. Na teškim, glinastim tlima plodovi su slabije kakvoće. Nasad na plitkim tlima, s manje hranjiva, slabo rodi i ima kraći vijek iskoristivosti. Najbolji rast i rodnost postiže se na redovito obrađivanim i plodnim vinogradarskim tlima. Sposobnost tla da očuva vlagu ima najveći utjecaj na količinu i kakvoću uroda.
Korjenov sustav smokve ima dobru sposobnost prodiranja u dublje i bočne slojeve kroz pukotine tla pronalazeći tako potrebnu vlagu i hranjivo. Tako da završeci korjena znaju biti udaljeni od stabla i do 12 metara.
Stablo u povoljnim uvjetima naraste i više od 8 m. Cvjetovi su u zatvorenim cvatovima. Postoje proljetni, ljetni i jesenski cvat. Oplodnju obavi smokvina osica, čija ličinka prezimi u jesenskom cvatu divlje smokve. Plodovi se oblikuju iz oplođenih i neoplođenih cvjetova (iz neoplođenih partenokarpijom-zametanje bez oplodnje).
Sorte i podloge
Smokva se razmnožava vegetativno (korištenjem zelenih dijelova) i generativno (iz sjemena). Sadnice se najčešće proizvode oživljavanjem reznica, a iskusno domaćinstvo može svoj smokvik obnavljati i vlastitim sadnicama. Smokva se može cijepiti na sjemenjak ili na divlju smokvu. Kod nas se uzgaja veliki broj sorti, različitih po vremenu zriobe (dvorotke i jednorotke) i boji kožice ploda (crnice i bjelice). Nekima treba oprašivanje peludom divlje smokve (kaprifikacija), koji prenosi smokvina osica (blastophaga).Od glavnih sorti gospodarski značaj imaju dvorotke bjelice (petrovača bijela i bjeluša), dvorotka crnica (zlatulja), jednorotka bjelica (zamorčica) i jednorotka crnica (šaraguja), od pratećih sorti dvorotka bjelica (vodenjača), dvorotka crnica (žentile), jednorotke bjelice (modrulja, karginja, zimica, lopudka) i jednorotka crnica (bružetka), a od sporednih ili lokalnih dvorotka crnica (petrovača crna) i jednorotka bjelica.
Petrovača bijela, vrlo rodna, izrazito stolna sorta, najviše se uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji, manje uz obalu i na sjevernim otocima. Bujna stabla razvijaju dva cvata. Prosječan plod prvog cvata ima 60 do 100 g. a drugog 50 g. Oplođuje se kaprifikacijom. Koža ploda je svijetlozelena, a meso blijedo medeno ružičasto, vrlo sočno, ugodno slatko. Plodovi se sortiraju odmah nakon berbe (u voćnjaku), jer zbog velike sočnosti ne podnose dulji prijevoz i rukovanje. Odlika se preporučuje za uzgoj na plodnim tlima u blizini većih potrošačkih, turističkih središta.
Bjeluša, vrlo raširena u dolini Neretve južnoj i srednjoj Dalmaciji, bujnoga je stabla, obilno rodi, a cvate dva puta. Proljetni cvat od degeneriranih ženskih cvjetova, omesnati i izraste do normalne veličine, ali nikada nije jestiv. Ljetni cvat razvije jestiv plod, produljen kratkim vratom, prosječne težine od 40 do 70 g. Dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza, a razdoblje zriobe je kratko (mjesec dana). Plodovi su dobre kakvoće, prikladni za prijevoz i potrošnju u svježemu stanju i sušeni. Meso je svijetlo bijelo ispod kože i blijedo medeno u unutarnjem dijelu, vrlo sočno, ugodno slatko.
Zamorčica, naša najbolja i najraširenija sorta, uzgaja se duž cijele obale, a najviše na Krku, Hvaru i Korčuli, oko Metkovića i u dolini Neretve do Mostara. Naši iseljenici su ju raširili Kalifornijom. Otporna je na sušu i hladnoću, bujna je i rodna, odlikuje se odličnim plodovima za potrošnju u svježemu stanju i za sušenje. Tipična je jednorotka s degeneriranim ženskim cvjetovima. Kruškoliki plod ima duguljasti vrat, tanku svijetlo zelenu kožicu, a žućkasto zelenu u vrijeme dozrijevanja. Meso je vrlo sočno i slatko, ugodne arome. Suhi plodovi ove odlike su vrlo cijenjeni zbog nježne, tanke kožice i mekog finog mesa. Plodovi su sitniji od drugih gospodarski značajnih sorti. Da kožica ne bi tamnila nakon sušenja, prije sušenja se sumpori. Preporučuje se za uzgoj na dubljim, plodnim tlima koja dobro gospodare vlagom.
Šaraguja, najbolja od crnica jednorotki, proširena je u južnoj Dalmaciji, a najviše na Korčuli i u Konavlima. Preporuča se za tržišni uzgoj. Stabla su srednje bujna i vrlo rodna. Uspijeva i na manje plodnim tlima. Okruglasto plosnati, sivo crveno ljubičasti plodovi dozrijevaju od polovice kolovoza do polovice listopada, a nakon prvih jesenskih kiša skloni su raspucavanju. Dobri su svježi, a sušeni zbog debele kožice slabije kakvoće od zamorčica i bjeluša. Sočno, vrlo slatko, kiselkasto meso je bijelo žuto, u sredini intenzivno crveno.
SORTE (preuzeto s http://www.istrianet.org/istria/flora/fruit-nuts/smokva1.htm)
Prema većini autora, na osnovi sposobnosti plodonošenja te boje pokožice sve se sorte grupiraju na // Na sjevernojadranskom području prisutne su sorte prema navedenoj grupaciji:
dvorotke bijele Petrovača bijela Lokalno: Bombini, Zucherini, glavna, najraširenija sorta u Istri i Slov. prim. vrio dobro rodi. plodovi nastaju nakon proljetne i ljetne cvatnje
Bjelica
(talij. Dottato) Lokalno: Bianchi (Istra), Belica (Slov. prim.), prikladna za transport.
Fico della Madona Raširena u Istri i Sl. prim. osrednje kvalitete.
Škofioti U Slov. prim. zvana Petrovača, Cvjetunica - osobite kvalitete.
crne Petrovaca crna Bolje kvalitete ljet. jes. piod (Krk i Slov. prim.)
Zlatna smokva
(Fico d'oro) Još uvijek slabo zastupljena, vrto dobre kvalitete, treba je proširiti
jednorotke bijele Zamorčica Najraširenija na cijelom području - Krk, Cres, Istra; plodovi odlične kvalitete, prikladna za sušenje. plodovi nastaju samo nakon ljetne cvatnje
Karginja Razni lokalni nazivi, najviše oko Crikvenice, dobre kvalitete, prikladna za sušenje.
crne Šaragulja crna Vrlo rasprostranjena (Istra, Senj, Krk), dobre kvalitete, prikladna za sušenje.
Bružetka Plod vrlo dobar, treba je proširiti.
(http://img89.imageshack.us/img89/9020/smokva1sorteqq2.jpg)
PETROVAČA BIJELA:
list (1/3 prirodne vel.)
cvjetunica (1/2)
ljetno - jesenski plod (1/2) prema Č. Omčikus
(http://img89.imageshack.us/img89/849/smokva2sortexm4.jpg)
ZLATNA SMOKVA:
list (1/3)
cvejtunica (1/2)
ljeto - jesenski plod (1/2), prema Č. Omčikus
Sustavi uzgoja
Nekada se preporučivao uzgoj smokava u združenoj sadnji s vinovom lozom ili maslinom. Vinova loza posađena između redova smokve, davala je značajan prihod do pune rodnosti smokvi, kada bi ju njezine krošnje zasjenile i smanjile joj urod. Nakon 20 godina loza bi propadala, a smokvik bi ostajao još 25 do 30 godina u punoj rodnosti. Pri sadnji s maslinama smokve su se sušile nakon 30 do 40 godina, a masline su se iskorištavale još znatno duže.
Intenzivno, namijenjeno tržištu, smokva se najviše uzgaja slobodne, prirodno oblikovane krošnje, a preporučuje se oblik popravljene vaze s tri osnovne kosturne grane. Visina debla za bujne sorte je 100, a za manje bujne 60 do 80 cm. Gustoća sklopa ovisi o bujnosti sorte i plodnosti tla. Zbog poluekstenzivnog uzgoja ili združene sadnje s maslinom i vinovom lozom, ranije se sadilo na veće razmake (od 7 x 6 do 10 x 10 m). Novi voćnjaci smokava se sade s razmakom od 6 m između redova i od 4 do 5 m u redu (od 330 do 460 stabala po hektaru). Gusti sklop daje ranije i prosječno veće urode.
OBRADA I GNOJIDBA (preuzeto s http://www.istrianet.org/istria/flora/fruit-nuts/smokva1.htm)
Pojedinačna stabla smokve razasuta su posvuda na okrajcima njiva, unutar vinogradarskih nasada, u vrtovima i drugim raznìm mjestima. Tako se usporedo s glavnom kulturom (vinova loza, povrće i sl.) i smokva njeguje, obrađuje i gnoji.
Osnovno je da je tlo u kojem se smokvin korijen široko razgranao dobro razrahljeno, prozraćno, s primjerenom vlažnošću. Stoga na onim mjestima gdje se smokva ne obrađuje zajedno s glavnom kulturom potrebno je u jesen izvršiti dublju obradu, a tokom vegetacije obavljati povremeno pliću kultivaciju prvenstveno za odstranjivanje nepoželjnih korova.
Smokva je dosta otporna na sušu, ali na plićim i šljunkovitim terenima trebalo bi pristupiti višekratnim natapanjima u srpnju ili kolovozu.
Kao i kod svih poljoprivrednih kultura, u tlu gdje raste smokva treba biti dovoljno organske tvari, koja omogućuje bolje iskorištavanje potrebnih hraniva iz tla. Dakako, nužno je i prisustvo glavnih mineralnih hraniva - dušika, fosfora i kalija.
Iskustva o ishrani i gnojidbi smokve su danas još dosta oskudna, ali može se preporučiti sljedeća gnojidba:
u jesen iza berbe zaorati NPK 7:20:30 2 kg po stablu;
u proljece kod prve obrade Urea 1 kg po stablu i
1 kg po stablu.
u svibnju KAN
Gnojivo treba rasipati podno stabla širom dopiranja krošnje.
Štetnici i bolesti
Češče bolesti smokve jesu šupljikavost (Phillosticta sycophilia) i rđa lista (Uredo fici).
Od štetnika nalazimo smokvinu buhu (Homotoma ficus),
(http://img98.imageshack.us/img98/8651/homotomaficusrf8.jpg)
smokvina moljca (Simaethis nemorana),
(http://img98.imageshack.us/img98/5057/simaethisnemoranads6.jpg)
smokvina medića (Ceroplastes rusci),
(http://img98.imageshack.us/img98/1971/ceroplastesruscinz1.jpg)
(http://img84.imageshack.us/img84/9688/ruscisa7.jpg)
mediteransku voćnu muhu (Ceratitis capitata),
(http://img84.imageshack.us/img84/2387/mediteranianflygt3.gif)
cvrčke (Empoasca flavescens)
(http://img84.imageshack.us/img84/3404/cvrcakhz3.jpg)
te smokvina podkornjaka (Hypoborus ficus)
(http://img84.imageshack.us/img84/2286/hypoborusficusoz0.jpg)
Zbog utjecaja kiše, vjetra, sunca, mraza i dugotrajne suše plod puca, nastaju sunčane ožegotine, oštećenja od mraza.
(http://img98.imageshack.us/img98/3983/oktobar080xn1smokvaposlon6.jpg) (smokva poslije mraza koncem 10 mjeseca u Vrscu-Tasana poslala)
Zaštitu provoditi prema ekološkim principima ili integrirano ovisno o opredjeljenju uzgajivača.
ZAŠTITA (pogledati preporuke na http://www.istrianet.org/istria/flora/fruit-nuts/smokva1.htm)
Berba i prirodi
Smokva počinje rađati treće godine nakon sadnje. Gospodarsku vrijednost smokvik dobiva, ovisno o sorti i tehnologiji, pete ili sedme godine. Redovita rodnost počinje nakon osme godine i traje dulje od 50 godina. Plodovi se beru u više navrata, jer ne dozrijevaju u isto vrijeme. Vrlo su osjetljivi, pa ih treba pažljivo brati. Za sušenje se beru kada se počinju smežuravati. Na tržište se iznose plodovi prve, druge i ekstra klase.
-
Za kontinentalnu klimu je najbolja sorta "brown Turkey", sa krupnim slatkim smedjim plodovima i otpornoscu do barem -20 stepeni. Ova turska sorta raste u turskom zaledju gde temperature znaju da padnu jako nisko tokom zime a oblast centralne Turske je i zvanicno zona 7.
-
Istina, sjećam se da je Bonaca na Svetu biljaka pisao da po Nišu dobro rađaju. Kao klinac često sam znao ići preko ljeta kod ujaka u Kladovo...i ono što me je bilo iznenadilo je bio broj smokvi uz okućnice (očekivao sam samo šljive :wink: ). Moji u Somboru i Stanišiću su imali nekakvu drugu sortu koju su donijeli iz Dalmacije koja je znala izmrznuti ako se mlada smokva ne bi štitila.
-
Kod mene ima i divljih i pitomih... :wink: :icon_mrhappy:
Na selu imam jednu veeeeeeeliku petrovaču i sve ostale vrste pitomih,divljih....
-
Zna li tko je li BAYERN FEIGE VIOLETTA (bavarska smokva) u biti isto što i BROWN TURKEY...nekako mi jako sliče plodovi
(http://img292.imageshack.us/img292/209/bayerniw2.jpg)
-
Ili je ta sorta ili je neka jako bliska... mozda je neka kojoj treba manje sunca, jer Bavarska i Turska nemaju bas iste letnje temperature i insolaciju. :mrgreen:
-
Ime te sorte sam našao na slovenskom forumu gdje je preporučuju za slovenske klimatske uvjete. U Austriji-Grazu sam vidio isto neke smokve, ali teško mi ih je razlikovati tako da ne znam koja je sorta tamo
-
iz teme o oleanderima
Idem malo off, ali čini mi se, prema podacima koje par godina pratim, da bi zagrebački Grič (dio gornjeg grada) trebao biti zona 8a. Botanički vrt (Donji grad) je nešto hladniji, makar se isto nalazi u centru grada. Nekad su se i u njemu vršila mjerenja, pa se podaci mogu usporedit na http://docs.lib.noaa.gov/rescue/data_rescue_yugoslavia.html
možda tu ima nešto...10.4. sam snimio ovu smokvu kod uspinjače-podno gričkog topa koja je već imala zametnute plodove, dok se ona u botaničkom tek počela buditi.
(http://img291.imageshack.us/img291/9541/gricmc2.jpg)
bliže
(http://img72.imageshack.us/img72/6518/copyofsmokvauspinjacaqq3.jpg)
naravno sve ovo bi moglo stajati kao indikator ako su obje smokve od iste sorte
-
Nisam sa smokvama bas na ti,
ali citala sam na ovom forumu o tome kako imaju slicnosti a jedna ima vece plodove,
neznam iskreno koja.
Ta Bayern je jako otporna na Nj. podrucju, i sve prezivljava, meni osobno jedino smeta sto su ljubicaste, valjda je to navika ono dijete zelenih smokvi barem kod mojih su ono bile standardne, a ljubicastima su hranili svinje! :mrgreen: Pa zato danas imam tu fobiju prema njima, odmah se toga sjetim!
googlaj malo na ovom forumu http://members3.boardhost.com/Exoten/ imaju ful dobrih stvari, a tu sam mislim i to procitala!
-
Nisam sa smokvama bas na ti
ni ja s njemačkim...engleski u redu, ali njemački :thumb_down: tu bih morao poraditi. Ipak, Franceska hvala :sretan: ...odgovor je dovoljan da shvatim da je to ipak neka posebna sorta. Da, hvala i na prijašnjim savjetima vezanim uz maslinu
-
Evo moje dvije smokve ne znam koje su sorte, ali su kasne...
(http://img160.imageshack.us/img160/2826/v0000053kv6.jpg) (http://imageshack.us)
-
Moja smokva u Drnišu je bila potpuno zagušena ostalim grmljem i biljem, i imala je samo dvije, tri gole, izdužene grane. Prilikom uređenja vrta posjekao sam je i ostavio te dvije, tri grane na pola metra duljine. U tri godine je narasla na 3 metra visine i toliki joj je promjer krošnje! Valjda zato jer ima dobro razvijen korijenov sustav, što se može zaključiti i po panju promjera 20-ak cm koji je netko davno otpilio. Ove godine razvili su se maleni plodovi, početkom 4. mjeseca, zajedno s lišćem. Sada su se ti plodovi posušili i opadaju. Da li je to uobičajeno i da li će se razviti 'pravi' plodovi? Lani je prvi puta rodila i plodovi su bili ukusni.
-
Hmmm... ti prvi plodovi bi trebalo da sazru a ne da opadaju... Verovatno smokvi nesto nije odgovaralo cim je odlucila da ne vredi trositi energiju na razvijanje tih plodova (moguce premalo ili previse vode).
-
Ove godine razvili su se maleni plodovi, početkom 4. mjeseca, zajedno s lišćem. Sada su se ti plodovi posušili i opadaju. Da li je to uobičajeno i da li će se razviti 'pravi' plodovi? Lani je prvi puta rodila i plodovi su bili ukusni.
Ista stvar i kod mene na jednoj jedinoj mojoj smokvi sorte Bijela petrovača. I to nije prvi puta. :icon_mad: Prošle godine dogodilo se isto tako da prvu godišnju berbu, koja bi trebala biti obilnija, ja još nisam vidio. Ne vjerujem da je to zbog previše ili premalo vode jer toliko kiše koliko padne dobijaju i susjedove smokve pa su krcate ploda.
-
Ahmet, da li je ponovo izbacila plodove nakon što su prvi otpali ili ih te godine više nije imala? Na mojoj se još ne vide naznake drugog ploda.
-
Ahmet, da li je ponovo izbacila plodove nakon što su prvi otpali ili ih te godine više nije imala? Na mojoj se još ne vide naznake drugog ploda.
Izbacila je nove. Ni na mojoj se još ne vide novi, ali se nadam da će se uskoro pojavit.
-
Ima li tko iskustva sa ožiljavanjem smokve iz reznice? Bio sam u prilici da otrgnem grančicu smokve te sam je stavio u vodu. Negdje sam pročitao da grančicu treba držati neko vrijeme u vodi i da će pustiti žile a nakon toga se može posaditi u zemlju.
-
Ne znam kako se oziljava smokva, ali bih ti preporucio da u tu vodu dodas hormon za zakorenjavanje (ako nemas hormon, stavi u vodu listove od vrbe ili izmrvi jedan aspirin).
-
Grančica smokve mi se osušila, nije pomnogao ni aspirin. :icon_sad: Probati ću ubrati drugu grančicu i nakalemiti je na svoju smokvu, možda se primi.
-
Slika jedne izuzetno velike smokve u Zagrebu veličine kuće na kat
(http://img170.imageshack.us/img170/4766/smokvamh6.jpg)
i jedna nasuprot FER-a koja ima plodove veličine kruške
(http://img262.imageshack.us/img262/5294/smokfryw4.jpg)
(http://img165.imageshack.us/img165/4386/plkn1.jpg)
-
Najveći i vjerojatno najstariji kontinentalni vrtovi - smokvici s više stotina velikih rodnih smokava u sjevernoj Hrvatskoj već niz stoljeća rastu na Žumberku najviše oko Jastrebarskog, odakle ih često dovoze i masovno prodaju na karlovačkoj tržnici, manje na zagrebačkom Dolcu i drugdje. Brojne otporne smokve iz Kvarnera su ranije ovamo presadili doseljeni Senjski uskoci kojima je to donedavna bila glavna voćka.
U samom gradu Zagrebu, možda najveću plantažu rodnih smokava (u bivšem vinogradu) danas na Pantovčaku uz predsjedničke dvore drži botaničar dr. M. Rac, koji njima još opskrbljuje širu rodbinu i prijatelje, a pokojni mu je otac-agronom iz obilnog uroda proizvodio i posebnu žestoku rakiju-smokovaču (inače tipsko piće ljutih Senjskih uskoka).
Inače naš nasiv "smokva" najvjerojatnije je slično star kao i latinski Ficus, pošto se razvio iz antičkoga ostrogotskog naziva Smakka za smokvu, koji se navodi npr. u gotskom prijevodu Biblije (biskup Wulfila) već iz 5. stoljeća u Ukrajini.
Sedum,16. 7. 2008.
-
Ovih dana beremo smokve, ali ovako krupne plodove jos do sad nismo imali (http://img515.imageshack.us/img515/489/velikiplodwe4.jpg)
-
Tasana,carice ovakve smokve orijašice nisam vidjela. :klanjase:
-
Sedum, svaki tvoj post na ovom forumu je prava baza podataka. Drago mi je da imamo stručnu osobu botničara
Tasana, ovo je stvarno orijaški plod
-
ja se ispričavam na offu ali kad smo već kod toga; Sedumovi postovi su TOP QUALITY.
Svaka čast :thumb_up:
A tasana za smokvu. Ogromna je. Nisam ni ja do sada vidio tako nešto :shocked: :thumb_up:
-
:shocked:
Tasana, jesi li sigurna da to nije nekakva tikva? :rofl:
-
da, embrio tikve :mrgreen:
:wink:
ali tek sad vidim: dječje su ruke pa i nije baš toliko velika. Ali opet je velika
-
Ja sam jela velike smokve, ogromne u Grckoj,
ali ova je stvarno ko mala dinja! :shocked:
Svaka cast Tasana!
-
Izgleda da su ove smokve još krupnije od onih famoznih kanarskih koje teže 400 grama. Čudno mi je da su na kontinentu smokve već zrele za branje a na moru još nisu ni napola zrele. Obično svo voće prije sazori u primorju ali izgleda da to nije slučaj i sa smokvom.
