palmapedia.com
PALME => PALME (Arecaceae) => Autor teme: Veruda - Travnja 06, 2008, 16:10:20 poslijepodne
-
Danas sam izveo mali experiment koji ne zahtjeva nikakva velika ulaganja osim malo posla :icon_mrhappy: Znam da će mnogi reći da datulje nemaju šanse da dozriju u mojoj klimi, ali tko zna, možda će za desetak godina i to biti moguće s obzirom na klimatske promjene. Uvijek govorim da treba pokušavati i onda na osnovu toga iskustva prosuditi ide li nešto ili ne, ne treba se slijepo voditi tuđim iskustvima i ograničenjima. Danas sam posadio 9 klijanaca Phoenix dactylifere "Deglet Noor" (najvjerojatnje). Posadio sa ih u tri reda na razmaku od nekih 2 metra.
Pripremljena zemlja i buduće mjesto plantaže datulja :icon_lol: koje će se ovisno o uspjehu širiti jer zemlje ima dovoljno...
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0085.jpg)
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0086.jpg)
Proklijale sjemenke sam zatim lagano utisnuo u zemlju
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0087.jpg)
I na kraju to izgleda ovako nekako, masline i datulje zajedno, zašto ne :icon_idea:
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0091.jpg)
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0090.jpg)
Prvo da kažem da bi bio