-
kako koja sorta palmofan. Ima stabala na visu gdje smokve već odavno opadaju po podu.
-
...ima ranih i kasnih sorti...
-
Sve smokve koje sam prije par dana vidio u Kaštel Starom još nisu sazorile. Malo mi je čudno da su sve te smokve iste sorte ali to nije nemoguće. Inače tamo ima mnogo smokava i svaku sam dobro pogledao da vidim ima li plodova na njoj.
-
Izgleda da su ove smokve još krupnije od onih famoznih kanarskih koje teže 400 grama. Čudno mi je da su na kontinentu smokve već zrele za branje a na moru još nisu ni napola zrele. Obično svo voće prije sazori u primorju ali izgleda da to nije slučaj i sa smokvom.
Kao što su napisali Pivi i Veruda, sve ovisi o sorti. Moji u Somboru te smokve zovu Petrovače, kao i jabuke koje počinju sazrijevati od 6 mjeseca. Što se tiče veličine ploda u kopnu smokve imaju obično više vode i hrane pa je i "nalivanje" ploda intenzivnije.
-
Pa to da smokve na kontinentu imaju više vode i hrane je točno, no moram naglasiti da plodovi kontinentalnih smokvi nisu ni približno tako ukusni kao plodovi onih koje rastu u primorju. Smokve u primorju primaju više sunca i samim time imaju i više šećera u plodu.
-
Koliko je meni poznato, na kontinentu su rasprostranjene dve sorte - smokve sa jednim glavnim rodom (u Avgustu) i smokve sa dva glavna roda (jedan u Junu a drugi u Septembru). Te sa dva roda obicno zovu "petrovace", plodovi su im relativno krupni ali ne previse slatki, dok je ova druga sorta poznata kao "bugarka", a njeni su plodovi smedji, manji nego kod petrovace ali jako slatki.
-
Ovde je bukvalno opsta pomama za smokvama,ljudi ih sade kao pomahnitali-cini mi se da ce za par godina ako se ovako nastavi u svakom vrtu biti smokvi!
-
Do prve jace zime, jer ce ljudi najverovatnije uglavnom posaditi one mediteranske koje donose iz Crne Gore.
-
Ne mora značiti. Kod mojih roditelja u Somboru ljudi međusobno šire one koje imaju u svojim vrtovima (niz zima). Danas sam baš gledao u dvorištu jedne napuštene kuće nedaleko Maksimira dosta samoniklih smokvi koje se šire ko lude. Lako se prilagođava, a i potom se počinje širiti ako ima mogućnost poput korova. Bio sam slao na jednoj od tema fotke smokvi koje su niknule na totalno čudnim mjestima u ZG-u (primjerice ima ih uz potoke). Imam ujaka u Kladovu i tamo ih imaju koliko i stabala šljive :sretan:
-
Henoh je na drugoj strani okačio sliku onog zagrebačkog "giganta". :shocked:
Pa ta smokva ima barem 5 metara. Koliko može biti staro to stablo?
-
Smokva dosta brzo raste, znam za jednu koja raste na zaklonjenom mestu u sirem centru Beograda, stara je nekih 10-12 godina a vec ima oko 3 metra u visinu, jos toliko u sirinu, i svake godine radja u ogromnim kolicinama.
-
Ovde je bukvalno opsta pomama za smokvama,ljudi ih sade kao pomahnitali-cini mi se da ce za par godina ako se ovako nastavi u svakom vrtu biti smokvi!
palmark, zanima me koje su zimske temp u Sremu da bi smokva mogla rasti bez zastite?
da li je Srem daleko od Kragujevac i koje temp bi bile u mesto Malo Krcmare negde u Sumadija, Srbija,
moze li mi bilo ko pisati, hvala.
-
Srijem ti je udaljen od Kragujevca oko 120-140 km-što je u biti razdaljina do Beograda, a već preko mosta si u Zemunu i geografski u istočnom Srijemu. Od mjesta koje spominješ Malo Krčmare u općini Rača (kragujevačka) pa do Beograda si i nešto malo bliže.
Prema podacima o klimi Kragujevca s http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D1%80%D0%B0%D0%B3%D1%83%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86
* Nadmorska visina 180 - 220m
* Najhladniji mesec - januar -5°C
* Najtopliji mesec - jul +27°C
* Prosečna godišnja temperatura +11.5°C
* Najvlažniji mesec - decembar - vlažnost 79%
* Najsuvlji mesec - septembar - vlažnost 39%
* Prosečne godišnje padavine 550 l/m²
* Dani sa temperaturom preko 25°C - 92
* Dani jako niske temperature (ispod nule) - 96
* Broj dana pod snegom - 34 (najviše januar)
* Najviše padavina - jun - prosek 83 l/m²
* Najmanje padavina - februar - prosek 32 l/m²
* Prosečan broj sunčanih sati - 5.5 h/dan
* Najmanji broj sunčanih sati - decembar 2.1 h/dan
* Najveći broj sunčanih sati - jun 8.8 h/dan
mikroklima naselja Malo Krčmare ne bi trebala biti drastično drugačija. One temp. po mjesecima su ti prosjeci što znači da sigurno ima i puno nižih, ali tako je i velikom dijelu drugih kontinentalnih krajeva gdje se uzgajaju smokve.
Ništa te ne košta da probaš s nekom od sadnica. Možeš jedino neko vrijeme držati mladu smokvu u posudi dok ne ojača, ali ja ne vidim prepreke zašto ju ne bi posadio vani. Ako ju posadiš na neku južnu poziciju uz kuću bit će joj ok. Smokvu zimi možeš štititi kukuruzovinom, jednostavno naslažeš u stog preko smokve i njoj će to biti dovoljno. Ako joj i izmrznu mlade grane, ona će ti uvijek potjerati nove iz osnove stabla. Nakon nekog vremena kad joj se zadeblja stablo/stabla i grane njezina će otpornost ići i do -20, a takve temperature i nisu toliko redovite :wink:
-
palmark, zanima me koje su zimske temp u Sremu da bi smokva mogla rasti bez zastite?
da li je Srem daleko od Kragujevac i koje temp bi bile u mesto Malo Krcmare negde u Sumadija, Srbija,
moze li mi bilo ko pisati, hvala.
Kragujevac je 7b, okolina verovatno 7a, tako da su sve sanse da smokva moze da prezivi. Po selima po Sumadiji sam video dosta smokvi, ne znam zasto mislis da kod tebe ne moze... :misli:
-
Krajina, ovo što ti je Xenon napisao u odgovoru da po selima Šumadije rastu smokve ti je najbolji indikator da može uspješno rasti i u Malom Krčmaru. Malo bolje pogledaj po vrtovima u okolnim naseljima ili samom naselju gdje živiš i gotovo sam siguran da ćeš susresti smokvu
-
super ste u informacijama, hvala mnogo ali jos nesto:
mozete li mi sto god pronaci i uporediti to selo Malo Krcmare u opcini Raca u Srbiji i
mesto Topusko koje se nalazi u Hrvatskoj izmadju Karlovca i Siska. mislim na temperature
i rast smokve u Topuskom jer kako mi rekoste u Sumadiji mogu da rastu.
hvala i pozdrav
da ne idemo izvan teme Ficus carica (smokva) i govorimo o klimi pojedinih mjesta odgovor ću ti poslati na PP
-
da li vi razmenjujete(?) smokve; recimo neko iz Pule posalje smokve nekome u
Kragujevac i obratno? da li se ta razmena radi slobodno kao sto je bilo za vreme Jugoslavije
ili se mora placati dozvola zdravstvena i koje kakve druge porezne i medicinske naplate?
-
Sve zavisi od velicine toga sto saljes. Ako saljes semenke ili nesto tako malo, nema problema, ali ako saljes nesto vece, moras to licno da preneses preko svih 666 granica izmedju Pule i Kragujevca. :mrgreen:
-
Xenon hvala mnogo. a, kako bi ti recimo to sve izveo ako bi ti iz Sumadije poslao postom
recimo 2 pedlja dugacku grancicu smokve nekome u Topusko (Hrvatska) i obratno?
-
Ma mozes ti poslati bilo sta ali moraces da placas carinske deklaracije i ostalu papirologiju, pa ce te postarina kostati kao da si otisao tamo autobusom i odneo smokvu.
-
a možeš i poslat ovako pa vidit hoće li proči :mrgreen:
-
znaci moramo izmisliti nesto sto bastovanima ide u korist. pozdrav
-
vazi, vazi, hvala mnogo, nadam se da ce biti bolje dok malo bolje udjem u stos foruma.
-
pogledajte fotos dole i sta mislite kako se zovu, vrsta.
obe su iz bivse Jugoslavije.
prva foto je vrlo , vrlo krupna i crna kada je zrela.
druga foto (zelena) je vise zute boje kada je zrela i nije toliko krupna ali
radja kao luda.
molim vas raspitajte se kako da ih identificiramo. Pozdrav
(http://i76.photobucket.com/albums/j32/opasna/P1030743.jpg)
(http://i76.photobucket.com/albums/j32/opasna/P1030748.jpg)
-
Prva smokva je sorte Brown Turkey, izrazito otpona sorta koja uspješno raste u kontinentalnim krajevima. Takva smokva se nalazi i u botaničkom vrtu u Zagrebu gdje bez problema prezimljava i to čini mi se bez ikakive zaštite jer je jednostavno prevelika za bilo koju vrstu zaštite. Mislim da je na drugoj slici smokva petrovača. Ona ima ukusne plodove ali nije toliko otporna kao Brown Turkey.
-
Sorta Brown Turkey se u istocnoj Srbiji jos zove i "Bugarka", to je autohtona balkanska sorta, verovatno najotpornija sorta smokve uopste. Mozda ne moze prezivljavati na Velebitu, Pescaru, Zlatiboru i sl. ali u ostalim krajevima ex-Yu, ona je najbolja opcija, sa najvecim sansama za prezivljavanje.
-
Chichago Hardy je još otpornija sorta ali se kod nas ne može nabaviti. No Brown Turkey je sasvim zadovoljavajuća što se tiče otpornosti i može se bez straha saditi svuda po kontinentu osim na visokim planinama.
-
Uh, ova Chicago Hardy je bas otporna, sto je prilicno zacudjujuce posto je poreklom sa Sicilije. :shocked:
Ima li neko od forumasa neke rodjake u Cikagu? :mrgreen:
-
Kad već pitaš imam ja. :wink:
-
Čuo sam neki lud savet da kad se sadi smokva treba iskopati veću rupu i u nju ubaciti bure bez dna pa u njega zasaditi smokvu. Ili ozidati rupu ciglama bez maltera i onda zasaditi smokvu, kao bolje rodi ako se korenje sputa. Je li još neko čuo za ovo?
-
Ja sam također čuo za ovo, mislim da je na SB-u netko to napisao. No, koliko ja znam, u Dalmaciji to nitko ne radi pa smokve svejedno rađaju kao lude.
-
Zdravo, imam vikendicu blizu drniša pa sam odlučio da posadim par stabala smokve. Jer imate kakav predlog šta da posadim? Razmišljao sam o vrsti koja rodi jedanput godišnje. Mislim je jesti a ne za sušenje.
-
Pozdrav Tuco i dobrodošao na forum! :sretan: Najbolje bi ti bilo posaditi smokve koje već rastu u Drnišu i okolici jer su one već prilagođene tim uvjetima. Smokve koje sam vidio u Dalmaciji rađaju jedanput godišnje pa vjerujem da su i u Drnišu takve.
-
A gdje se može da se kupi? Šta to treba kupiti sjeme?
-
Razmnožavanje smokve je najjednostavnije iz izdanaka koje smokve obilno izbacuju iz korjena ili iz reznica. Razmnožavanje iz sjemena nije preporučljivo jer na taj način uglavnom nikne poludivlja smokva slabije kvalitete plodova. Najjednostavnije bi ti bilo otići do nekog tko ima smokvu u dvorištu i zamoliti ga da ti da izdanak ili reznicu.
-
Ma kakav izdanak reznica... da ako mu se čeka i čeka. A ako ne, u rasadniku kupit lijepu razvijenu sadnicu.
Eventualno se rapitat o sortama da zna šta mu treba i šta kupuje.
-
Gle, ako može nabaviti veći izdanak to mu je isto što i kupiti sadnicu, pa moj susjed u Kaštelima je dobio izdanak smokve i već za 2 godine je bila krcata plodovima. Ni sadnica ne bi prije prorodila.
-
Ma kakvo semenje i izdanci, kupi lepo sadnicu od nekoliko godina u rasadniku. Sadnice smokve sigurno nije tesko naci po rasadnicima u okolini Drnisa, ne trazis mango.
-
Kolko je kod smokve treba radit preko godine? Jel ima puno tu mislim gnojenje,obrada, zaštita, navodnavanje... ?Kako je sa oplodnjom jel potrebno još jedno divlje drvo pored?
-
Nije potrebno nista, samo da je orezujes u prolece ako hoces da dobije formu drveta a ne zbuna, i eventualno da je zalivas malo preko leta ako bude velika susa.
Nije neophodno jos jedno drvo pored. :wink:
-
ok, ali na početku ove teme piše da je potrebno neko gnojenje. Nebi ja volio, da mi izraste zbog negnojenja neki mali plodovi ili napola divlja smokva :icon_mrhappy:
jesi siguran da ne treba gnojenje? Zašto onda na početku teme piše da se gnoji?
-
Pa gnojenje bi pomoglo da plodovi budu veci i da ih eventualno bude malo vise (ne preteruj sa tim, mozes da sprzis smokvu), ali za prezivljavanje i rast smokve, gnojenje nije neophodno.
-
Smokva se može gnojiti ali dobro raste i bez toga. U Kaštel Starom, gdje ljetujem, ljudi smokve gnoje s ovčjim gnojem i on se tamo pokazao najboljim za to. Nisam čuo da netko gnoji smokve s umjetnim gnojivom. Najbolje je koristiti prirodno gnojivo i ne možeš pogriješiti. Kao što je Xenon napisao, smokvu treba povremeno zaliti za vrijeme suše, inače je jako otporna na nedostatak vlage, ali plodovi tada sporo sazrijevaju. Kada padne kiša poslije suše, često se dogodi da plodovi odjednom počnu bujati zbog velikog priljeva vode u njih. Tada lako dolazi do pucanja plodova odozdola a napuklina oblikom podsjeća na otvorena usta(u narodu se kaže da se smokve smiju).
-
Kako vam se drze smokve ?
Meni moja deluje ok za sada, u klasicnoj je fazi mirovanja.
-
I moje su za sada bez nekih vidljivih promjena. :icon_smile:
-
Pozdrav Tuco! Gdje ti se nalazi vikendica?
Moja kuća je u samom gradu.
Smokva je inače vrlo zahvalna biljka za naše podneblje. Raste stvarno uz minimalnu njegu i redovito rađa. Na žalost većina smokava dolje kod nas ostane nepobrana dok istodobno u dućanima prodaju uvezene plodove i to po ne baš malim cijenama!
Probaj posaditi jednu ranu (takozvane petrovače, sazrijevaju krajem 6., početkom 7. mj.) i jednu kasnu (sazrijevaju obično krajem 8., početkom 9. mjeseca).
Inače smokva brzo raste, posebno ako se zalijeva. Moja u vrtu je bila potpuno zagušena korovom i grmljem prije nego sam uredio vrt. Ostavio sam u ljeto 2004., kad sam počeo uređivati vrt, dvije tanke grane duljine oko pola metra. Sada imam stablo visine 3 m i širine isto toliko. Već drugu godinu rađa. Kasna je i plodovi su relativno mali i imaju tvrdu pokožicu, ali su vrlo slatki.
-
Moja Ficus afghanistanica koju sam jesenas zapelcao u botaničkom u Zagrebu počela je tjerati svoj prvi list što znači da se primila. :icon_joy: Uskoro slijede slike, samo da list malo naraste. Kada mi ta smokva poraste planiram je razmnožiti i posaditi u Kaštelima, tamo bi mogla imati plodove. U zagrebačkom Botaničkom vrtu ova smokva se dobro drži ali nikada nije imala plodove, možda joj klima ne odgovara ili nije imala oprašivača, a i posađena je u hladu ispod velike smokve pa je možda i to uzrok, budući da smokvama treba puno sunca.
-
Zar afghanistanica ne zahteva jako sušnu klimu? :misli:
-
Mislim da ne zahtjeva jako sušnu klimu, dobro podnosi sušu ali joj suša nije uvijet bez kojeg ne može. U zagrebačkom Botaničkom vrtu sasvim dobo uspijeva, osim što ne rađa.
-
Evo sam našao nekoliko slika Ficus mlade Ficus afghanistanice. zanimljivo je da se na jednoj te istoj biljci listovi mogu morfološki jako razlikovati, vjerojatno zbog veće različite osunčanosti.
(http://i122.photobucket.com/albums/o272/Tom999_9/Pomelo1.jpg)
Ovo su biljčice uzgojene iz reznica jedne te iste biljke. Razlika u obliku listova je očita.
(http://i122.photobucket.com/albums/o272/Tom999_9/Pomelo4.jpg)
(http://i122.photobucket.com/albums/o272/Tom999_9/Pomelo5.jpg)
-
bila bi dobra ali je virus uradio svoje kako vidite na listovima
ta "prosaranost" boja to je virus koji je ne izleciv. svi ga imamo.
-
Da, i ja sam primijetio da je to virus. Taj virus može značajno usporiti rast biljke i uzrokovati sterilnost pa plodovi budu mali ili ih uopće i ne bude. Najbolje je takvu zaraženu biljku spaliti, da se virusi u njoj unište i ne šire dalje.
-
Jucer sam malo setao ducanima i trazio "hormone i fungicide". Jedino sto sam pronasao je nekakvu (funicid-klak) tekucinu kojom se premazuje rana na stablu poslije sjecenja grana. A od hormona ni traga! Jedan mi je prodavac rekao da je to zabranjeno u Svedskoj i u EU! Probacu jos jednom kao sto Palmofan i Sale opisuju pa ako ne uspije nema veze, bice vise mjesta u vrtu za palme :sretan:.
Smokve i vinovu lozu sam i ja uspio oziliti bez vecih problema, zabodes grancicu u zamlju,zalijes dobro i stavis na toplo i svijetlo mjesto i to je to! Svaka se primi! Jedino neznam dali ce smokva uspjeti prezimiti ovu skandinavsku zimu posto su reznice koje sam ubrao nase iz okolice Splita,
(http://img152.imageshack.us/img152/5670/cam0064.jpg) (http://img152.imageshack.us/my.php?image=cam0064.jpg)
Ovdje jedina vrsta smokve koju sam vidio je u prevodu "Borhoilmski biser" koja mi se izgledom bas i ne cvidja.
Bornholmsfikon
(http://img9.imageshack.us/img9/3606/fikon494432403b.jpg) (http://img9.imageshack.us/my.php?image=fikon494432403b.jpg)
-
Prvi put čujem da je hormon za ožiljavanje zabranjen u EU, ovdje se normalno prodaje u poljoprivrednim ljekarnama i sjemenarnama. :shocked: To je bijeli prah koji podsjeća na šećer u prahu, a negdje se može kupiti i u tekućem obliku. Po sastavu je to sintetička alfanaftalenatička kiselina, pa probaj naći neki preparat koji je sadrži. Ovdje imaš nešto o upotrebi tog hormona: http://www.sjemenarna.com/download/ProGarden_katalog_08.pdf (http://www.sjemenarna.com/download/ProGarden_katalog_08.pdf)
-
Ma imaju i oni nesto slicno tom hormonu, uvoz iz Norveske, nekakva tekucina u koju se reznica prvo umoci prije nego se posadi, ali im je momentalno nestalo, pa su mi rekli da navratim za par dana. Tu su i sadnice kiwija za kupit,ali ne onog klasicnog (jednopolnog) vec dvopolnog koji je sitniji i posve drugcijeg oblika lista a i ploda, imaju i nekakav "mini-kiwi" ,a tu je i "zebrasti-kiwi". Plod mu je zele i ima crne pruge uzduz po plodu. 1.000 vrsta a nijedan onaj pravi klasicni kiwi (ACTINIDIA CHINENSIS).
-
A ništa, onda ti ne preostaje ništa drugo nego pričekati dok ne nabave tu tekućinu. Baš mi je čudna ta sorta smokve, listovi su joj zbilja neobičnog oblika. Ipak, smokve koje rastu na našem Jadranu su puno ljepše od nje.
-
Meni to i ne slici na smokvu (bar ne po listu). A plod modro crven!
Ako ne uspije sazrit u toku jedne sezone ostave ga preko zime pa na proljece nastavi sa zrenjem!
Borholm, otakle dolazi ta sorta smokve je otok u Baltickom moru,pripada Danskoj a nalazi se izmedju
Svedske i Njemacke (Danska kolonija)
Meni su ipak draze NASE SMOKVICE
KOJE CE MILOM ILI SILOM MORAT RASTI I OVDJE! :0648:
-
Koliko je velik plod te smokve i kakav mu je okus? Budući da ima modrocrveni plod usudio bih se predtpostaviti da je u ta sorta nastala od sorte Brown Turkey. Sumnjam da će ti ove jadraske smokve moći opstati u Švedskoj, ako ih baš toliko hoćeš imati radije ih drži u velikoj posudi i zimi unosi u negrijanu prostoriju u stanu.
-
Uskoro cemo vidit dali nase smokve mogu ovdje prezimiti.
Tu je jedna od prosle godine
(http://img24.imageshack.us/img24/9530/cam0030.jpg) (http://img24.imageshack.us/my.php?image=cam0030.jpg)
Problem je sto nemam negrijane prostorije. Jedino tavan od kuce ili garaza gdje temp. varira izmedju 0-15 st. ali tu opet nema dnevnog svjetla.
Mozda iduce zime na tavanu smontiram nekakvu lampu koja netrosi bas puno struje i tu smjestim palme,masline,smokve...
Neznam dali bi na taj nacin sve to moglo prezimiti? :misli:
A Borholmska smokva je velicine kao i one nasa bjelica ali okusom ni slicna nasim!
Jako su malo slatke i iznutra crvene.
Nisu nimalo socne!
-
Vjerojatno je slabija kvaliteta ploda posljedica manje insolacije, i sam sam primjetio da se kontintalne smokve ne mogu mjeriti sa onima koji rastu na Jadranu.
-
Moja Ficus afghanistanica je sredinom veljače počela polako tjerati listove, da bi joj listovi odjednom stali prije otprilike tjedan dana i od tada se nisu ni pomaknuli. Na listovima nema promjena koje bi ukazivale na sušenje pa mi je zaista čudno što više ne rastu. Grančicu afghanistanice sam još u 10. mjesecu zapikao u zemlju, odstranio sam joj sve listove i ostavio samo pup na frhu. Taj pup se zelenio cijele zime što je bio znak da smokva nije propala. Da li je netko imao sličnih iskustva kad je ožiljavao smokve? Možda listovi više ne rastu jer smokva sad troži energiju na razvoj korijena?
(http://img13.imageshack.us/img13/950/afghanistanica.jpg) (http://img13.imageshack.us/my.php?image=afghanistanica.jpg)
-
Dali se mjenjao poziciju smokve? Možda ima manje svijetla ako jesi iako sumnjam na ono šta si rekao da razvija korijen. Čim malo zatopli stavi je negdje vani u polusjenu.
-
To je normalno! I moje smokve stanu sa rastom desetak dana, pa poslije kad krenu izbace po 3-4 lista zaredom.
Nista nebrini,samo je dobro zalivaj i bice sve OK.
-
Promijenio sam joj poziciju jer je na staroj poziciji imala premalo svijetla. Držim je u grijanoj prostoriji jer je vani još uvijek prehladno za nju, ali će svakako ići van kad zatopli. Možda si pomislio da ima premalo svijetla zato jer sam morao smokvu zbog slikanja prebaciti na tamnije mjesto, jer bi slika bila previše blještava da sam smokvu slikao na njezinom mjestu.
-
To je normalno! I moje smokve stanu sa rastom desetak dana, pa poslije kad krenu izbace po 3-4 lista zaredom.
Nista nebrini,samo je dobro zalivaj i bice sve OK.
Da li to misliš na smokve koje si ožiljavao ili ti se to događa sa već ukorijenjenim smokvama?
-
Imam 3 mlade smokve,sve tri sam jesenas licno ozilio!
Drzim ih ispod lampe na 22-24 st. Rastu ko blesave :icon_mrhappy:.
Dosta vode i nista ne brini!
-
Ma zaljevam ja sasvim dovoljnu tu smokvu, čak sam je stavio pod plastičnu vrećicu zbog bolje vlažnosti zraka jer sam čitao da to potpomaže zakorijenjivanje.
-
Moje reznice nisam stavljao pod plasticne vrecice. Samo ih zasadio i zemlju za sijanje stim da najdonji list reznice sam podvnio i takodje zakopao u zemlju, dobro zalio i nakon mjesec dana pojavile se prve zilice. Imam jednu mladu smokvu zasadjenu i u vrtu koja je takodje dobro napredovala,citavo ljeto je zalivao skoro svaki dan dok nisam posao na godisnji odmor. Nakon mjesec dana kad sam se vratio sa odmora na njoj nije bilo ni jednog lista. Nastavio sam je intezivno zalivati i povratila se. Nevidim razloga zasto i tvoja smokva nebi napredovala i rasla!
Ovako izgledaju te 3 smokve koje su ljetos oziljene i cekaju proljece da idu u vrt.
(http://img22.imageshack.us/img22/6563/cam0062.jpg) (http://img22.imageshack.us/my.php?image=cam0062.jpg)
(http://img147.imageshack.us/img147/893/cam0063.jpg) (http://img147.imageshack.us/my.php?image=cam0063.jpg)
(http://img514.imageshack.us/img514/5670/cam0064.jpg) (http://img514.imageshack.us/my.php?image=cam0064.jpg)
-
krenula polako i smokva kod mene...
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0823.jpg)
-
Mani se osušila Ficus afghanistanica, taman kad sam pomislio da će biti nešto od nje. :icon_sad:
-
Baš šteta za nju. :icon_neutral:
-
Opet ću morati u Botanički po reznicu, ovog puta ću je probati nakalemiti na moju smokvu, možda se primi.
-
Jesi li gledao da li je razvila korijen. To ti je najbolji pokazatelj ako si možda previše zaljevao pa je istrunuo ili slično...
-
Uopće nije razvila korijen, a nije ni istrunula. Dio grančice koji je bio u zemlji je samo malo pocrnio ali nije bilo na njoj nikakvih drugih promjena.
-
Pa kako se osusila :icon_sad:
Bice da se ta Ficus afghanistanicatica ne ozivljava tako lako iz reznice, ja sam u medjuvremenu ozilio jos jednu smokvu onako vise radi probe,samo joj podvrnuo donji list i posadio u zemlju pomjesanu sa dosta pijeska. Nakon mjesec dana jasno se vide korjencici kroz prozirnu plasticnu casu sa zemljom.
I smokva u vrtu je prezivjela svedsku zimu bez neke posebne zastite (-12.2°C),
jasno se vide pupovi izmamljeni proljetnim suncem :wink:
(http://img10.imageshack.us/img10/3792/brisi.jpg) (http://img10.imageshack.us/my.php?image=brisi.jpg)
-
smokve!!!!!!!!
jedan moj susjed isto ima takvu smokvu sa skoro okruglim listovima, kad se uzme grancica vise slici bambusu sa tim nekim svojim prstenovima iz kojih izrastaju pupovi,i dosta su gusce rasporedjeni tj nabijeni na duzinu grane.grane su dosta cvrste za deblo smokve koja i nije bas ono "puno drvo". totalno smijesna vrsta. naravno ja "posudio" 2 grancice za sebe,pa cu vidit oce li se primit. mada kazu da su smokve skoro ko vrba.na SB pod smokvama isto neko u svicarskoj u podrucju alpa na vrhu zgrade ima taku smokvu s takim listom i kaze da je nikako ne zasticuju i da ima plodova do 10 11 mjeseca. neka extra sorta.
-
Po ovom što si napisao mislim da se radi o smokvi Ficus afghanistanica. Možeš li slikati susjedovu smokvu, kako bih bio potpuno siguran što je?
-
Kod mene pupovi na smokvi tek nabubrili, još se ne otvaraju. U Šibeniku i Splitu listići su veličine 3, 4, cm, tako da je razlika u rastu u odnosu na Drniš sigurno nekih deset dana. I prijašnjih godina sam primjetio oko tjedan dana razlike.
-
Danas sam pregledao svoje smokve koje sam ljetos zapelcao u vrtu, gornji dio im se smrzao a pupovi izbijaju iz doljnjeg dijela koji je bio zaštićen grančicama čempresa.
-
Konačno sam, nakon mnogo neuspjeha, uspio ožiliti Ficus afghanistanicu. :icon_joy: Početkom 4. mjeseca sam u botaničkom ubrao grančicu s pupovima koji su tek počeli otvarati, listići koje je tada imala su se osušili ali su poslije istjerali novi.
(http://img4.imageshack.us/img4/950/afghanistanica.jpg) (http://img4.imageshack.us/my.php?image=afghanistanica.jpg)
-
imam u vrtu samoniklu smokvu i neki dan sam cula da te divlje smokve nedaju ploda i da nece biti nista od nje, jel to istina?
meni ju je zao izguliti
-
Divlje smokve daju plod, ali je on mnogo slabije kvalitete od ploda pitome smokve. Ipak, divlja smokva je neophodna za oprašivanje pojedinih sorti smokava, pa može biti korisna ako pored nje posadiš pitomu smokvu jer će pitoma smokva imati bolji urod.
-
U prijasnjim temama sam spomenuo smokvu pod imenom Bornholms fikon (Bornholmska smokva) jedina vrsta koja uspijeva u Skandinaviji.
Danas sam dosao do interesantnog podatka da ta vrsta smokve potice bas iz nasih krajeva to jest Dalmacije.
Poznata je pod imenom "Precose de Dalmatie" mada su je Danci (Bornholm je danski otok) svstali pod njihovu sortu smokve.
Lopovi!! :mrgreen:
(http://img8.imageshack.us/img8/8492/precosededalmatiebornho.jpg) (http://img8.imageshack.us/my.php?image=precosededalmatiebornho.jpg)
-
Divlje smokve daju plod, ali je on mnogo slabije kvalitete od ploda pitome smokve. Ipak, divlja smokva je neophodna za oprašivanje pojedinih sorti smokava, pa može biti korisna ako pored nje posadiš pitomu smokvu jer će pitoma smokva imati bolji urod.
tnx. pa razmisljali smo posaditi neku ranu smokvu, imamo jednu koja daje kasnije tek u 8 mj. (nemam pojma koje je sorte) ili bi ja onu sto je ljubicastih plodova
ajme ja sam totalni amater za takve stvari :icon_mrhappy:, no uz vas se nadam da cu nesto i nauciti
-
Ja bih ti savjetovao da, ako možeš, posadiš neku smokvu s ljubičastim plodovima, takve smokve su postale prava rijetkost.
-
ovo je slika moje divlje smokve, e sad koliko blizu bi trebala biti posadjena nova? jel bas i nemam prostora, a tu lijevo (ne vidi se na slici) je velika maslina
(http://img232.imageshack.us/img232/2462/slikice0174r.jpg) (http://img232.imageshack.us/my.php?image=slikice0174r.jpg)
neki dan sam gledala jednu ljubicastu smokvu i imam prilike je mozda presaditi, e sad ona ima okolo debla mladice, dal bi se to moglo nekako izvesti? kako?
(http://img232.imageshack.us/img232/428/slikice0187r.jpg) (http://img232.imageshack.us/my.php?image=slikice0187r.jpg) (http://img232.imageshack.us/img232/2083/slikice0188r.jpg) (http://img232.imageshack.us/my.php?image=slikice0188r.jpg)
a ovo je druga nasa smokva, ona kasno sazrijeva, tek u 8 mj. ima velike zelene plodove, ne znam sortu
(http://img232.imageshack.us/img232/1032/slikice0192r.jpg) (http://img232.imageshack.us/my.php?image=slikice0192r.jpg)
putem sam uslikala i ovu, ima dugoljasti plod, nisam je nikad probala jesti, bas me zanima kakvog je okusa, fora izgleda
(http://img232.imageshack.us/img232/8475/slikice0184.jpg) (http://img232.imageshack.us/my.php?image=slikice0184.jpg)
-
Nova smokva bi trebala biti posađena blizu divlje, no ne smeta ni ako je malo dalje. A presađivanje smokve je jednostavno. Iskopaš jednu od mladica, pazeći da ima što više korjena, posadiš je u svoj vrt i dobro zalijevaš dok se ne primi.
Imam jedno bitanje za hobotnicu, budući da je on uspješno ožiljavao smokve. Zanima me kad mogu svoju afghanistanicu izložiti suncu i početi gnojiti? Htio bih je što prije staviti na sunce jer bi tada brže rasla no bojim se da bi mogla propasti ako se nije dovoljno zakorjenila.
-
Ispocetka moras biti jako oprezan sa suncem!!!!
Moje sve tri mladice oziljene zimus ispod lampe u toploj prostoriji su jednostavno sprzene proljetnim suncem iako su bile u poluhladu sjene butie.
Raspitivao sam se kod jednog uzgajivaca vinove loze i smokava koji kaze da su to UV-ZRACI koji pale neprivikle mlade listove rastinja uzgojenog u stakleniku ali da ce ce novi listovi ponovo izbiti i biti otporni!
-
Hvala na odgovoru! Pričekati ću još do sljedeće subote a onda ću je staviti na mjesto koje je izloženo suncu samo rano ujutro i kasno popodne, kada je UV zračenje minimalno.
-
I nezaboravi Koperton faktor 14 hehe :0648:
Sretno! :thumb_up:
-
Da li ti svoje smokve prihranjuješ sa nekim tekućim gnojivom? Htio bih početi gnojiti afghanistanicu, tada bi bolje rasla, ali se bojim da joj gnojivo ne ošteti korijen ako još nije dovoljno razvijen.
-
Smokvu netrebas gnojiti ali ako je budes gnojio rasce brze i bolje.
Ja licno koristim isto tekuce gnojivo za sve biljke u razmjeru NPK 14 14 21
-
Upravo zato je i hoću gnojiti, da bi rasla bolje i brže. Želim postići da dovoljno poraste kako bih nagodinu mogao uzeti od nje reznice i posaditi ih u Kaštelima.
-
Mislim da ce to ici jer smokva jako brzo raste i do jeseni bi trebala narast barem metar u visinu!
Ima jos jedan nacin za ozilit smokvu ali ga ja licno nikad nisam probao.
Radi se o tome da kad bi moj dida htio ozilit smokvu (u Brelima) on bi ubrao tri reznice, zabio ih u krumpir i sve to tako posadio u zemlju.
Kaze da im krumpir izpocetka daje dovoljno vlage i skroba dok same ne potjeraju, a tri reznice zato sto je smokva
prilicno mekano i lako lomljivo drvo velikih listova pa pri naletima bure lako se slomi. Kad posadis tri jedna drugu stite od udara vjetra.
Ako imas mogucnosti da dodjes jos do koje reznice a ti testaj. Nekosta nista,samo trud i vrijeme :wink:
-
Moram priznati da još nisam čuo za nešto ovakvo, ali ima logike u ovome, jer je krumpir bogat hranjivim tvarima i tvarima koje potiču rast klice. U svakom slučaju, ne košta me ništa da to probam (samo krumpir :mrgreen:). Kad sljedeći put budem išao u botanički obavezno nosim krumpir sa sobom! :lol:
-
Ako nebude smokvi, bice krumpira!
Nesto ce vec sigurno niknut!
Hahaha :rofl:
-
Danas sam otkopavao afghanistanicu da provjerim da li je pustila korijen i na moje veliko razočarenje nema nimalo korijena. :icon_sad: Ne znam kako je uopće mogla preživjeti i k tome još i rasti skoro 2 mjeseca bez korijena. :zbunjen: Sad upravo izbacuje nove listove, ali vrlo sporo.
-
Ako nema korjena neznam kako će izbaciti listove. To će se vjerojatno posušiti :misli:
Alianthus altissima kad ga odsječeš recimo u ožujku u svibnju na divlje počinje izbacivati pupove iako je odsječen. Ali to nije dugoga vijeka.
-
Pa kako Palmofan? :icon_sad:
Mislio san da si ovaj put stvarno uspio.
Bice da je taj afghanistanic stvarno tezak za ozilit reznicom!
Mozda drugi put da probas sa hormonom? :misli:
-
Hormon je neizbježan ako se želi dobar uspjeh.
Ne kažem da nemože bez hormona, ali stvar je puno puno bolja ako se hormon koristi.
Rad bez hormona zna bit "sizifov" posao (ne mislim na smokve samo nego općenito).
-
Potpuno se slazem stobom Pivi, ali licno ja za oziljavanje smokve nikad nisam koristio nikakav hormon.
Hocemo probat svi skupa ozilit jednu smokvu? Onako,da se zezamo, moze? :wink:
Prvo bi izabrao mladu grancicu smokve (one velike stare grane sam nekoliko puta pokusao ozilit ali bez uspjeha!)
Evo mozda ova nedjeluje losa?
(http://img3.imageshack.us/img3/4343/60747543.jpg) (http://img3.imageshack.us/my.php?image=60747543.jpg)
Sad ovaj najdonji list obicno podmotam i zasadim zajedno sa grancicom smokve (mada nije obavezno) i "DOBRO ZALIJEMO"
(http://img3.imageshack.us/img3/1937/56925893.jpg) (http://img3.imageshack.us/my.php?image=56925893.jpg)
Evo kroz prozirnu teglu (bocu od mineralne :mrgreen:) se nazire taj list, a ujedno cemo lakse vidit kad smokva pusti korijencice (ako pusti hehe)
(http://img3.imageshack.us/img3/8987/94630094.jpg) (http://img3.imageshack.us/my.php?image=94630094.jpg)
I sad sve to stavimo na toplo i svijetlo mjesto.
(http://img3.imageshack.us/img3/6263/14957767.jpg) (http://img3.imageshack.us/my.php?image=14957767.jpg)
Kroz dvadesetak dana bi se vec trebalo vidjeti ako smo sta napravili uz redovno svakodnevno zalivanje.
-
Bravo! :eusa_clap: :thumb_up:
-
@hobotnica
Mogao bih i ja za vikend isto da probam. Reci mi samo, molim te, kad bi onda ona išla u zemlju? I, kako si odsekao taj izdanak?
Drugo pitanje za mene neupućenog - imam jednu staru smokvu koja nikad nije orezivana pa se razvila kao ogroman žbun a ne baš drvo (u jesen je orezana kako je bilo moguće)... Uzeo bih od nje par izdanaka - kad to završim, gde da ih posadim? hoću jedno lepo veliko drvo, pa me zanima - da li hlad, sunce, sena? smeta li vetar mnogo?
Mada izgleda da je ovo orezivanje pomoglo - plodova koliko voliš, i prilično lepo izgledaju... :D
-
Na pocetku ove teme je Henoh stavio jedan jako lijep i opsiran clanak vezan za smokvu pa bi preporucio da ga procitas http://palmapedia.com/index.php/topic,506.0.html (http://palmapedia.com/index.php/topic,506.0.html) , a iz mog licnog iskustva znan da smokva jako voli sunce i puno vode dok je mlada, osjetljiva je na vijetar pa su je nasi stari cesto sadili 3 komada jednu pored druge bas da bi se oslanjale jadna na drugu. Kad bi malo ojacele, one druge dvi bi osjekli, a smokvu orezivali tako da poprima oblik stabla a ne grma.
-
Hvala, ne znam kako sam propustio taj clanak... :icon_neutral: :)
-
Kakve li slučajnosti, i ja sam jučer odlučio staviti jednu grančicu svoje smokve u prozirnu posudu kako bih mogao pratiti proces zakorjenjivanja. :icon_lol: Prošle godine sam u vrtu uspješno ožilio sve tri grančice te smokve, i to bez ikakve upotrebe hormona. Stvarno nemam ideju zašto je afghanistanica toliko nezgodna za ožiljavanje, prošli put sam koristio i hormon ali svejedno nisam uspio. :icon_sad:
-
kad je najbolje vrijeme za presaditi smokvu?
naime neki dan sam vidjela da nasa velika smokva ima 2 mladice, ali dalje od debla, nemam pojma kak je to tamo dospjelo
-
Mislim da bi prvo trebala provjeriti dali su mladice korijenom povezana sa velikom smokvom.
Ako jesu onda pazljivo presjeci vezu sa velikom smokvom,pazeci pritom da ne ostetis bas previse korijenje mlade smokve.
Ako nisu povezane sa velikom smokvom,to znaci da su nikle iz sjemenke smokve koja je pala na tlo.
Takve smokve su divlje i nisu za jelo!
-
Ficus afghanistanicu sam spasio na zanimljiv način, metodom koju bi se moglo nazvati "polukalemljenjem". Naime, prošli četvrtak mi je sinula ideja da bih mogao povezati afghanistanicu sa mojom velikom smokvom, kako bi afghanistanica mogla primati hranjive tvari od velike smokve, budući da već dva mjeseca nije bila u stanju razviti korijen. Smokve sam povezao tako što sam zarezao koru na velikoj smokvi, slično kao kad se kalemi. Zatim sam ogulio koru na jednom dijelu afghanistanice i oguljenu stranu prislonio na zarezano mjesto. Dobro sam povezao gumicom i nakon desetak dana afghanistanica je otvorila jedan pup i velikom brzinom počela izbacivati novi list, što znači da je "polukalemljenje" uspjelo. Smokve ću ostaviti povezane sve do slijedećeg proljeća, a do tada bi afghanistanica već trebala razviti svoj korijen. Evo i današnje slike tog pupa i mjesta "polukalemljenja". Za par dana ću opet slikati taj pup da vidite kako brzo raste, ovo je turbo brzina prema onome kako su dosad rasli listovi afghanistanice.
(http://img141.imageshack.us/img141/950/afghanistanica.jpg) (http://img141.imageshack.us/i/afghanistanica.jpg/)
(http://img39.imageshack.us/img39/9809/pupafghanistanica.jpg) (http://img39.imageshack.us/i/pupafghanistanica.jpg/)
-
Interesantno :thumb_up:
Nadam se da ces ovaj put uspjeti!
Ako ne pokusaj je skros kalemiti na obicnu smokvu.
-
Ma 100% će uspjeti, taj pup raste takoreći pred očima. Evo, već otvara drugi list, a nazire se i treći. Za par dana ću ga opet slikati pa ćeš vidjeti koliko će napredovati.
-
Pup afghanistanice je vidljivo porastao u ovih tjedan dana. Već otvara treći list, a pojavljuje se i četvrti. Sada mi je žao što se ovoga nisam sjetio prije dva mjeseca kada sam donio grančicu afghanistanice iz botaničkog.
(http://img231.imageshack.us/img231/7682/afghanistanica2.jpg) (http://img231.imageshack.us/i/afghanistanica2.jpg/)
-
Kako je sada afghanistanica? Ovo je odlična metoda, samo mi nešto nije jasno. Mjesto 'polukalemljenja' je iznad pupa i ne znam da li pup može primati hranjiva 'prema dolje', u suprotnom smjeru?
Možda se dogodilo sljedeće: zarezao si granu iznad pupa i sad u gornji dio ide manje hranjiva pa više ostaje donjem pupu. Ta metoda zarezivanja kore iznad pupa, kao i prstenovanje (mislim da je to uklanjanje kore po čitavom obodu grane u širini od nekih 2-4 mm) se koristi kad se želi potaknuti razvoj pupa ispod.
-
Ja mislim da je njoj bitno da sokovi doticu, a sad sa koje strane,odozgora ili odozdola nebi trebalo imati nekakvu ulogu. Mene brine jedna druga stvar,to da dog dobiva sokove od druge biljke dali ce razvijati svoj sopstveni korijen?
Logicki gledajuci,zasto bi kad sokovi stizu?
Meni ta tvoja afghanistanica vise slici na "SPONZORUSU" :mrgreen:
Dok je drugi grane ona gusta i cvijeta!!
-
Meni ta tvoja afghanistanica vise slici na "SPONZORUSU" :mrgreen:
Dok je drugi grane ona gusta i cvijeta!!
:rofl:
Baš tako, kako stoji sa korijenom?
-
Ma ne pitajte me za afghanistanicu, ta smokva je za izluditi čovjeka. :rofl: Gledao sam da li je razvila korijen, nije pustila ni žilice, već je dio u zemlji počeo trunuti, morao sam je odrezati i do kraja kalemiti na smokvu. Ne znam hoće li se izvući, onaj pup je prestao rasti, što nije dobar znak. :icon_sad:
-
Mislim da je to najpametnije sto si mogao uraditi,sad bi ona trebala krenuti ako ne iz tog onda iz novog pupa,hrane je dovoljno,a i "sponzor" ju je ocito prihvatio :rofl:
-
Pozdrav narode. Zivim u Beogrdau, a u okolini (Grocka) imam plac sa nekoliko zasadjenih smokava. Kod nas se temperatura zimi spusti i ispod -15 ali nije znacajnije uticala na smokve. Hteo sam ih rasaditi pa me zanima koji je nacin najbolji? Za razliku od onih smokava koje sam video na postavljenim ftografijama ( rastu kao pojedinacno stablo) kod mene sve smokve rastu kao zbun sa vise grana. Imam jednu crnu smokvu sa preko 150 grana koje izbijaju iz zemlje. Ne verujem da je stablo dublje u zemlji? cini mi se da je svaka od njih biljka za sebe. Da li bi bilo moguce da ih jednostavno rasadim ili neki drugi nacin da upotrebim?
Hvala svima koji mi pomognu u ovom poduhvatu.
-
NIkolaB, dobrodosao, komsija :) Ja imam plac u Brestoviku isto sa stablom smokve, vrlo su ukusne :) Nadam se da uzivas u tvojima sada...
Elem, sto se presadjivanja tice - tesko. One su vec dosta razvile koren. Ono sto mozes da uradis (i sto sam ja uspesno ucinio) ja da mlade izbojke koje smokva izbaci pri dnu stabala iseces sve sa listom, pobodes u zemlju, i zalivas redovno sa dosta vode. (ja nisam zalivao mnogo, ali sam stavio u zemlju bas pred onaj ekstremno kisni period). Mislim da ti je doduse sad vec kasno, ali te nista ne kosta da pokusas, pa sta prezivi - prezivi. Vazno je da je mladji izbojak i da ima neki pup iz koga ce izvaciti novi list... Slobodno pobodi dosta u zemlju gore nek ti ti viri samo jedan list npr. Kroz neko vreme ce poceti da izbacuje nove listove i uspesno si presadio smokvu. Ako imas nekih manjih, mozes probati u jesen da ih presadis, kad prodje vegetacija, ali ovako sa oziljavanjem je dokazano uspesno - bar kod mene.
Sto se toga sto nije stablo - to se postize orezivanjem, trebao si ih ranije orezivati, a i sad mozes kod nekih mladjih. ja sam tako uspesno od moje zbunaste stare 20-tak godina poterao ka stablu (jos nije sasvim tu, ostavio sam cetiri glavne da vidim koja bolje pretera zimu, ali bilo ih je 15)...
U svakom slucaju, kad ih ozilis, imaces prilike da oblikujes stablo kako treba.
Puno srece, i ne zaboravi da postavis slike.. i da eksperimentises sa juznim biljkama, moze u Grocanskom kraju dosta toga rasti! Saznao sam npr. da ljudi gaje limunove pa ih pokrivaju plastenicima zimi, dok evo ja imam maslinu pa cemo videti kako ce joj proci zima :)
-
(http://img67.imageshack.us/img67/2120/img0695l.th.jpg) (http://img67.imageshack.us/i/img0695l.jpg/)
-
Probaj naći mlađi izbojak udaljeniji od stabla i pažljivo ga iskopaj. Vidjet ćeš da ima žilu koja ga spaja sa matičnom biljkom i vlastiti korjenčić. Izbojak pažljivo izvadi s korijenom i prereži žilu koja ga povezuje s matičnom biljkom. Ja sam tako uspješno izvadio izbojak susjedove smokve i sada mi raste u posudi, a na proljeće je planiram posaditi u vrt. Ako ne nađeš takve izboje možeš probati i sa ožiljavanjem kao što ti je jovanovm predložio, no tada cijeli proces duže traje a može se dogoditi i da se izbojak bez korjena ne primi, pa ih treba uzeti veći broj.
-
A tady je taky něco z česka a slovenska. www.fikovniky.com (http://www.fikovniky.com) . je tam i monitorování, pokud vás to teda někoho zajíma :icon_question:
-
Winter ist schon da :zbunjen:
-
Mislim da sam konačno uspio nakalemiti Ficus afghanistanicu na svoju smokvu, prekjučer sam odmotao gumicu sa grančice afghanistanice koju sam još jesenas kalemio na običnu smokvu i čini mi se da je plemka čvrsto srasla sa podlogom. Jedino što me brine je to što plemka izgleda kao što se osušila, pa me sad zanima ako netko zna da li je moguće da podloga sraste i oko suhe plemke, a to mi se čini nevjerojatno?
(http://img141.imagevenue.com/loc935/th_51783_kalemljenje_122_935lo.jpg) (http://img141.imagevenue.com/img.php?image=51783_kalemljenje_122_935lo.jpg)
-
imam 2 smokve koje sam uzgojio "iz sjemenki". neke skroz crne smokve kupljenih u hercegovini. sorta koja je nemam pojma. citao sam da takve uzgojene iz sjemena su "poludivlje" smokve. dal je moguce od njih dobiti stablo koje ce radjat?
-
I ja sam o tome čitao. Mislim da će te smokve ipak rađati, ali da će plod biti manji i znatno lošije kvalitete nego kod pitomih smokava. Crne smokve o kojima pričaš su inače puno manje zastupljene, a meni osobno su puno ukusnije od običnih smokava. Tako sam recimo u Kaštelima vidio jako puno smokava sa običnim plodovima, a samo par primjeraka sa crnim plodom.
Da se nadovežem na moj prethodni post, kalemljenje afghanistanice ipak nije uspjelo. :icon_sad:
-
Ima slika jednog Sabal palmetta u Srbiji negdje kod Negotina koju je snimio Badnjevac, no ne znam je li ta palma još uvijek živa. Zimi je štićena kukuruzovinom, kao što se negdje smokve štite na isti način.
Nevidim razloga zbog čega bi smokvu štitio slamom? Moju već trideset i kusur godina niko nikada nije štitio u vrtu.
Možda kod tebe nije bilo potrebe za tim, sve ovisi gdje ti je pozicija smokve, vrta i kakve su ti zime. Netko tko živi u Međimurju ili npr. Banatu koji su hladniji od drugih kopnenih dijelova bivše Jugoslavije svakako bi trebali barem u početku štititi ih. Znam da su dalmatinski kolonisti u Stanišiću i Riđici na sjeveru Vojvodine širili smokve po tim selima i štitili ih upravo kukuruzovinom. Danas po tim selima ima dosta velikih smokava u privatnim vrtovima, no ne vjerujem da bi bile tamo da nisu u početku štićene dok nisu postale malo masivnije i otpornije.
-
Trebaju mi smokve (koje rastu u srednjoj Dalmaciji) koje sigurno NE OPRASUJE ona osica. Koliko sam iscitala temu, to je Zamorcica. Kako da prepoznam tu Zamorcicu? Ima li jos koja?
LJudi u svakom selu drugacije zovu te smokve. Ima li Zamorcica jos koje ime?
-
najbolje ti je da kupis sadnicu sa certifikatom. mislim da rasadnik metkovic ih proizvodi bas te zamorcice. ima ih u baumaxu i takvog tipa trgovinama. 30 kuna komad. i fragaria rasadnik, i oni imaju isto. :thumb_up: pozz
-
evo i moje "divlje smokve" , uzgojene iz sjemena. ima 2 godine.
(http://img707.imageshack.us/img707/951/dsc00011iv.jpg)
-
Moja mala smokva koja je okorenjena iz reznice prošle godine. Zima joj nije mnogo naudila, ali vrlo sporo raste - tek sad pušta lišće, dok joj mama već ima skoro zreo plod. Da li je to normalno, i da li bih nekako mogao da joj ubrzam rast?
(http://imgur.com/t7IlL.jpg)
-
Vjerujem da bi značajno ubrzala rast da je pognojiš i redovito zalijevaš.
-
... i dodao bi još dobro malčiraš zemlju oko nje jer vidim da je glinasta i brzo napravi tvrdu koru te se i brže isuši nakon kiša...
-
Ja se ne razumem u smokve ali jedan problem me muci
Meni je iza kuce izrasla pre 4 godine smokva sama od sebe,
i sada su plodovi veliki ali kao i prosle godine plodovi neupotrebljivi jer nisu jestivi.
Oni su meki i tako ostanu do jeseni,.
Da li moze nesto da se ucini sa ovom smokvom ili da ja to posecem.
Pozdrav
-
Pozdrav i dobrodošao na forum! :sretan: Ako je smokva nikla sama od sebe, onda se tu radi o divljoj smokvi, čiji plodovi nisu za jelo. Na tu divlju smokvu možeš kalemiti pitomu smokvu, a ako ti se to ne da raditi, onda je najbolje da izvadiš divlju smokvu i umjesto nje posadiš pitomu. Prilikom važenja smokve treba izvaditi što je moguće više korijena, jer smokve imaju začuđujuće veliku sposobnost obnavljanja iz korijena, pa će ti neprekidno nicati mladice smokve.
-
ok to cu uraditi . Hvala
Nego kako se kalemi i kada?
-
(http://img408.imageshack.us/img408/7250/kalemlje.jpg) (http://img408.imageshack.us/i/kalemlje.jpg/)
:thumb_up:
-
Za smokvu se preporuča navrtanje na procijep, a može se i pod koru. Imam jednu dobru knjigu sa dobrim prikazom navrtanja, pa vam prenosim slike. Autor knjige je dipl. inž. Jovan Medigović-Kalemljenje voćaka.
(http://i46.tinypic.com/2mdjbeb.jpg)
(http://i50.tinypic.com/nd28wn.jpg)
-
odlicno, hvala puno
-
Zakorijenile su mi se tri reznice od matične smokve iz roditeljske kuće u Somboru :icon_mrhappy: Tamo ta smokva odlično rađa.
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/P6060025.jpg)
-
Ako može jedan savjet oko rezanja grana.Rez na grani treba raditi što bliže pupu, ako se reže daleko od pupa dolazi do sušenja patrljka iznad pupa,odnosno do truljenja,takav dio grane je i podlažan napadu crva koji odatle kreće u ubušavanje u zdravi dio grane.Rez se mora raditi do 10 mm iznad grane,to je pogotovu važno kad je smokva izložena većoj vlazi,a i neke sorte traže rez što bliži pupu(šarica).Henoh moja ti je preporuka da dio grane koji je iznad nove grančice odsiječeš (što bliže mladici) i da mjesto reza zamažeš voskom za rane .Koja ti je to sorta?
-
Hvala na savjetu trava. Mislim da mi je stara rekla da je Petrovača.
-
Prije nekoliko tjedana sam u botaničkom uspio čupnuti izdanak Ficus afghanistanica sa nešto malo korijena. Ova smokva mi se napokon primila i tjera nove listove. :icon_joy: Predlažem da joj se promijeni ime u Ficus talibanica :rofl: , jer me je terorizirala svojim neprimanjem. :lol: Fascinantno mi je koliko ova smokva ima nježnije i mekše lišće od obične smokve, obična smokva ima grube i tvrde kožaste listove a listovi afghanistanice su mekani kao listovi pelargonije. Zbog ovog detalja mi je čudno što tvrde da je afghanistanica jako otporna na sušu, po građi listova bi se moglo zaključiti da je vrsta koja voli puno vode i ne podnosi sušu, jer listovi uopće nemaju nikakvu zaštitu od transpiracije.
(http://img689.imageshack.us/img689/9788/p6201685.jpg) (http://img689.imageshack.us/i/p6201685.jpg/)
-
Kod nas se smokve od suše brane tako da odbacuju lišće,možda se i afganistanica brani na sličan način,zašto da troši puno energije na lišće koje mora odbaciti,jeli ta smokva samo za ukras ili ima i jestive plodove,da li si je vidio u rodu?
-
I ova smokva je listopadna, kao i obična smokva, Ficus carica. Afghanistanicu nisam nikad vidio da daje plod, ali mislim da je to zbog toga što je posađena u nepovoljnim uvjetima. U Botaničkom vrtu u Zagrebu raste na sjenovitom mjestu, a i svake se zime dobar dio grana smrzne, tako da mora tjerati nove iz korijena. Taj primjerak afghanistanice je jedini za koji znam da raste u Hrvatskoj. Na internetu sam pročitao da daje vrlo ukusne plodove, koji su znatno manji od plodova obične smokve, ali ih zato ima mnogo više. Prirodno stanište su joj planine Afganistana, Irana i Iraka. Možda ova smokva traži i oprašivanje pomoću smokvine osice, a nje, koliko ja znam, nema u Zagrebu. Vjerujem da bi negdje na moru sasvim lijepo rasla i obilno rađala.
-
Vjerojatno ima osice u Zagrebu,kako rađaju druge smokve,za razvoj osice potrebna je divlja smokva a mislim da ima sigurno po koja u Zagrebu.Probaj joj osigurati dovoljno sunca i ocjedito tlo,morala bi roditi.Ako joj se ipak ne svidi kod tebe pošalji ti nju na more,ima tu sušnih mjesta kao stvorenih za nju.
-
sve sam ovo procitao al tek sad nista neznam:)
jel mogu sada uzeti reznicu i staviti u posudu da se uhvati korijen ili pak trebam cekati do sljedeceg proljeca???
-
Pozdrav i dobrodošao na forum! :thumb_up: Reznicu smokve možeš uzeti i sada, još uvijek nije kasno. Predlažem ti da isprobaš moj provjereni način ožiljavanja smokava i fikusa, uspješnost je 100%-tna. Odreži odrvenjelu reznicu smokve i stavi je u plastičnu bocu. Poželjno je da boca ima šire grlo, da se listovi slučajno ne bi otkinuli. U bocu ulij malo vode, dobro je začepi čepom i stavi je na toplo i ne previše svijetlo mjesto. Vodu redovito mijenjaj svaki dan, da se ne usmrdi. Već poslije tjedan dana počet će se pojavljivati bijeli korjenčići u i iznad vode, tada reznicu oprezno izvadi iz boce, posadi u teglu i dobro zalijevaj.
-
Najbolje vrijeme za skidanje reznica bit će za nekih 10-15 dana,ljetorasti će biti zreli i to je najbolje vrijeme za skidanje grana,odnosno netom prije početka druge vegetacije.Ja u ovo vrijeme reznice radim tako da otkinem ili odrežem granu od osnove,sa stopicom,odsiječem vrh iznad 4-5 nodija,mjesto reza premažem voskom za rane,samo na zadnjem nodiju ostavim četvrtinu lista i takvu reznicu stavljam u perlit ,dovoljno je 5cm duboko,može se zabosti okomito ili nakoso,zalivati redovno,supstrat mora biti dobro vlažan ali i dobro ocjedit-dreniran.Ali sviđa mi se palmofan i tvoj način,dali ti svi listovi prežive ožiljavanje,da li ostavljaš vršni pup?
-
Kod mog načina većina listova preživi ožiljavanje, ali ponekad propadnu najdonji listovi koji su djelomično uronjeni u vodu. Ostavljam vršni pup, on čak i tjera nove listove kad je u boci. Vjerujem da se uspjeh moje metode krije u tome da se reznica nalazi u jako vlažnim uvjetima, a visoka vlaga potiče razvoj korijena.
-
Moraću probati,čini mi se odlično,moglo bi to imati i širu primjenu.
-
Moja afghanistanica je skoro udvostručila visinu otkako sam je zadnji put slikao. Primijetio sam kod nje jednu zanimljivu pojavu. Preko dana su joj listovi ispruženi, a preko noći malo savinuti, tako da izgleda klonulo. Prva slika je slikana navečer, kada je opustila listove, a druga ujutro, kad su listovi uspravljeni. Ovu zanimljivu pojavu nisam primijetio ni na jednoj drugoj smokvi.
(http://img441.imageshack.us/img441/1586/talibanica.jpg) (http://img441.imageshack.us/i/talibanica.jpg/)
(http://img413.imageshack.us/img413/69/talibanica2.jpg) (http://img413.imageshack.us/i/talibanica2.jpg/)
-
izgleda ko kopriva :rofl:
šala mala. jednom su u baumaxu imali nekih 10ak vrsta smokava, mislim razlicitih po obliku listova, bilo je i ovakvih i nekih totalno cudnih listova koje nikada nisam vidio. samo znam da su bile jako skupe, iznad 100 kuna a visine oko 20 - 30 cm.
palmofan :thumb_up:
-
(http://i37.tinypic.com/fjhnyp.jpg)
(http://i35.tinypic.com/29uopc9.jpg)
Evo jedne zanimljive smokve ,zovem je šarica,na drugoj slici je usporedba sa zelenkom,vrlo kvalitetna i ukusna.
-
Koje su sve sorte autohtone na tvom području trava? Nedavno sam bio na Rabu i tamo imaju bilicu, crnicu, petrovače, "dobra ili dobrica" kako su mi rekli. moguće je da su neke od ovih u biti iste
-
Ko zna dali je neka autohtona.Ima puno sorti smokava u mom kraju,davno sam bio skupio 9 sorti ali nisam imao gdje sa njima pa sam ih sve poklonio,skoro svake godine vidim neku novu sortu.Probaću ti nabrojati nekoliko.Zelenka,ovdje najbrojnija,slična onoj koju sam stavio za usporedbu,zatim isto jedna česta zelenka koja ima dužu peteljku pa je lakša za branje,slična je sušici koje ima dosta na jugu i koje također ima sve više zahvaljujući što je to najčešća smokva koja se može naći u rasadnicima,petrovača bijela,petrovača crna,ove godine sam nabavio još jednu crnu petrovku koja nije onako "šuplja",puno slađa i ukusnija nego ova uobičajena,šarica ne ova moja već jedna dugoljasta smokva smeđaste boje,crnka jednorotka više oblasta oblika ,crno-plave boje-nije nešto ukusna,ista takva smokva ali veća i dugoljastija,zatim jedna duga smokva,vrlo ukusna duga 10-ak cm i uska,dok su mlade izgledaju ko banane isto dvorotka,pa jedna isto dvorotka vrlo velika kao jedna poveća kruška,zelene boje a vidio sam isto takve ali žuto smeđe boje,da ne zaboravim onu zelenku koju sam slikao koja je vrlo ukusna ali mi se ne sviđa sušena,dobije kao neke točkice po sebi koje nisu prijatne za nepce,imam još jednu u vrtu tek posađenu više je kao smokva bilica vrlo rodna i vrlo ukusna.Toliko mi je sad palo na pamet,probaću malo uslikati tu raznovrsnost,problem je što su neke sorte vrlo rijetke,neke su posjećene,ona velika koju sam znao nema je više,čuo sam za drugu isto takvu,ali treba je pronaći,ima oko grada puno starih vrtova i svi kriju neku posebnu smokvu,a tek po otocima i priobalju,i među divljim,samoniklim smokvama može se naći jestivih i vrlo ukusnih plodova.A šta je tek smokava po Splitu,Hvaru,Visu,Dubrovniku,Pelješcu.
-
Hvala trava. Smokva je nažalost dosta zapostavljena u odnosu na neke druge južne vrste. Tko zna možda jednog dana postane popularna poput masline koju se jedno vrijeme vadilo, a sad se sadi masovno. Za maslinu se primjerice tako zna i opisane su mnoge sorte.
-
http://yfrog.com/muimag0019nj (http://yfrog.com/muimag0019nj)
-
I moje su isto tolike, ove godine sam posadio u svaki cosak po koju, svidja mi se kad postane drvo, zanimljiva je.A i plod na maticnom drvetu je bas velik i veoma sladak, nadam se da ce biti nesto od mojih. :sretan:
-
http://www.fikovniky.com/index.php?option=com_content&task=view&id=126 (http://www.fikovniky.com/index.php?option=com_content&task=view&id=126) Ostrava :wink:
-
U Sarajevu rijetko ko sadi smokve, ali zato one rastu samoniklo gotovo na svakom cosku. Ovu mladicu sam uhvatio ljetos. Raste 100-njak metara od jednog velikog stabla smokve...
takodje, imam teoriju o smokvama koje rastu na skrovitim mjestima po Sarajevu- plod smokve je jak digestiv, pa gradjani koji su se netom najeli smokvi i izasli napolje zurno traze skrovita mjesta da se olaksaju i time sire sjeme smokve... :lol:
(http://img832.imageshack.us/img832/552/smokvasa2.jpg) (http://img832.imageshack.us/i/smokvasa2.jpg/)
(http://img600.imageshack.us/img600/9601/smokvasa1.jpg) (http://img600.imageshack.us/i/smokvasa1.jpg/)
Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)
-
zanimljiva teorija yucca :thumb_up: :rofl:
ja sam vidjao u Livnu,BiH isto samonikle smokve iz kamena rastu po centru grada ima nekoliko primjeraka. sad jesu li istog porijekla, sumnjam. mozda iz odbacenih smokava da su iznikle,ali mislim da dalmatinske sorte ne bi mogle opstat vise zima u livnu.
-
Ja bih prije rekao da je vjerojatnije da razne ptice jedu plodove smokvi pa da onda rasijavaju sjemenke izmetom. Tako recimo ima na moru dosta kanarki po kojima niču smokve, jer su ptice tamo prenesle sjeme.
-
Ja bih prije rekao da je vjerojatnije da razne ptice jedu plodove smokvi pa da onda rasijavaju sjemenke izmetom. Tako recimo ima na moru dosta kanarki po kojima niču smokve, jer su ptice tamo prenesle sjeme.
Palmofane, mythbuster-u jedan :lol:
...a evo i majke prethodno postavljene smokve...slika je malo losije kvalitete
(http://thumb18.webshots.net/t/83/83/2/42/30/2821242300088789778ctyJCm_th.jpg) (http://news.webshots.com/photo/2821242300088789778ctyJCm)
-
takodje, imam teoriju o smokvama koje rastu na skrovitim mjestima po Sarajevu- plod smokve je jak digestiv, pa gradjani koji su se netom najeli smokvi i izasli napolje zurno traze skrovita mjesta da se olaksaju i time sire sjeme smokve... :lol:
:rofl:
Ti si show program !
Po Beogradu ima bas dosta stabala smokvi.
Inace gde moze da se nabavi ova Sarica? Bas je interesantna.
-
:rofl:
Ti si show program !
Po Beogradu ima bas dosta stabala smokvi.
Inace gde moze da se nabavi ova Sarica? Bas je interesantna.
ne znam. jedino da ti posaljem kljucice na proljece pa da ih pokusas oziliti!?
Mada, ovo su divljake te im je plod neugledan...al' eto, barem je lijepo ornamentalno drvo.
-
Ako kome treba male sadnice (imam ih na tone) pa da mu pošaljem u pismu..
-
ima li ko seme od ove sarice imas li ti alias.
-
Ne znam baš na koje misliš imam ''svićenice'' (crne koje rađaju kasno) i obične bijele..Imam ih svugdje po Krku, rastu gotovo u kamene,a mladica ima napretek..
-
Afghanistanica raste kao luda, mnogo brže od obične smokve. Definitivno joj daleko više odgovara sunčana pozicija nego debeli hlad, gdje raste u Botaničkom vrtu.
(http://i51.tinypic.com/9prwa9.jpg)
-
neki dan primjeti u sarajevu kraj rijeke iz kamena ogromnu smokvu,i na njoj smokve.sad neznam dali su one jestive mislim da su divlje.ali cini mi se da imaju dobre uslove cim ovako dobro rastu.
dali bi mogo ja recimo,kupiti smokvi i posaditi sjemnke...dali mogu ostaviti da raste ili morram kalemiti.
recimo mislim da je bolje je kad se posadi jer se adaptira i sjemnka i mala biljka na ovu klimu,i kasnije kad odraste nema problema,sa klimom.dok recimo kad bi prenio s s mora smokvu,dosta vremana bi bilo potroseno na adptaciju s drugog klimtskog podrucja na ovo,a i nekako slabije raste.
sad neznam,dali su jestive divlje smokve i koliko su ukusne da li se mogu uzgajati?
-
Možeš uzeti reznicu od te smokve koju si vidio i zakorijeniti ju. Ona je već prilično adaptirana. Jestive su i te samonikle smokve. Kad sazriju probaj pa procijeni kvalitetu i je li ti odgovaraju. O zakorjenjivanju ima u ovoj temi u starijim postovima. Iz sjemena ćeš se načekati.
-
Načekati ćeš se a i tko zna što će niknuti.Ta smokva je vjerojatno divlja,i u pravilu su sve te divlje smokve neukusne,samo sam par puta našao divlju-samoniklu-smokvu koja je bila dobre kvalitete,to su u principu smokve dvorotke,mislim da je to zbog toga što i dvorotka kao i divlja smokva ima cvijet u kojem prezimljuje osica koja je oprašuje tako da je dvorotka samooprašena,za razliku od jednorotki koje oprašuje osica koja dolazi iz divlje smokve.Može biti i dobrih jednorotki samoniklih ,sve su sorte i nastale od neke samonikle ali bar ja nisam naišao na takvu za koju se može reći da je divlja i da je bila ukusna.Ako već želiš sijati onda probaj posijati sjeme dvorotke.
-
Ja sam od komsije na jesen otkinuo jednu granu i zabo' u rupu u dvoristu, evo primila se smokva, a nadam se da ce biti plodova ove godine, a ako ne bude svejedno super izgleda kao zbun.I pupoljci su kasno krenuli, ali neka je... Ne znam koja je sorta ali su plodovi stvarno ukusni, veliki i socni. :sun:
(http://img35.imageshack.us/img35/1461/dsc03715a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/35/dsc03715a.jpg/)
-
Pitar ti je zbilja originalan,a što kad naraste?
-
Hehe, hvala... :mrgreen: A kad poraste ili cemo da :012: ili da :newy: nema treceg. :icon_lol:
-
(http://img193.imageshack.us/img193/1750/dsc00036cb.jpg)
neka crna smokva "biokovka" valjda sa biokova.
-
smokvu sam zasadio prosle godine i ove godine je narasla preko 2 metra....ima jedan iizdanak pri dnu stabla od metar duzine....sad me zanima da li mogu odrezati taj izdanak, te od njega napraviti par komada reznica pa ih posaditi u neke posude....koliko sam procitao ovu temu, uglavnom se reznice uzimaju do 7 mjeseca pa neznam da li ima smisla sada to raditi??
pozdrav
-
A lokacija?Kad znamo nečiju lokaciju onda nam je lakše i odgovoriti.Sad je malo kasno za praviti reznice,još prije 15 dana se moglo,reznica bi pustila korjen a vjerojatno i koji list.Možeš probati i sada ali ostavi to za proljeće,onda će to biti puno lakše i normalnije će se razviti nova biljka.
-
A lokacija?Kad znamo nečiju lokaciju onda nam je lakše i odgovoriti.Sad je malo kasno za praviti reznice,još prije 15 dana se moglo,reznica bi pustila korjen a vjerojatno i koji list.Možeš probati i sada ali ostavi to za proljeće,onda će to biti puno lakše i normalnije će se razviti nova biljka.
hvala na brzom odgovoru... iz slavonije sam.... pretpostavio sam da je trebalo ranije, ali nisam stigao....
-
Ako je izdanak izrastao blizu površine tla možeš mu osnovu zagrnuti zemljom,tako da može razviti korjen,na proljeće imaš gotovu sadnicu.
-
...po meni, smokvu je vrlo jednostavno razmnožiti povaljenicama. Ukoliko odabrana matična smokva raste u obliku grma, nekoliko tanjih grana treba poviti i zatrpati ih zemljom, a dio s vršnim dijelom grane treba viriti van...iduće godine samo se odvoji rezom od matične biljke, a grana je dotle već pustila snažno korijenje i može se slobodno presaditi...
...tako sam ih već dosta razmnožio...
-
Sto se tice razmnozavanja smokve, ja mislim da je to prosto smesno koliko lako ide, prosle godine je moj komsija sekao svoju i hteo da baci te grane. Ja uzeo te grane i samo ih zabo u zemlju, do jeseni nisu rasle ali ove godine su porasle po metar i po i rodile. Nisam siguran da ce plod sazreti posto je jos uvek zelen, ali sledece godine ce biti bolje. :wink: Slikacu je malo kasnije...
-
...inače, imam desetak rodnih grmova smokve u kontinentalnim uvjetima (središnja Slavonija). Plodova bude toliko da pravimo i džemove od njih. :sretan: Tri različite sorte. Najboljom mi se pokazala smokva krupnih zelenih plodova, koja počinje dozrijevati već u lipnju i plodovi stalno dozrijevaju sve do prvih mrazova. S tim da je prvi rod (onaj u lipnju) fenomenalno krupan ( i preko 200 g). Jedina mana joj je da ima vrlo kratku peteljku ploda i zreo plod se nekako "prilijepi" za grančicu pa ih treba brati s obje ruke i zato berba ide sporo...
...s nje sam povalio prošle jeseni 5 grana i koncem ovog mjeseca odvojit ću nove sadnice i posaditi ih.
...a za iduću godinu napravit ću si barem 20-ak povaljenica
-
danas ubrao zadnje smokve ove godine. sorta brown turkey. extra slatke,velike i napola osusene neke na drvetu. :thumb_up: :thumb_up:
smokva je ipak nesto posebno od sveg voca. tako kaze i moja baba, al ona nema zube pa mozda zato... :rofl:
dosta varijanti ih ima na kontinentu. probavam i ostavljam samo extra de luxe.
-
pitanje za smokvoznalce. imam jednu smokvu uzgojenu iz sjemena od nekih skroz crnih smokava iz hercegovine. ova moja sad ima oko 4 godine. prezimila je vani bez problema cak i ovaj kijamet od zime s -25 C. al je bila zatrpana pod snjegom. nikako nije bila sticena,al je na dobroj mikrolokaciji uz kucu,juzna strana. i pravo je cudo da je nije onaj led s krova pokidao kao palmu. negdi sam citao da se iz sjemena dobije poludivlja smokva. jel ima ko takvu smokvu, i sto se tice plodova,kakvi su?? kvaliteta...kolko puta radja,kako obilno... ako ne valja vadim i bacam. trava,il neko drugi??
-
To svakako nije istina jer ovdje svaka smokva koja se vidi je izrasla od neke koja raste blizu nje, a ptice i životinje raznose plodove, s tim i sjeme koje nikne u bilo kojoj rupi gdje ima vlage.
Što se tiče prezimljavanja, pravo je čudo da je preživjela, ali ako je imala nešto snijega na sebi onda ju je to spasilo.
:thumb_up:
-
ma bila je zatrpana sva u snjegu i jos preko nje. ja nabacio lopatom jos snjega... znaci opet neka "smokvus vulgaris" .
kad sam vec kod njih,prezivila je jos jedna na ne bas dobroj lokaciji,al bila zamotana dobro. goji, njemu nista od zime da je smrzo,nikako sticen,sipci prezivili,sticeni bili,al kiwi mi je najcudniji da nije smrzo poslje -25. prve godine kad sam ga posadio,kasnije zimi na -13C smrzo skroz do zemlje,sad nista. malo sam otiso u of od teme al eto.
-
Više puta sam vidio klijance smokve koji rađaju i to su uvijek bile smokve crnice,možda zato što su i one kao i divlje(glušice),imaju onaj jesenski cvijet u kojem prezimljuje osica,dali je u pitanju samooplodnja ili je takvo nasljeđe,možda su te crnice ili općenito dvorotke više kao posebna vrsta koja daje takvo jestivo potomstvo.Sve smokve koje su jednorotke,u fenotipu kao zelenke za koje znam da su samonikle ,sve su nejestive.I sve jednorotke imaju nekog samoniklog pretka,ali ja takvu još nisam sreo,hoću reći matičnu smokvu neke sorte.Što se tiče otpornosti,smokve na nekim mjestima,obično kanjonima rijeka,zalaze duboko u kopno,i vjerojatno takve smokve imaju veću otpornost,hercegovačko porijeklo te crnice možda je dalo toj smokvi gen za otpornost na hladnoću.U svakom slučaju imaš novu sortu,
Damirku :thumb_up:
-
hahaha :thumb_up:
oko granice hrv-bih,s dalmacijom,divlje smokve idu skroz gore do iza trilja pa do same granice. cak sam znao vidjati i u livnu neke "na divlje" izrasle grmove smokava u samom centru grada na jednom parkingu. ako neko zna, iza kafica "why blue".
ovdje u os, ima podosta vrsta smokava, uglavnom zelene,zute i smedje. ove zelene koje znam vidjat skoro nikad ne dozriju,dok ima i nekih zelenih da uspiju al rjetko.zute i smedje-plave-crne, kako ih ko zove, one dozriju. susjeda preko puta ima ogromnu smokvu,kao drvo,a i radja pozamasne smokve,jako krupne i obilno al nisu bas slatke. prosle godine,samo nama su donijeli preko 10 onih bjelih konzum vrecica smokava,te su jos pravili pekmez,djelili okolo,i opet ostalo ih i popadalo. ja joj reko da trazi poticaj od drzave na tu smokvu :icon_mrhappy:. stara je manje od 10 godina al ima jedno 5 grana koje su izrasle iz jednog mjesta,u promjeru 10 do 15 cm svaka, i svaka je formirala svoju krosnju. najbitnije kod smokava na kontinentu je da su posadjene u zavjetrini!! te redovno radjaju,nikad ne smrzavaju i budu super. ja imam jednu na sjevernoj strani posadjenu koju stitim svake godine,al opet promrzne. redovno se obnovi,al kasni za onima koje nisu smrzavale, te kasnije i sazrijeva. izgube na formi zbog smrzavanja i kasnije se odrazi na plodu. ove godine sam posadio 3 nove smokve na juznu stranu. jedna sitna zuta,al slatka jako, bude je ko suge sto se kaze. te jos 2 iste sorte,najvjerojatnije brown turkey. isto jako slatka,krupna,i socna, i sve smokve na njoj dozriju, za razliku od kontinentalnih smokava na kojima i ostane dosta ploda da ne dozrije velicine klikera.prosle godine zadnje te sam brao sredinom il krajem 10-og mjeseca negdi, u aljmasu,ovdje kod osijeka. po okusu kontinentalnih smokava, ove 2 koje imam su najbolje dosad sto sam probao,a probao sam ih dosta. nisam namjerno htio sadit ove krupnog ploda jer su vodenaste i nisu slatke. nekoliko sorta sam i pobacao,izvadio van jer nisu bile dobre,ove su mrak!
-
Samoniklih divljih smokava (Ficus carica - erinosyce ili Ficus caprificus) ima još puno sjevernije i dublje u kontinentu, najsjevernije ih znam pod stijenama uz granicu BiH i Like u kanjonu Une kod Ripača (izmedju ličkog Lapca i Bihaća). Te su prirodno vjerojatno najotpornije kod nas.
-
Moja je prezivela zimu uspesno, ali je bratanac zapalio vatru uz nju. I sad je malo sprzena. :mrgreen: (nemoj da se smejes Damire :rofl: )
-
:thumb_up:
:cool:
:rofl:
-
Mnogo smokvi je stradalo ove zime u Beogradu, i neke mnogo starije od moje... srecan sam sto je uopste poterala.
(http://img9.imageshack.us/img9/4323/imag0183ug.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/9/imag0183ug.jpg/)
:icon_mrhappy:
Ima i jedna mnogo manja od ove, u basti, jos bolje je prosla. Ipak nije vazna samo starost, nego i genetika. :misli:
-
To je crna ili bijela?
Super da raste u ovakvoj rupi, inače znaju rast i po škujama gdje nema ni šaka zemlje...
Čudo od biljke! :thumb_up:
-
Moj otac tu izvadio komad betona i lepo joj je. Dole je cista zemlja. Nije radjala, tj. jeste bilo ali nije stiglo da sazri. Valjda ce biti ove godine. Cekacu jos malo pa da uklonim mrtve grane. :sun:
-
Meni je moja smokva izgleda gotova... :icon_sad:
Morao sam ju presaditi i pri tom oštetio korjenje tako da za sad ''šuti'', a vidim kod komšije je počela sa vegetacijom.
Pustit ću je još malo, pa ako ne mrdne vadim i sadim drugu... A jesam se bio obradovao kako će ove godine rodit, kad ono šipak. :thumb_down:
-
Ako se osuši cijela, onda je otpiši. Za sad nemoj.
-
Meni je moja smokva izgleda gotova... :icon_sad:
Morao sam ju presaditi i pri tom oštetio korjenje tako da za sad ''šuti'', a vidim kod komšije je počela sa vegetacijom.
Pustit ću je još malo, pa ako ne mrdne vadim i sadim drugu... A jesam se bio obradovao kako će ove godine rodit, kad ono šipak. :thumb_down:
Šteta da je propala. :icon_sad: Da li si je zaštitio nečime? Ja sam svoju najprije dobro izmalčirao suhim iglicama od bora i čempresa, a zatim sam oko nje napravio konstrukciju preko koje sam navukao najlon s mjehurićima. Kada je napadao veliki snijeg, još sam cijelu konstrukciju prekrio snijegom radi što bolje izolacije. Zaštita je funkcionirala odlično, smokva je počela tjerati listove i izgleda kao da nema zime. :sretan:
-
Jesam, zaštitio sam ju sa jutom, i nju i maslinu. Maslina mi je prošla bez problema, dok je smokva najvjerojatnije stradala zbog presađivanja. Iako sam čuvao korjenje kod čupanja iz zemlje, ona se u ovih 3 godine dobro primila tj. duboko tako da smatram da sam sa njom završio.
Sačekat ću još neko vrijeme i vidjet ćemo... :icon_neutral:
-
Bio sam ovaj vik. u Drnišu i vidio nekoliko starijih smokava koje su stradale od zime, odnosno za sada ne pokazuju nikakve znakove rasta. Tri su takve u mojoj ulici, dok je jedna kod susjeda izgleda dijelom stradala i sad je na dijelu krošnje počela izbacivati prve pupove. U vrtu imam dvije, veća je prošla bez ikakvih oštećenja dok su manjoj (ukupna visina stabla oko 1,7 m) potpuno stradale grane. pričekat ću da vidim hoće li potjerati negdje iz debla.
Smokve u Dalm. Zagori rastu poput korova i zaista je neobično vidjeti da su u tolikoj mjeri stradale. U vrtu mi je potpuno stradao i mali badem, visina stabla otprilike isto 1,6-1,7 m, što također govori o jačini zime dolje.
Sve smokve koja sam imao prilike vidjeti ovo proljeće u Zg su prošle bez oštećenja.
-
Mogu potvrditi za smokve u Zg da su uglavnom dobro prošle. Ima ih i oštećenih, ali uglavnom ništa strašno i takve su na rubnim dijelovima grada i na lošijim pozicijama. Interesantno za tvoj bajam. U Stanišiću (cca 20-ak km od Sombora na sjever prema mađ. granici - zimus bilo do -29) u Vojvodini ima jedan stari koji je rađao dosta dobro. Raste u vrtu g. Ivana Karana, poznatog uzgajivača šarplaninaca. Ne znam kako je prošao ovu zimu. Inače, Dalmatinci koji su doselili tamo nakon 1945. donijeli su sa sobom smokve, murve, bajame, bob... Pokušavali su i s drugim biljkama iz zavičaja, ali nije uspjevalo. Smokve u Somboru kod moje stare su prošle različito. Stara smokva je smrzla dosta, mlađe ne jer ih je bolje pokrio snijeg.
-
Evo sam slikao smokvu, odlično je prebrodila ovu zimu, na granama neka nikakvih oštećenja od hladnioće i već raste punom parom. :sretan: Ovo je fantastično s obzirom na to kakva je bila zima. Kao primjer navodim da mi se grm lovorvišnje koji godinama raste bez problema u dvorištu napola smrzao.
(http://s11.postimage.org/aaji7nm3n/P1012237.jpg) (http://postimage.org/)
I Ficus afghanistanica je uzemljena krajem ožujka, već je dobrano prerasla teglu u kojoj je rasla. Posađena je pokraj gore spomenute smokve.
(http://s14.postimage.org/whm026o75/P1012238.jpg) (http://postimage.org/)
-
Eto ja zasadio drugu sadnicu smokve, pa se iskreno nadam da ću imati više sreće s njom... :misli:
-
Pozdrav, molila bih pomoć nekoga tko se kuži u smokve.
Imam u vrtu smokvu staru par godina, ove godine je prvi put rodila, ima zelene plodove, i sve je bilo super do prošlog tjedna kad je počela gubiti unutarnje listove, listovi žute i otpadaju, ostali su samo oni pri samom vrhu grane. Sa korom debla je sve u redu, grane su u redu, plodovi se drže, a lišće pada. Budući da su bile ekstremne vrućine zadnjih 2 tj mislila sam da je možda radi toga, makar zalijevala sam ju svaki dan ko i cijeli vrt...tako da je nemoguće da je zbog suše...da li može biti da je zbog pretjeranog zalijevanja to otpadanje lišća??
Na otoku sam, i nikoga nije bilo zadnje 2 godine, i sve je odlično opstalo u vrtu i bez zalijevanja, pa tako i ta smokva, a sad kad ju mazim i pazim pada joj lišće :( Da li da ju prestanem zalijevati ili da ju još jače zalijevam? Susjed kaže da nitko okolo nema problema s tim, da su drugima smokve zelene i dobro se drže i da ako pada lišće da joj fali vode...a opet ja ju zalijevala svaki dan ne može joj falit vode...zbunjena sam i ne znam što da radim...
Za prvu sam pokupila svo lišće i maknula ga, za slučaj da nije neka bolest,,,makar sumnjam jer izgleda zdravo, ne izgleda kao da ju je napala bolest...
Hvala unaprijed :)
-
Dobrodošla na forum. Ne mogu ti pomoći, ali...
Znam za jedan primjerak smokve ovdje na Krku koji već par godina odbacuje lišće, gotovo životuje. Ni živa ni mrtva :mrgreen:
Nisam shvatio od čega je, ali čini se da joj ne škodi to te mjere da će uvenuti.
-
hvala ti na dobrodošlici :) hm..hjoj ne bih volila da i moja životuje :( baš me i razveselilo to što je ove godine rodila...ako je bila za desetku prije tjedan dana, onda vjerojatno radi nečega baca lišće, pretpostavljam da ja nešto krivo radim...kolko god sam guglala nisam mogla pronaći kako se ponaša smokva ako se previše zalijeva ( makar mi je čudno da po ovakvim vrućinama i prženju sunca može biti previše vode )...možda ju ne zalijevam peviše nego u krivim razmacima, možda treba ne znam tipa 2x tjedno obilato, a ne svaki dan po malo....nadam se da će naletiti netko tko zna....
-
Koliko je stara ta smokva? Svakako smanji zaljevanje, smokva je beštija i jako otporna na sušu. Jednom zalij obilnije u 10 dana ili čak 2 put mjesečno ako je starija. Obično je kod biljaka tako da što ih više paziš i maziš one razmaženije i zahtjevnije... :icon_mrhappy:
Dobrodošla renchi
-
Super, hvala puno na info Veruda :) smokva je mlada, par godina ima, ne znam kolko točno...budem ju onda obilnije jednom u 2 tj
to sam si baš kontala kak je 2 godine bila u super stanju dok ju nitko nije zalijevao i čistio korove okolo...a sad odjednom ne valja, mislim da je križanac pitome i divlje pa je vjerojatno i otpornija... ja sam izgleda onako majčinski pretjerala i previše ju tetošila :)))
hvala na dobrodošlici, još bolje vas našla :) odličan forum :)
-
Ova moja raste ko luda, progutace sve zivo. :icon_lol:
(http://i48.tinypic.com/30ifkmp.jpg)
-
nemam sreče sa njom x puta pokušao svaki put se osuši
-
Sta mislite, hoce li biti nesto od ovoga?
(http://i49.tinypic.com/2cn8bw3.jpg)
-
Nego šta!
Za najvećih vrućina polij je kantom vode :sun:
-
Super! Tesko se prilazi od palmi. :lol: Ali snacicu se ja.
-
imam i ja sumu smokva. bude li sta od toga ?
(http://shrani.si/f/1d/ye/26hZDkpl/2012-07-26-162931.jpg)
(http://shrani.si/f/3y/xp/ZebZbSv/2012-07-26-163051.jpg)
(http://shrani.si/f/1F/wy/4onCK0ek/2012-07-26-163013.jpg)
-
Bit će suhih smokava :mrgreen:
-
Od zakorijenjenih reznica od prije mislim dvije godine stižu i prvi plodovi
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Palms%20and%20other%20exotics/P8050062.jpg)
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Palms%20and%20other%20exotics/P8050061.jpg)
-
Petrovača?
:thumb_up:
-
Rekao bih da :thumb_up:.
-
Prije će biti Sušica.
-
Kaklo se zove ona sorta koju sam vidio kod tebe, žuto zelenih plodova? Ima li neko drugo ime osim šarica kako ju ti zoveš?
(http://i37.tinypic.com/fjhnyp.jpg)
(http://i35.tinypic.com/29uopc9.jpg)
-
Još sam čuo da je zovu grkinja,ali ima ih više pod tim nazivom.Engleski naziv,pod kojim je poznata širom svijeta je Panachee,što bi u prijevodu značilo perjanica,ukras od perja,sjaj,raskoš.Smokva koja je stvarno lijepa za vidjeti i ,bar po mom ukusu,izuzetno ukusna smokva za jelo u svježem stanju.Jučer sam počeo berbu.Prvo što sam jutros napravio bilo je prošetati do stabla i pojesti par komada,a što da vam kažem,med medeni:food:.Inače tu smokvu sam dao i susjedima,a kako oni i nisu neki ljubitelji smokava,pogodite ko ih najviše pojede. :mrgreen:
-
Kako nisu bile zrele,kad sam ja dolazio?Ipak probao sam one sljive,koje su prekrasne. :thumb_up:
-
Bio si u krivo vrijeme,za ubuduće znaj da počnu zrijati početkom 8 mjeseca,kao i većina drugih sorti,onda možeš vidjeti kakvih sve sorti ima.
-
evo i moje so ove godine prvi put dozorele..nesto jih je dozorelo ali nesto i ne..ali ja jih bas ne jedem..
(http://shrani.si/f/N/10g/mLrqtwc/2012-10-02-165703.jpg)
-
Koja je to vrsta smokve?
-
Sliči na Bilicu petrovku.
-
Konacno sam pojeo jedan plod ove moje mucenice. :mrgreen: Ima li neko ideju koja je ovo sorta? Dosta lici na Henohovu.
(http://imageshack.us/a/img19/7167/imag0470sw.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/19/imag0470sw.jpg/)
(http://imageshack.us/a/img209/9463/imag0469z.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/209/imag0469z.jpg/)
(http://imageshack.us/a/img152/7493/imag0467x.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/152/imag0467x.jpg/)
-
skoro sam primjetio u jednoj saksiji da mi je nikla jedna smokva, ni sam ne znam otkuda ona tu, možda je neko jeo smokve i ostavio neko sjeme tu....da li mi možete reći koja je ovo vrsta smokve i kako se zaštićuje zimi
(http://i47.tinypic.com/153wwle.jpg)
(http://i46.tinypic.com/1ow0vt.jpg)
(http://i50.tinypic.com/156bubb.jpg)
(http://i49.tinypic.com/xkobk7.jpg)
-
Bilo bi dobro da si je ovo ljeto presadio,sad bi bilo nezgodno čupati je iz zagrljaja tog buksusa,skloni je na zaklonjeno mjesto,da ima vremena još odrveniti do zime,ako ne odrveni skroz unesi je na toplije mjesto gdje neće temperatura padati ispod nule,ali da ima dosta svjetla,a možeš je i odma posjeći na pola,tako bi bilo sigurnije da će donji dio dovoljno sazrizi do zime.Izvadi je pred proljeće i presadi.Smokva iz sjemenke može biti jestiva a i nemora,ako je tip dvorotke,mogla bi davati jestive plodove.
-
evo..vec su krenule..ali prva runda nikad ne dozori. dobio sam i jednu sadicu iz njemacke..ima malo vise tamno stablo i tamne plodove..neznam koja je sorta ali lagano raste..
(http://shrani.si/f/2G/gC/431Zqb5/1/2013-04-28-125323.jpg)
(http://shrani.si/f/47/MZ/ELGel6l/1/2013-04-28-125342.jpg)
(http://shrani.si/f/a/E4/3JNqK86I/1/2013-04-28-125419.jpg)
-
Vidim da ti je smokva dosta velika, sigurno je i jako stara.Moja smokva je prilično dobro prošla ove zime, samo su se smrzli vršni pupovi na nekim granama no potjerala je iz spavajućih pupova pa neće biti problema. Mislim da ni ove godine neće biti ništa od ploda na njoj. :icon_sad:
-
Evo i moje smokve, jedva da ima oštećenja od zime što je super jer je zimus nisam ničim štitio, osim što sam nabacao hrpu snijega na nju.
(http://s11.postimg.org/y4j5x8itf/P1010080.jpg) (http://postimage.org/)
-
pozdrav. Ja sam iz Sarajeva i zainteresovao sam se za uzgoj smokvica pa mi treba par savjeta. Naime u centru grada postoje tri, cetiri smokve pa sam ja mislio uzeti koju reznicu i staviti na zakorjenjavanje, pa vas molim da mi date informacije jel mogu to jos uraditi jer je juni mjesec, i koji nacin zakorjenjivanja je najpouzdaniji. I naposlijetku, kolika treba biti duzina reznice, jel treba ovogodisnja, jednogodisnja, itd. ako nekome nije mrsko neka mi skucka u jednu poruku sve, bio bih veoma zahvalan.
-
Dobro došao zgembo!
Mislim da smo ovdje već vidjeli neke sarajevske smokve,ako se ne varam bilo je riječ o divljim smokvama,jeli to misliš na te?
Reznice možeš uzeti i sada,odsijeci ovogodišnju granu,sa bazom,3-4 nodija,ostavi samo najgornji list koji isto sreži na četvrtinu,ako ima oko stabla izdanaka,onda izvadi izdanak,koji već možebitno ima korijen.Zakorijeni u perlitu, pijesku,ili tresetu,ili što već imaš.A bilo je već i nekih recepata na prethodnim stranicama pa prolistaj malo :thumb_up:
-
zahvaljujem trava...veoma si me obradovao odgovorom, mislio sam da je vec kasno, a evo procitah ranije postove pa mi posta jasno, heheh.
-
izvinjavam se, imam jos jedno pitanjce. Zanima me gdje se mogu pogledati te klimatske zone, i da li zna neko kojoj zoni pripada Sarajevo? hvala.
-
Za ovo naše područje ne postoje neke precizne karte USDA zona. Onako ugrubo, Sarajevo bi bilo negdje između zona 6b i 7a.
-
ja ovih dana isao u nabavu reznica, pa me zanima da li sam dobro postupio? stavio sam par komada u vodu pomijesanu sa listicima vrbe, druge sam reznice omotao vlaznom novinom i stavio u plasticnu vrecicu, trece sam stavio u vrecice bez novine ali sam dodao malo vode i zatvorio. Takodjer par njih sam stavio onako cisto u zemlju, pa da vidim sta ce da bude. sta vi mislite da li sam to dobro odradio i da li ce se primiti, i zanima me gdje staviti reznice dok su procesu oziljavanja, mislim temperatura, tamno svijetlo itd? hvala
-
prije mjesec i po otprilike sam izvadio 2 smokve koje su mi smetale i prosljedio ih dalje rodbini , a nekoliko grana debljine malog prsta stavio u vodu u podrumu, onako svjetla... i dosta ih je vec nakon 10ak dana pustilo korjen. kora vrbe u sebi sadrzi auksin ako se ne varam koji je prirodni hormon za stimulaciju rasta korjena. dobro si napravio. smokve se lako zakorjene, samo ne prvu godinu u zemlju drito s njima vec dogodine. mozes dodat saku zemlje za cvice u tu vodu. :thumb_up:
-
ZDRAVO, da li ima neko od forumasa sortu brown turkey da mi posalje par reznica, dok je jos sezona za reznice, ali da je pitoma, pa cemo se dogovoriti oko plaćanja, bio bih veoma zahvalan
-
ja mislim, tj sumnjam da imam jednu koja je brown turkey. plod jako sladak, i izgledom identican sa slikama brown turkeya s interneta. al je jako mala sad mozda ni metar visine. dobio sam je iz reznice. al ako mislis zbog otpornosti, jer za nju tvrde da je najotpornija na zime, sve smokve su tu negdi sto se tice otpornosti na mraz, mislim na ove kontinentalne koje se kod nas uzgajaju. samo je smjesti na zavjetarno mjesto i nemas frke.
-
(http://img35.imageshack.us/img35/1461/dsc03715a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/35/dsc03715a.jpg/)
I danas:
(http://imageshack.us/a/img196/3127/z5qn.jpg)
-
rastu ko lude. evo moje 2. veca je nikla iz sjemena i izrasla u gorostas od preko 3 metra, manja je izgleda brown turkey, iz reznice i ima vec dosta plodova, sad 2 godine.
(http://imageshack.us/a/img405/6623/99v1.jpg)
pruveo sam nekoiko grana od ove velike ispod stepenica na drugu stranu, tako da je sad obrasla stepenice na ulazu. wellcome to the jungle!!
(http://imageshack.us/a/img853/7455/d84d.jpg)
(http://imageshack.us/a/img829/5361/9wwk.jpg)
-
Al je porasla Yonex, stitis li je?
-
Nije sticena nikako, podivljala je skroz. :mrgreen:
-
Jedna smokva u Grazu, Schlossberg.
Vidio sam je. Izgleda zdravo.
(http://imageshack.us/a/img812/8541/ox92.jpg)
-
Smokvica :sretan:
Drvo:
(http://img707.imageshack.us/img707/5180/v199.jpg)
Plod:
(http://img7.imageshack.us/img7/623/padk.jpg)
-
Rijetko sam vidjao ovakve ``crvene`` smokve, koja je ovo vrsta?
-
To je vjerojatno sorta "Brown turkey". Ta sorta je zimootporna i prilično raširena u kontinentalnom području.
-
Kod mene je nisam vidjao, pa zato mi je i nepoznata... :zbunjen:
-
Vjeruj mi, nisi ništa propustio. :icon_lol: Plodovi kontinentalnih smokvi nisu ni približno ukusni kao plodovi smokvi koje rastu u mediteranskoj klimi (barem meni).
-
Stari, dođi do mene..ja se tušim u svojima..a slatke, da slađe ne mogu bit..ako ih pustim dovoljno dugo (tj, ne uberem cim omekšaju) :wink: Nzivanovic, super, sretno..za koju godinu neces moc proc onuda kada ti naraste u diva :sretan:
-
Vjeruj mi, nisi ništa propustio. :icon_lol: Plodovi kontinentalnih smokvi nisu ni približno ukusni kao plodovi smokvi koje rastu u mediteranskoj klimi (barem meni).
Ostajem pri svojim onda :mrgreen:
-
dosta smokava na kontinentu nije po meni bas neke kvalitete,kao one s mora il hercegovine.... al ima i izuzetaka, ko ova moja manja pred kucom, brown turkey. skoro crne budu kad su zrele,okus pravih smokava, i radja u nekoliko navrata. reznice sam donio iz aljmaša, od tetkine vikendice koju su kupili od nekog tipa iz crne gore odakle su i donijete te smokve. susjeda preko puta ima neku koja raja ko luda, jako krupne al okus ..... ko je ko nije. zato rodi tonu.
druga jedna isto koja valja, super okus, boja ploda zuta, malo sitnija smokva, al super okusa, maznuo sam nekoliko reznica sa jedne iz osijeka, i primila se, samo je kasnije brat sjebo kosilicom, al genetika je tu.. hehehehe, ziva i dalje samo treba koja godina da naraste.
ova najveca moja je nikla iz sjemena iz ljubuskog iz hercegovine dobili neke smokve, najbolji klijanac ostavio i izraslo u ovo cudo. sad kakve ce one bit nemam pojma jer je iz sjemena nikla pa ne mora bit da ce bit iste s kojih je uzeto sjeme... 2 od 3 valjaju sto posto, za trecu cemo vidit...
jos jedan dodatak...po osijeku ima jako puno smokava po dvoristima, neke i na divlje rastu... jean "tip" njih nikad ne uspije dozrit, skoro 7 godina ih promatram i uvjek jesen docekaju tvrde i zelene. te treba potpuno eliminirat iz uzgoja.
-
Prije svega pozicija na kojoj smokva raste. Ako ima dovoljno sunca, a u vrijeme vegetacije i na kopnu je broj sunčanih sati sasvim dovoljan, onda ima sve preduvjete da budu dobre kvalitete. Što se tiče temperatura u vrijeme vegetacije one ne zaostaju toliko za onima u mediteranskom podneblju, a ljeti su često maksimumi viši nego na samoj obali. Druga je priča ako rastu u sjeni ili polusjeni što je čest slučaj.
-
evo slika od oktobra meseca dve grdosije iz subotice
(http://i1304.photobucket.com/albums/s526/bukezi/IMG_20130916_181259_zpsf0f49592.jpg)
(http://i1304.photobucket.com/albums/s526/bukezi/IMG_20130916_180337_zps07813e8c.jpg)
-
I Ficus afghanistanica je uzemljena krajem ožujka, već je dobrano prerasla teglu u kojoj je rasla. Posađena je pokraj gore spomenute smokve.
(http://s14.postimage.org/whm026o75/P1012238.jpg) (http://postimage.org/)
Pozdrav svima :sretan:
Palmofan, vrlo zanimljivo mi je da se bavis sa Ficus afghanistanica. Medjutim, gledajuci slike tvoje F. afghastanica, meni se ceni da nije ta vrsta u pitanju, nego da se radi o papirnim dudom Broussonetia papyrifera. Tu biljku sam cesto video samoniklu u Novom Sadu, a sigurno je ima i u drugim gradovima, kao Zagrebu. Lisce je vise zaokruzeno i dlakavo kod tog duda, nego kod afganske smokve. To bi i objasnilo sto nemas smokve kao plod. Video sam afgansku smokvu u vinogradskom podrucju Nemacke (znaci moze i na Balkanu da raste :sun:). Ona vazi kao slicno otporna (ili otpornija) kao obicne smokve na niske temperature, jer divlje raste na visokim platoima Irana i Afganistana (ali prve tri godine je manje otporna). Ona ima lisce kao obicna smokva, sa razlikom da su manja i na rubu ostro urezani.
Raste vise kao grm.
Pozdrav!
-
Pineo dobrodosao.Drago mi je vidjeti te i na ovom forumu. Buduci da zivis u dijelu Njemacke s blagom klimom vjerujem da ces imati interesantnih informacija za podijeliti.
Navedenu vrstu nisam uspio pronaci u zagrebackom botanickom vrtu.
-
Pineo pozdrav i dobrodošao na forum! :sretan: I ja sam došao još prije par godina do zaključka da ono nikako ne može biti Ficus afghanistabnica, bez obzira na to što piše na grmu sa kojeg sam uzeo izdanak. Da li možeš slikati pravu Ficus afghanistanica -u? Na internetu baš i nema puno njenih slika.
@Henoh: Uspio sam naći sliku tzv. Ficus sfghanistanica u zagrebačkom botaničkom vrtu, nalazi se na sredini travnjaka pokraj smokve. https://maps.google.hr/?ll=45.804957,15.973145&spn=0.000679,0.003484&t=h&z=19&layer=c&cbll=45.804957,15.972701&panoid=yU4TglQHnuz7RH0SRe0t6w&cbp=12,354,,0,6.69
-
Hvala Henoh i Palmofan,
da, potrudicu se da podelim neka iskustva i posmatranja iz Nemacke, posto se u delu gde zivim zadnjih 20-ak godina puno eksperimentise sa egzoticnim biljkama. Klimatski uslovi su slicni kontinentalnom predelu Ex-Yu, mada je topli period godine kod Vas naravno topliji i duzi.
Palmofan, kanda sam malo zakasnio :icon_redface:. Probacu da uslikam F. afghastanica ovog leta.
Izvinjavam se unapred, ako pravim neke gramaticke ili pravopisne greske...mada to cesto ispadne smesno :icon_lol:
Pozdrav!
-
(http://thumbs1.ebaystatic.com/d/l225/m/mzMGE28CyM6tq9Fc2odmXWA.jpg)Brown Turkey sigurno dozrijeva ima ih u Banjaluci u skoro svakoj bašti, samo pozicija mora biti full :sun:
-
Smokva mi je odlično prezimjela i za razliku od prošlih godina nije dobila nikakva oštećenja na mladim grančicama i pupovima. Pojavili su se i zameci plodova, što me je posebno obradovalo. Prošle godine je imala nekoliko plodova, ali su se pojavili tek krajem kolovoza, tako da nisu stigli dozrijeti do početka zime.
(http://s30.postimg.org/4aezmf75d/P1010215.jpg) (http://postimage.org/)
Na ovoj grani se lijepo vidi početak formiranja plodova:
(http://s13.postimg.org/4ygl6df8n/P1010216.jpg) (http://postimage.org/)
-
Moja malo kasni za ovom tvojom...
(http://www.dodaj.rs/f/1n/9Z/4Olchnx2/dsc6390.jpg)
-
Nema veze što kasni, glavno da su plodovi zreli prije zime. :icon_lol: Znaš li možda koja je to sorta, da nije možda famozna "Brown turkey"?
-
Nije, ova ima velike zelene plodove. Ne znam kako se zove sorta.
-
Moram probati tu famoznu "Brown turkey" :mrgreen:
-
Mislim da se ta sorta okusom ne može mjeriti sa pravim mediteranskim smokvama koje rastu u Dalmaciji i Hercegovini. Dosad mi nijedna kontinentalna smokva koju sam kušao nije bila ni približno toliko ukusna kao one koje sam jeo u Kaštelima za vrijeme ljetovanja. Osobito su mi ukusne smokve sa crnim plodovima, tzv. crnice, no one su nažalost dosta rijetke i znam za svega par mjesta u Kaštelima gdje one rastu.
-
Te tkz. crnice su malo manje od ovih klasicnih. Ali su isto ukusne. :sun: Imam ja obje vrste. :thumb_up:
A za ove obicne se cesto desi da krajem ljeta uberem smokve velicine sake :icon_razz:
-
Procenat secera u plodu zavisi od temperature i osuncanosti tokom zrenja. Naravno da je po tim parametrima Dalmacija daleko povoljnija nego kontinent.
-
Kad smo kod smokvi, da li neko zna sta je konkretno ona smola kada smokva prezrene?
Nalazi se sa donje strane smokve, na suprot petiljci.
-
Bijelo ili?
-
Nije bijelo, vec smedje, bije smole i lici na nju.
-
Znam što je to, po teksturi pomalo podsjeća na gumene bombone. Ta "smola" je također jestiva, iako joj okus i nije nešto naročito.
-
E to sam mislio. :thumb_up:
Ali sta je posljedica tog pustanja "smole" ?
-
Čuo sam od nekoga da je to posljedica prezrelosti ploda, sok iz smokve kapa van kroz otvor na dnu smokve i stvrdnjava se u dodiru sa zrakom.
-
Hvala ti :thumb_up:
-
E kad sam bio klinac smokva mi je bila omiljeno voće (uz nektarinu i krupnu Trešnju), pogotovo ,,petrovače prve dolaze negdje u sedmom mjesecu krupne ko( kruške) a najsleđe jedna: tamni plod, izrazito sladak, :icon_mrhappy: moguće da je to ta Brown.t. i 4 različite zelene slične jako rodne i ukusne). Sto se tiče, smole koristila se za upalu uha i protiv bradavica, ali je jak sok moze izazvati herpes ili lišaj na usni ako ne paziš :cool: Naravno mislim na bjeli sok, uvjek da ima pri peteljci i kad je smokva zrela, zato oprez :wink:
-
Evo mojih :wink:
(http://s23.postimg.org/ac3u4dua3/10155750_714187271977880_8423560367801182699_n.jpg)
(http://s23.postimg.org/f9hephw97/10176251_714187238644550_9007607379226203666_n.jpg)
-
(http://www.dodaj.rs/f/1f/OB/sN5mNYh/dsc7347.jpg)
(http://www.dodaj.rs/f/0/Vb/2CrP2oLn/dsc7350.jpg)
-
U kom mjesecu je zrela ta tvoja vrsta? :sretan:
-
Prvi rod u junu, drugi u septembru.
-
Moja smokva ove godine prvi put ima plodove. Izgleda da razvoj plodova malo kasni zbog prohladnog i kišovitog vremena, ipak je plodovima za razvoj potrebna toplina i puno sunca. Zbog toga ni okus plodova vjerojatno neće biti dobar. :icon_neutral:
(http://s27.postimg.org/dforq3eqr/P5310300.jpg) (http://postimage.org/)
-
Ne mora da znaci. Nadamo se da je vrelo ljeto pred nama. I da zrenu u potpunosti :sun:
-
Smokvica je malo poludela, isekli smo dve velike grane da bi ove palme dole mogle da disu.
(http://i62.tinypic.com/w02txd.jpg)
-
evo i moje posađena u proljeće i već ima 2 ploda
(http://s26.postimg.org/6xmpj7yxl/CAM00364.jpg) (http://postimage.org/)
(http://postimage.org/)
-
Jučer sam ubrao smokvu koja je bila mekana pa sam pomislio da je zrela. Kada sam je ogulio shvatio sam da je unutrašnjost puna bjelkastih crvića dužine nekoliko mm. Najčudnije mi je to što izvana nema na koži ploda nikakvih ubodnih rana po kojima bi se moglo zaključiti da je pretrpio napad štetnika. Također se unutar plodova nisu formirale sjemenke, a unutrašnjost je blijedožućkaste boje a ne crvene kakva bi trebala biti kod zrelog i zdravog ploda. Da li je možda netko već imao slično iskustvo? Ovo mi je inače prvi put da vidim crve u smokvi, u smokvama koje sam jeo u Kaštelima ih nikad nije bilo, a dosad sam pojeo na stotine smokvi pa bih sigurno opazio crve.
-
Palmofan, pretpostavljam da su crvici kao na slici, nije neobicno kod smokava, mada kod nas u Dalmaciji se rijetko vidja, ali vidim da je kod Amera na uzgjalistima redovna pojava.
(http://www.dinonline.org/wp-content/themes/din/images/bedikat/239.jpg)
-
Ne bi nijednu poija kad bi ih otvara.Palmofan,koja je to sorta?
-
Savar, to su upravo takvi crvići. Vjerojatno se radi o ličinkama kakve muhe koja napada voće.
Trava, ne znam koja je to sorta, dobio sam je od susjeda, njemu već godinama raste na zaklonjenom mjestu u dvorištu. Čini mi se da je to neka otpornija sorta, prilagođena za kontinent.
-
Ajde..dobiješ još i meso pride... :wink: Pun obrok.... :rofl:
-
Tu smokvu sa "mesom" sam bacio kornjačama, one se nisu bunile zbog crva, mislim da im je bila još i slađa tako "obogaćena". :lol:
Ima li netko kakvu ideju kojim sredstvom bih mogao zaštititi smokvu od tih crvića, po mogućnosti ekološkim?
-
Pozdrav svima!
novi sam na forumu,ime mi je Elvis i iz Čakovca sam, imam jedno pitanje: da li se može (i kada je najbolje to napraviti) smokva posađena prije 5 godina,cijela presaditi na drugo mjesto.Naime,mjesto na kojem sam je posadio je malo preblizu kuce,a kako raste jako brzo malo je to postalo problem.
-
Pozdrav i dobrodošao na forum! Na kontinentu je smokvu najbolje presaditi u rano proljeće, kada prestane opasnost od mraza, kako bi se stigla dobro ukorijeniti do zime.
-
Zahvaljujem na odgovoru,jos me samo interesira ako tko ima kakvog iskustva s presađivanjem smokve stare 5,6 godina, u smislu koliko je to komplicirani zahvat i koja je vjerojatnost da smokva strada pri tome (osnovno deblo je promjera oko 5,6 cm)
-
Elvis dobrodošao na forum.
Nije problem presaditi smokvu,čak i puno veću,ali neznam kako bi to bilo u tvojim uslovima.Ja bih je u mom kraju presadio ili čim baci list u jesen ili u veljači,neznam kako bi to bilo u Čakovcu,možda u jesen ili rano u proljeće.Neznam kako stoji stvar kod tebe sa hladnoćom,zaleđenim tlom,dali ti leži više vode u tlu,jesi li na brijegu ili u doli,koja je vrsta tla.Bilo bi dobro usaditi smokvu u mješavinu pijeska,treseta i vrtne zemlje.
Krošnju moraš dobro skratiti prije presađivanja,pa pokušaj ožiliti nekoliko grana,za svaki slučaj :thumb_up:
-
jučer sam primjetio ovu smokvu ima izdužene plodove nisu kao one standardne koja bi to vrsta mogla biti
(http://s26.postimg.org/pmmwftswp/CAM00439.jpg)
(http://s26.postimg.org/pnwu98uqh/CAM00440.jpg) (http://postimage.org/)
(http://postimage.org/)
-
Mozda famozna "Brown turkey" :mrgreen:
-
Vidla ih i ja na Dugom, uzela reznicu al je krepala...
-
jsa sam uzeo reznicu umočio u prah za ožiljavanje i stavio u zemlju vidjet ču hoćel se primiti
tako sam ožilio goji
-
Mislim da je najjednostavniji način odrezati reznicu, staviti je u staklenku i na dno naliti malo vode. Staklenka se zatim dobro zatvori poklopcem i stavi na toplo mjesto, ali ne na sunce. Zahvaljujući visokoj vlažnosti i toplini smokva će se brzo ožiliti a neće izgubiti listove pa će joj trebati manje vremena za oporavak od smokvi koje nisu ožiljavane na ovaj način.
-
Ovu godinu se pojavio neki nametnik na plodovima smokve,neznam oću li uspiti pojesti koju smokvu.Obično su počinjale sazrijevati početkom 8. mjeseca ali one koje su trebale prve sazriti odavno su otpale.Svaki otpali plod,a i oni koji još nisu otpali,imaju ubod i rupicu,na koju je odrasli kukac već izašao.Nikako naći neki plod koji ima samo ubod,vjerojatno se nekroza na mjestu uboda pojavi kasnije,kad je beštija već utekla,uglavnom,puno sam plodova otvorio ali nisam našao nikakvu bubu koja to radi,vidi se samo kanal od mjesta uboda do mjesta izlaza.Otvarao sam i potpuno zdrave smokve,ali ni u njima nisam ništa našao.Tražio sam po internetu ali ništa slično nisam našao.Zna li neko o čemu je riječ?Imam informaciju da se isto događa i na Hvaru.
-
Kod svojih nisam primjetio nikakve nametnike.Javi kad saznas o cemu je rijec.
-
Još jedna radosna vijest,istu stvar sam našao na plodovima jedne masline,(Nocellara del Belice).Zaobiša me svrdlaš ovu godinu a sad se pojavila nova bagudina i to i na smokvi i na maslini.U stvari,na maslini se možda radi o maslinovoj muhi,ali sličnost je tolika da je zbunjujuće.U jednom plodu sam našao prazan kokon,što je opet malo drugačije nego na smokvi,na njima nisam našao ni crve ni kokone.
-
Isto i kod mene...izluđujuce....
-
Malo starija slika od 19.7.
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Hreb%20Exo/20140719_132224_zps4afea8b4.jpg) (http://s400.photobucket.com/user/m_bara/media/Hreb%20Exo/20140719_132224_zps4afea8b4.jpg.html)
-
Henoh, gdje si snimio te kapitalce ?
-
To je kod mene na vikendici.Oko 20-30 km istocno od Zagreba u smjeru Brckovljana.Dvorotka je, rekao bih Petrovaca bijela.Od reznice je smokve iz Vojvodine.U sela Stanisic i Ridjicu su dalmatinski kolonisti prenijeli smokve, murve, bajame i neke sorte loze.Smokve su se dobro prosirile i dosta se sade uz kuce.Za te znam da su izvorno iz Dalmacije.Medjutim, u drugim dijelovima Srbije sam vidjao starih smokava koje su vjerojatno dosle jos za osmanske vlasti.Primjerice u Kladovu na Dunavu su jako zastupljene.Ima li netko vise informacija o ovima? Cini mi se logicki ispravno zakljuciti da su dosle iz toga smjera.
-
Primijetio sam da smokve ove godine dosta kasne sa rodom. Sada se pojavio još i taj nametnik pa nje vrlo vjerojatno da od uroda smokvi neće biti skoro ništa. Ove godine je pojačan napad svih biljnih štetočinja i bolesti te je zahvaćeno skoro sve bilje, bez obzira radilo se o žitaricama, povrću, voćkama ili ukrasnom drveću i grmlju.
-
Super su Henoh. Ove godine u srpnju na Dugom otoku gotovo uopce nije bilo Petrovaca, nemam pojma sta se dogodilo.
-
Ova velika smokva raste pored bolnice u Novoj Gradišci. Dobro je ušuškana i zaštićena zidom bolničke zgrade pa je narasla do visine od nekih 4 - 5 metara. Definitivno je jedna od najvećih smokvi koje sam vidio na kontinentu. Deblo je vrlo debelo a krošnja je prilično gusta. Plodovi su tek počeli dozrijevati i manji su nego plodovi moje smokve. Ispričavam se zbog lošije kvalitete slika jer je slikano mobitelom.
(http://s27.postimg.org/vm1zb0j3n/IMG_20140915_164514.jpg) (http://postimage.org/)
Listovi
(http://s23.postimg.org/uzo5p6ca3/IMG_20140915_164603.jpg) (http://postimage.org/)
-
Ima li tko viška sadnicu Brown Turkey? Bio bih mu zahvalan.
-
Zadnji plodovi ove godine.
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Hreb%20Exo/PB160153_zpsf8863cf7.jpg)
-
Da li su i tvoje smokve bile crvljive? Ja sam zbog crva većinu smokava koje sam ubrao sa svoje smokve morao baciti.
-
Ne, ali je bilo jedno razdoblje kad su zbog kiša pucale i tada bi ih napadale razne životinje od mrava, mušica, ptica...crve nisam primjetio. Možda sam ih pojeo :mrgreen:
-
Tvoje su favkat kasne....i super izgledaju. Znaš koja je sorta?
-
ice crystal (http://s22.postimg.org/xpqlvzv31/IMG_2717.jpg) (http://postimg.org/image/xpqlvzv31/)
-
(http://s27.postimg.org/tgvkroa6n/IMG_2719.jpg) (http://postimg.org/image/tgvkroa6n/)
-
Vrlo interesantno,to je nešto kao(ili isto) afganistanica?Preporučam se za reznicu :mrgreen:
-
(http://forum.bestflowers.ru/data/xengallery/378/378581-e7fe7693e7a362615964f94906e3c2aa.jpg) (http://forum.bestflowers.ru/media/inzhir.336935/)
Brže rastu plodovi nego listovi...
-
Kod mene ove zime smrzle 3 smokve iako temperatura nije bila ispod -15, bile su debeljine stabla oko 4 cm u promeru mozda i malo deblje.
Jednu sam granu zastitio i ta je prezivela i tek sad krecu stidljivo da se zelene pupoljci na njoj.
-
Kod mene su se smrzli samo vrhovi najviših grana.
(http://s10.postimg.org/c69j43eux/P4290557.jpg) (http://postimage.org/)
I mojoj smokvi također brže rastu plodovi nego listovi.
(http://s8.postimg.org/r1corr705/P4290556.jpg) (http://postimage.org/)
Ako plodovi nastave rasti ovim tempom i ako vrijeme posluži, možda već krajem slijedećeg mjeseca uberem prve smokve.
-
Susjed u Savru ima veliku takovu smokvu, plodovi su vec velicine oraha, a listici se otvorili tek prije dva tjedna. Bas sam ja gledao i cudio se. Neznam jel to uobicajeno za smokvu i koja je to uopce vrsta. :misli:
-
Često taj prvi, "breeba crop", urod nije neke kvalitete.
-
Sve dvorotke već sad imaju plodove,to je normalno,ali se dogodi da i jednorotke imaju po koji plod,koji vrlo rijetko sazrije,većinom ti plodovi otpadnu,mislim da je to zbog toga što nisu oplođeni :misli:
-
moja krenula al nema plodova
(http://s9.postimg.org/a8wv9v2u7/CAM01713.jpg) (http://postimage.org/)
(http://postimage.org/)
-
Na mojoj je otpao dobar dio zametnutih plodova, ostalo ih je samo nekoliko. :icon_sad:
-
Ova moja stara smokva je prerodila ove godine...smokva na smokvi....savile se grane do poda skoro...morala sam je povezat i malo podić da se može prolazit ispod nje. A kroz koji dan bude ih za jesti. :sun:
-
Biti će nešto smokvi ove jeseni... :sun:
(http://i61.tinypic.com/10ojmhf.jpg)
-
(http://i1252.photobucket.com/albums/hh562/henoh/23_8_2015/image_zpswg7mf1tz.jpg) (http://s1252.photobucket.com/user/henoh/media/23_8_2015/image_zpswg7mf1tz.jpg.html)
Ovo je na mojoj drugi rod koji beremo od druge polovice 8mj.Plod je nesto sitniji od onog prvog, ali ima ga daleko vise.
-
Ne razumijem se previše u smokve :misli: no čini mi se da je ova moja kasna sorta i da rodi jednom, najčešće rano ujesen.
(http://i60.tinypic.com/5mlqav.jpg)
-
Danas uslikano
Smokva 1
Kupljena je u Vranju, prodavac je rekao da je crvena smokva i da je otpornija na mraz...Posadjena 2013 g., rodila je par plodova ove godine, sazreli su sredinom jula i bili su braon.
Sad sprema drugi rod....U par plodova sam pronasao crve u smokvi...Ako neko zna molim za Pomoc oko crva..
(http://s30.postimg.org/mfb5pwqwh/DSC_0010.jpg)
Smokva 2
Divlja smokva posadjena 2007g. Donesena i Crne Gore Ulcinj.Vise puta sam je sekao i ponovo raste bila je i do tri metra visine nikad nije rodila samo stvara listove.
Ove jeseni je vadim celu sa korenom i bacam..
(http://s28.postimg.org/4u10h8eal/DSC_0040.jpg)
Smokva 3
Dobio sam pelcer od jednog sugradjanina.Njegova smokva je visine preko 2 metra..Mislim da je Italijanska sorta green ischia..
Prosle godine je posadjena kod mene,i ove godine ima plodove.Slikacu njegovu kad budem prolazio gde on zivi..
(http://s16.postimg.org/5fa9lzt0l/DSC_0015.jpg)
(http://s28.postimg.org/l6ouc6wrh/DSC_0060.jpg)
Smokva 4
Donesena reznica prosle godine iz Crne gore Danilovgrad..
Mislim da je ova sorta loptasta okrugla i podseca na limun..
(http://s30.postimg.org/s9mfbs6k1/DSC_0058.jpg)
(http://s22.postimg.org/9f50ky129/DSC_0059.jpg)
Smokva 4
Sused mi je doneo reznicu smokve proslo godine iz Sutomora (Crna Gora).Rekao je da su zeleni plodovi smokve.
(http://s24.postimg.org/htwl8lxlx/DSC_0069.jpg)
Kako se resiti crva u smokvi?
-
Imam sličan problem...a imam i dosta mušica koje ulaze kroz rupicu u zreloj smokvi...pol plodova nije jestivo zbog toga.... (HELP!)
-
Jučer sam ubrao smokvu koja je bila mekana pa sam pomislio da je zrela. Kada sam je ogulio shvatio sam da je unutrašnjost puna bjelkastih crvića dužine nekoliko mm. Najčudnije mi je to što izvana nema na koži ploda nikakvih ubodnih rana po kojima bi se moglo zaključiti da je pretrpio napad štetnika. Također se unutar plodova nisu formirale sjemenke, a unutrašnjost je blijedožućkaste boje a ne crvene kakva bi trebala biti kod zrelog i zdravog ploda. Da li je možda netko već imao slično iskustvo? Ovo mi je inače prvi put da vidim crve u smokvi, u smokvama koje sam jeo u Kaštelima ih nikad nije bilo, a dosad sam pojeo na stotine smokvi pa bih sigurno opazio crve.
Kod mene je ista situacija,beli crvi,ne vidi se u opste supljina ploda gde je usao crv..Mislim da kad krene plod da se razvija treba ga prskati necim..
-
A kad bi svaku smokvu otvarao nikad se nebih najeo smokava.
Veljoking,Tu divlju smokvu možeš kalemiti,treba iskoristiti tu jaku podlogu.A divlja smokva je dobra i zbog oplodnje,u jesenskim smokvicama-cvjetovima,prezimljavaju smokvine osice koje su zaslužne za dobru oplodnju smokava.Čestitke na kolekciji :thumb_up:
-
Šta znači toplo vreme... :mrgreen: Sredina devetog meseca i zriju pun gas.
Inače, to da su smokve sa mora ukusnije i slađe od ovih sa kontinenta je potpuno subjektivan doživljaj. Ove moje su slatke kao med, planiram i da ih neku količinu osušim za probu. Ako je leto kao ovo, vrelo i bez oblačnih dana, kontinentalne smokve ne zaostaju ništa za mediteranskim, dapače... :thumb_up:
(http://www.dodaj.rs/f/45/rr/4YsIyKU4/2015-09-17-155317r.jpg)
-
Ja planiram pekmez/slatko...jednostavno ih ima previše za pojest odjednom....a prezrele su....da ne velim da sam pol podjelila okolo....
-
Probao sam praviti i pekmez ali nešto nije išlo kako treba. Bio je suviše žitak i bez konzistencije. Verovatno sam ga trebao duže kuvati.
Vidim da se još na početku teme raspravljalo o štetnicima smokve. Nikad ništa od tih gusenica, moljaca i potkornjaka nisam video na mojim smokvama ali su čvorci - Sturnus vulgaris strašne štetočine. :icon_evil: To je takav idijot od ptice da ne znam više kako izaći na kraj sa njima. Napadaju i grožđe ali lozu mogu prekriti mrežom. Smokve su prevelike za takvu zaštitu. :icon_sad:
Kako vi rešavate problem sa čvorcima?
-
Nikako...hahahah....pustim ih da pojedu one smokve na vrhu do kojih i tako ne mogu a grožđe sam dobrim djelom pobrala, al uvjek im ostavim malo...i kosovima (plaća za ljetnu pjesmu), ...a i oni su postali pametniji....utišali su se, izvode "hodanje po jajima" na ptićiji naćin. Skužili su da ako su glasni (kako inaće znaju bit) da ih ljudi tjeraju...sad se ušute...ono..jato od 20 čvoraka a čuješ samo tihi "čvak-čvak" i svi ušute. hahaha Čeka ih dug put...oni zadnji odlaze sa zabave a prvi se vraćaju....
-
Kod mene nema čvoraka,ali ima čokova(kosova)koji put nalete i šojke,ali najviše štete naprave bube,zlatari tkz Cetonia aurata.Ubereš lipu smokvu a u njoj se dva zlatara goste :food:
-
ode pokoja vuga i to je to....sve je dobro dok ti smrdljivi martin nije obiša sve smokve :wink:
-
Kod mene je jako mnogo čvoraka. Napadaju i višnje, čak i kruške ako su sasvim zrele ali smokve i grožđe im je poslastica. Ne znam šta da radim. :icon_sad: Bacao sam petarde i to ih rastera na neko vreme pa se vrate. Komšije su pretili da će me prijaviti policiji. Napravio sam veliku grešku kad sam pre dve godine posekao dud. Murva je idelno drvo za zaštitu voća od čvoraka. Plodonosi praktično celo leto a iz nekog razloga čvorci najviše vole njegov plod. Ako ima dudinja ne diraju drugo voće.
Da li se smokva može nekako orezati, odnosno školovati da raste kao ostale voćke? Kao što se orezuje jabuka na primer... Manje stablo bih mogao prekriti mrežom.
-
Posadi opet dud a reci susjedima da se nose....može se rezat ali onda reži i oblikuj ako je mlada, kasnije baš i ne voli, debele grane radije nemoj dirati...
-
A kad bi svaku smokvu otvarao nikad se nebih najeo smokava.
Veljoking,Tu divlju smokvu možeš kalemiti,treba iskoristiti tu jaku podlogu.A divlja smokva je dobra i zbog oplodnje,u jesenskim smokvicama-cvjetovima,prezimljavaju smokvine osice koje su zaslužne za dobru oplodnju smokava.Čestitke na kolekciji :thumb_up:
Hvala.Da divlja smokva raste nenormalnom brzinom u odnosu na pitome.E sad citao sam na internetu i donekle sam upucen da u divljoj smokvi prezimljuju smokvine osice,koje su odlicne za oprasivanje smokve,samim tim plodovi smokve brze sazrevaju jer ih one oprasuju.Medjutim mi smo doneli pelcer iz Crne Gore koji je bio nekih 10 cm i posadili ga 2007 godine,nije imao plodove a samim tim ni smokvine osice,posto je bio mali.Ta divlja smokva raste i pravi okrugle plodove smokve, cesto i opadnu plodovi i nema ni jedne smokvine osice u njoj.
Smokvine osiceCitao sam na internetu prirodno staniste mediteran i submetiren.Na kontinetu ih nema.Trpe mraz do -15 c.
Znam za primere u Bugarskoj da su ih bugari doneli iz Grcke i ubacili kod njih u pojedinim mestima grad (Plovdiv..idt). E tu je problem kako ih doneti..
Mislim da bi moglo vece stablo sa korenom koje obavezno ima plodove,da se komplet iskopa i na bilo koji deo kontinenta donese i posle bi to bilo lako one bi se razmnozavale i od tog stabla bi se uzimale reznice sa plodom divlje smokve i sadile i osice razmnozavale.
Druga varijanta laksa oseći reznice na moru divlje smokve obavezno sa plodovima u periodu kad su osice tacnije larve u plodovima i odmah reznice staviti u vodu i tako ih transportovati na kontinet,itd..staviti ih da se ozile reynice i osice ce izaći,itd.Bugari su pricali ako se ne stavi reznica u vodu odmah osice umiru.
Bilo bi mi drago ako bi se neko zainteresovo za smokvine osice da rasiri po kontinetu jer zaista ja verujem da mnogo znace za smokvu,tacnije za oplodnju a samim tim i verujem da bi plodovi bili ukusniji.Meni ako se ukaze prilika probacu to da uradim.Navescu vam primer grozdja kod mene, pre dve godine jedana vrsta insekata( mislim da je mutant pcela muva tako je izgledao) oprasivalo mi je grozdje tako sto su insekti skidali kapice sa grodja koje su obomotane oko semenke grodja u aprilu,maju moze se videti.Posle nekog perioda grodje kako se razvija samo odbaci kapice one koje nisu oprasile, mogu vam reci da mi je tada grodje te godine bilo najsladje u odnosu na pre.u Avgustu je stiglo nikad ranije nije ni sazreloa isto se moglo videti ono zelenije zrno sto insekat nije oprasio u odnosu na ono crno zrno koje je oprasio i ranije krenulo da se razvija itd..Mislim da je isti takav slucaj i sa smokvom posto se sastoji od malih semenki ...
(http://s1.postimg.org/fzi0kwswf/image.jpg)
-
Levo divlja smokva desno pitoma smokva
(http://s13.postimg.org/d71yzmmjr/smokve.jpg)
presecena pitoma smokva
(http://s10.postimg.org/o7zq8ips9/pitoma.jpg)
-
presecena divlja smokva
(http://s14.postimg.org/cjv4064gx/divlja_presecena.jpg)
-
Ti plodovi su još zeleni i daleko od zrelosti.
I divlja smokva ima ukusne plodove, samo manje.
-
Veljoking, nekim sortama smokvina osica uopće nije potrebna, dok postoje i takve sorte koje bez nje ne mogu plodonositi. Ima i sorti kojima nije nužna smokvina osica, ali daju obilniji urod ako je prisutna.
-
Smokva u gradu,plodovi su poceli da sazrevaju.Inace prosle godine sam uzeo od sugradjanina reznicu od te smokve, na predhodnom postu sam ubacio sliku te male smokve i nazvao je smokva 3.
Mislim da je sorta Verte (Green Ischia)
(http://s1.postimg.org/oaaegkhzj/DSC_0001.jpg)
(http://s11.postimg.org/9o6jcwyoz/DSC_0004.jpg)
-
(http://s13.postimg.org/sylqga1kz/IMG_3099.jpg) (http://postimg.org/image/sylqga1kz/)
-
travina čuvena šarenolisna smokva..........
(https://farm6.staticflickr.com/5740/22411279044_6dea05ccab_k.jpg) (https://flic.kr/p/A9pEsQ)IMAG1966 (https://flic.kr/p/A9pEsQ) by natalija natalija (https://www.flickr.com/photos/94837991@N05/), on Flickr
-
Baš je čudna, je li to mutant ili neka posebna sorta?
-
Na smokvi Panache,ja je zovem Šarica,lani sam našao granu na kojoj su bila dva variegirana lista,tu granu sam ukorijenio i iz jednog od dva pupa,koji su bili o snovi tih variegiranih listova izašla je cijela variegirana biljka.Nadam se da će i ostati takva.
-
Fantastična!
:thumb_up:
-
Na smokvi Panache,ja je zovem Šarica,lani sam našao granu na kojoj su bila dva variegirana lista,tu granu sam ukorijenio i iz jednog od dva pupa,koji su bili o snovi tih variegiranih listova izašla je cijela variegirana biljka.Nadam se da će i ostati takva.
Možeš početi smišljati ime za novi kultivar.
-
Moja Smokva se budi,otvara pupoljke..
(http://s15.postimg.org/sw1ro4xt7/DSC_0010.jpg)
(http://s27.postimg.org/un6upo29v/DSC_0014.jpg)
-
Dali neko zna koja je sorta ?
Slikacu posebno plod presecen i list blize ako treba....
(http://s14.postimg.org/57fxqsu29/20160911_123638.jpg)
(http://s21.postimg.org/eee7r62av/20160911_123655.jpg)
-
Sliči na Sušicu :thumb_up:
-
Hvala mnogo na odgovoru :thumb_up:
Slikacu ovih dana tu moju smokvu presecenu na pola izbliza, zatim sused ima neku sitnu crvenu , i svraticu kod onog sugradjanina sto ima onu najvecu ( mislim da je green ischia) slikacu sve , pa da utvrdimo koje su sorte.. :thumb_up:
Evo neki gradjanin se hvalio na fejsbuku :sretan:
Njegova je braon smokva,predpostavljam da je upitanju brown turkey fig. Mislim da je zuta ,sto ja imam sladja od ove :thumb_up:
(http://s22.postimg.org/ukfzizsu9/image_0_02_01_b439e7ab6d52f58e454a7662b9f27f4d87.jpg)
-
Ta sa slike jeste sorta "Brown Turkey' :sretan:
Iskreno, nikada nisam probao ni jednu drugu vrstu smokve tako da ne znam kakvih su ukusa. :mrgreen:
-
Susedova smokva ,ne znam koja je u pitanju sorta ?
(http://s11.postimg.org/ckj0bm1n7/20160925_150057.jpg)
(http://s11.postimg.org/l4tepip9f/20160925_150013.jpg)
-
Uporedjivanje moje smokve i susedove..
moja smokva levo, susedova desna ,trebalo bi da je moja za susenje...Da li neko zna koje su sorte u pitanju ?
Lici mi da je susedova takozvana micurinka bugarska sorta..
Kod nas su smokve sitne, jer je zemlja teska glinena...
(http://s12.postimg.org/bj2zps9sd/20160925_150738.jpg)
(http://s15.postimg.org/apwlu6for/20160925_151101.jpg)
moja sladja
(http://s10.postimg.org/7skydwtq1/20160925_151119.jpg)
susedova
(http://s11.postimg.org/xc75pt3ab/20160925_151111.jpg)
-
Mislim da to vise ovisi o sorti nego o zemlji. Ja imam jednu tamnu, i budu dosta krupne. Druga zuta sorta, sitne , ali i sladje. Rastu jedna uz drugu.
-
evo gradske smokve, ne znam koja je sorta,lici na moju ali je duplo veci plod i list...Stablo je debljine ko flasa koka kole :sretan:
Lici mi da je green ischia stara je 10 godina mrzla je samo 2012 bez zastite je, ima dobru mikroklimu predpostavljam da je u zoni 7b ,
dok sam ja u losijoj poziciji u cistoj 7 zoni...
(https://s22.postimg.org/p47r3du29/20160926_174209.jpg)
uporedjivanje sa mojom moja leva
(https://s11.postimg.org/7tt8tsscz/20160928_171216.jpg)
(https://s12.postimg.org/rb4icygml/20160928_170927.jpg)
-
Izgledaju vrlo slično,možda su i ista sorta,razlika u veličini se može opravdati različitim uslovima za rast.
-
Jučerašnja berba...
(https://s10.postimg.org/4enjmhso9/P1010638.jpg) (https://postimg.org/image/9q2g77eqt/)
-
A blago vama,ovdje su smokve davno prestale :icon_sad:
-
Ja sam ih se nadijelio i pobacao kao nikad.Morat cu ukloniti jos jednu i dobro orezati ostatak.Sve se pretvorilo u ogroman zbun u koji se uvlace strsljenovi, ose, musice.Cekam da mi stasa jedna za susenje. Susene mogu uvijek jesti, ali svjeze samo dok su visoke temperature.Nekako kao s lubenicom, nije mi gust jesti ih kad su prosle izvan glavne sezone.
-
Da smokve koje sada zriju nisu tako slatke kao one koje zriju u toku leta... ali moze cisto ono da mine zelja...
-
A blago vama,ovdje su smokve davno prestale :icon_sad:
Pa baš nam i nije blago, dalmatinske smokve su daleko ukusnije od ovih kontinentalnih a i ne napadaju ih toliko razne bube. U ovima koje ja imam se skoro u svakoj drugoj nađe crv ili kakav kukac. :icon_mad:
-
Kada se neke tropske vocke sade severno obicno nemaju napasnike....
Crvi u smokvama to prvi put cujem... bubice sada mozda ulaze da bi prezimele ali i to ti je do sorte... evo na slici levo sitnija i sladja sorta kada se presece unutra ima puno meso bez supljine a ova druga desno krupnija nikakvog ukusa ima na vrhu vecu rupicu i na preseku supljinu u plodu... ta desno kada sazrije skoro svaka ima mrave unutra dok ova levo ne osim ako je ptice ne ostete ali tada bude cela u mravima a ne na kvarno kao ova veca primetis tek kada otvoris plod... inace ja mislim da ta supljina i los ukus je zato sto je toj sorti potreban oprasivac- muska smokva... slikao sam nocu sa starim telefonom ali mislim da se vide mravi u onoj vecoj:
(https://s4.postimg.org/63wn77oxp/image.jpg)
(https://s4.postimg.org/rmku1ldal/image.jpg)
(https://s3.postimg.org/5ajlv54w3/image.jpg)
PS. ove godine od napasnika primetio sam smrdibube ali napadaju sve zivo papriku, paradajz...
-
I u mojim smokvama također zna biti mrava. Velika mana smokvi je to što imaju rupicu na dnu kroz koju kukci lako mogu ući. A kukce i crve u smokvama nalazim tijekom cijele sezone, ne samo sad u jesen.
-
palmofan ja mislim da kod tebe te bube i crvi su do sorte... evo ja sam danas slikao na sl.1 plod urnisan od mrava... na sl.2 zdrav plod spolja i na sl.3 isti taj plod presecen i nema nista na stablu ostalo jos par ploda zrelih isto nema nista ali ukus nikakav jer je prosla sezona... u sezoni tokom leta takodje nema buba i crva ni u drugim sortama cije slike cu ovih dana da prikacim ovde na forumu...
(https://s17.postimg.org/kxxivif7z/image.jpg)
(https://s14.postimg.org/xz8bmm4q9/image.jpg)
(https://s13.postimg.org/u3todpcyf/image.jpg)
-
Kod mene je jutros bilo -14 c ,danas u toku dana je bilo -10 c ..
sutra ujutru najavljuju najhladnije jutro -18c :thumb_down: Nadam se da mi nece ostetiti smokve..
Danas sam gledao pupoljke na smokvama,deluju mi za sada dobro bez promrzlina ..
smokve su mi bez zastite..
Malo me brine da ne smrzne,ali pre par godina je bilo slicno vreme i prezivela je imalo je malo ostecenja na vrhovima grana..
generalno znam da za smokvu do -10 c nema nikakvih problema a ispod toga je vec rizik,e tu igra ulogu zavetrina i mikroklima.Nadam se da ova tri dana je nece toliko pogoditi praticu pupoljke i slikacu.
(https://s27.postimg.org/kyr5l8p9v/dfdfd.jpg)
-
Za sada moje tri smokve nemaju problema,vrhovi pupoljaka nisu promrzli ,naravno smokve su bez zastite :thumb_up:
Verovatno se temperatura i spustila jednu noc do -20c takodje bilo je cetiri noci zaredom sigurno ispod -15c
Bojao sam se da ce smokve stradati,ali odlicno su za sada prosle,zanimljivo je imam dva ruzmarina,prvi pored smokve skoro da nema ostecenja,ali drugi koji je manji udaljen 15 metara ima 20% ostecenja i dobar deo lisne mase ce odbaciti..Ruzmarin imam 5 godina ali nikad nije imao ostecenja kao do sada..Generalno ruzmarin je otporan do -18c
Ovo je jedna od jacih zima, sigurno poslednjih godina ,nadamo se da ovakvi prodori hladnog talasa, iz sibira do kraja zime nece ponoviti..
(https://s27.postimg.org/965xmbe5f/20170108_131547.jpg)
-
Evo kako ja zimi stitim smokve:
(https://s31.postimg.org/869ztv2uz/image.jpg)
(https://s27.postimg.org/lqkbq7car/image.jpg)
(https://s7.postimg.org/h3j64wtff/image.jpg)
Moje smokve su stare kontinentalne sorte i aklimatizovale se za nase prosecne zime ali nisu neunistive zato ih i stitim za svaki slucaj da se ponovi -27C° iz zime 2012 god... ovu zimu su mogle bez zastite ali ko je to mogao znati...
-
Danas sam malo podrezao smokvu,pokazalo se ostecenje na pojedinim vrhovima grana tipa 3cm do 4cm.. polovina grana i nema ostecenja tako da su neki popoljci na samom vrhu poceli da se otvaraju i da vec krecu plodovi.. Sobzirom da je bila bas jaka zima a smokve nicim ne stitim,pokazalo se da sam 7a zona kad je hladna zima a kad je topla 7b
Sto se da zakljuciti da jednogodisnje tanke grane smokve nece uopste izdrzati ispod -15c pa i par dana mraza..
Zanima me na Kontinentu kako su ostalima prosle smokve i vrhovi grana ? :sun:
-
Bez problema na juznoj padini zasticena sa sjevera zidom.Rijec je o smokvi koja je na toj poziciji oko 5 godina.
-
Moja nije tako dobro prošla, zasad se tek samo nekoliko pupova otvorilo, nadam se da će se uskoro i drugi otvoriti. Pojedini pupovi izgledaju potpuno suho, od njih vjerojatno neće biti ništa. Na par grana su se počele zametati plodovi, što znači da će ipak biti uroda unatoč gadnoj zimi. :sretan:
-
Moja je prošla dobro, al ipak je to stara beštija, zaklonjena sa sjevera....
-
Potpuno se oporavila od zime i pomalo joj dozrijevaju plodovi.
(https://s2.postimg.org/als8cxujt/IMG_20170715_191050.jpg) (https://postimages.org/)
-
Nekidan sam u Sisku šetajući uz obalu Kupe primijetio ovu smokvu. Pažnju mi je privuklo to što joj, za razliku od uobičajenih "kontinentalnih" smokava, zreli plodovi nisu bili crvenkaste nego zelene boje. Ubrao sam i kušao nekoliko zrelih plodova i njihov okus me je veoma ugodno iznenadio. Bez pretjerivanja mogu reći da su to bile najbolje "kontinentalne" smokve koje sam ikad probao, da nisam znao odakle su mogao bih se zakleti da su ubrane negdje na moru. Plodovi su iznutra jarkocrvene boje i ujednačene zrelosti, za razliku od plodava moje smokve, koji često puta sa donje strane budu i prezreli a sa gornje strane još uvijek tvrdi i teško se gule.
Smokva raste na nezaštićenom položaju, sa sjeverne strane joj je cesta a sa južne rijeka Kupa. Nalazi se između dva drveta koja joj prave hlad pa tako možda ni ne dobiva dovoljno sunca.
Sudeći po veličini smokve rekao bih da na tom mjestu raste barem 5 - 6 godina, što znači da je uspješno prezimjela zadnju zimu, koja nije bila baš blaga a vjerojatno i zimu 2012., što znači da je dovoljno zimootporna da može opstati na duži rok na kontinentu.
(https://s26.postimg.org/l2lnoenh5/IMG_20170905_111614.jpg) (https://postimages.org/)
List je drukčiji nego list ostalih "kontinentalnih" smokava. Lisni segmenti su deblji i nisu toliko usječeni kao kod drugih smokava. Pitam se koja bi to mogla biti sorta.
(https://s26.postimg.org/kfmqyvql5/IMG_20170905_111628.jpg) (https://postimages.org/)
Oko debla je iz korijena raslo nešto mladica. Iskopao sam jednu koja je bila malo dalje od debla i posadio je u teglu. Imala je dosta vlastitog korijena pa.se nadam da će se primiti.
-
Treba tu smokvu raskotiti,sasvim sigurno je nešto jedinstveno kad je preživila zimu.Možda je sorta Zimica,sliči malo na nju,a možda je i klijanac?
-
Dobro, nije baš toliko jedinstvena jer su i mnoge druge smokve na kontinentu preživjele zimu, između ostalog i moja. Ali je jedinstvena po kvaliteti plodova, to se mora priznati. Nadam se da se izdanak koji sam posadio u teglu primio, dobar je znak da mu se lišće nije osušilo i otpalo no tek na proljeće ću moći biti 100% siguran.
-
Pardon ako se pisalo već, zanima me najukusnija sorta smokve za sušiti? Je li itko pokušao skupljati naše 'domaće' sorte?
Nebitno jesu li 'bijele', 'crne' ili 'crvene'.
-
To i mene zanima. Ona koja raste u mom vrtu to sigurno nije, previše je vodenasta i plodovi joj ne sazrijevaju ravnomjerno.
Mladica smokve koju sam jesenas isčupao ispod one posebne smokve u Sisku je počela tjerati listić, što znači da se primila. :sretan:
(https://s18.postimg.org/5t6sgci3d/P1010859.jpg) (https://postimages.org/)
-
Sisačka smokva, o kojoj sam već pisao. Slikao sam je 7. travnja kad sam bio u Sisku. Raste pored Kupe na prilično otvorenoj i nezaštićenoj poziciji. Počela je tjerati pupove kada sam je uslikao i skoro se uopće nije vidjelo nikakve štete od zime na njoj, osim malo posmeđenih vrhova pupova. Za razliku od nje velik dio moje smokve se smrzao.
(https://s14.postimg.cc/54az0iso1/IMG_20180407_154859.jpg) (https://postimages.org/)
-
Evo koliko je moja smokva stradala ove zime. Tek sad ponegdje kreće izbacivati par listića na nekoliko mjesta.
(https://s14.postimg.cc/9fdivk6tt/P1010867.jpg) (https://postimages.org/)
(https://s14.postimg.cc/8d3cd4b6p/P1010868.jpg) (https://postimages.org/)
Mladica one sisačke smokve dobro napreduje u tegli.
(https://s14.postimg.cc/mjj38a969/P1010864.jpg) (https://postimages.org/)
-
kod mene nije bilo smrzavanja
slike su od juce ..
(https://preview.ibb.co/g0yHW7/20180504_183516.jpg) (https://ibb.co/eg5xW7)
(https://preview.ibb.co/mFzo4S/20180504_185700.jpg) (https://ibb.co/efjzB7)
-
Evo i kod mene ove godine ima puno plodova na smokvi :icon_mrhappy:.
https://www.youtube.com/watch?v=lHb9iJMraeY (https://www.youtube.com/watch?v=lHb9iJMraeY)
-
Moja je zadnje 2 zime prošla bez ikakvih oštećenja tako da je jako narasla...
Zaštitim ju slamom do 1 metar visine.
(https://i.imgur.com/wn470r8.jpg)
-
Dosta mojih smokava su ove godine isčvokale ptice. Sad u jesen se počinju čvorci motati po naseljima, mislim da su oni krivci.
-
Meni smokve jedu zlatari i kosovi.Najgore mi je što pojedu one prve a i ove zadnje :icon_mad:
-
Kod mene dolaze ose, stršljenovi...ptice nisam vidio na njima.
-
isto ose, stršljenovi, muhe... ptice ni jedne.
-
Jesenas su je moji dosta orezali, što mi se baš nije svidjelo. Ima nekoliko zametnutih plodova koji polako dozrijevaju.
(https://i.postimg.cc/GtGWPtP0/P6080931.jpg) (https://postimages.org/)get directions to the nearest gas station (https://gasstation-nearme.com/)
Mladica sisačke smokve vrlo ukusnih plodova o kojoj sam već pisao ovdje dobro napreduje.
(https://i.postimg.cc/KcBwHKTw/P6080922.jpg) (https://postimages.org/)
-
Dobro je smokvu orezati jer može strahovito puno narasti što je ok ako se ne računa na branje plodova nego njezin hlad.
Brzo će ona to nadoknaditi. Sve u svemu, dobro napreduju. :thumb_up:
-
Moja smokva bas se lepo rasirila ,ima 40 plodova prvog roda :sun:
ispred pampas trava a ispred pampasa yucca gloriosa
(https://i.ibb.co/frccXKt/IMG-998ec5d91c016d5442b64f1109e7a524-V.jpg) (https://ibb.co/8PhhmR2)
(https://i.ibb.co/mzDz5j0/IMG-1881c577500261f3a540ecdbeed282d7-V.jpg) (https://ibb.co/Bszs2pG)
-
Imam problem sa smokvama neki virus ju je napao ne znam sta da radim sa cime da je tretiram prskam ? :thumb_down: :icon_exclaim:
pomagajte :icon_sad:
mislim da je ova bolest presla sa Grozdja ili Jabuke koja je blizu njih :icon_sad: :thumb_down:
(https://i.ibb.co/vcrfgy0/20190825-134954.jpg) (https://ibb.co/Jcb806D)
(https://i.ibb.co/gzFPMBt/20190825-135022.jpg) (https://ibb.co/TmqbBFP)
upload image (https://imgbb.com/upload)
(https://i.ibb.co/stjgJx6/20190825-135033.jpg) (https://ibb.co/8XMm4vd)
(https://i.ibb.co/LYFbM13/20190825-135051.jpg) (https://ibb.co/Gn6BXRq)
(https://i.ibb.co/QXv52TB/20190825-135134.jpg) (https://ibb.co/R7T5xsn)
(https://i.ibb.co/Z15rNkf/20190825-135203.jpg) (https://ibb.co/9360GCp)
create url for image free (https://imgbb.com/)
-
Malo sam potražio po netu,mogla bi biti atraknoza
http://vikaspedia.in/agriculture/crop-production/integrated-pest-managment/ipm-for-fruit-crops/ipm-strategies-for-fig/description-of-fig-disease
-
Hvala puno Trava i ja mislim da je to u pitanju gledao sam po internetu, samo ne znam sa cime bih mogao prskati??
verovatno ove godine od roda tesko da ce ostati nesto ostati :thumb_down:
-
Spominju u onom članku,bakreni sulfat i neki antibiotski preparat za suzbijanje gljivičnih oboljenja.Kod nas je bilo nekih takvih ljekova ali neznam im imena.
-
Zadnji mraz u ovom mjesecu joj je sredio vršne pupove. :icon_mad: Inače je cijelu zimu izgledala kao da i nema zime.
(https://i.postimg.cc/QdN3pmQL/P4192279.jpg) (https://postimages.org/)
-
(http://img4.garnek.pl/amin.garnek.pl/036/082/36082336_200.0.jpg) (http://www.garnek.pl/dahe77/36082336) Peretta
-
Drugi ovogodišnji rod smokve dvorotke :sretan:.
https://www.youtube.com/watch?v=U9gDYObK1tU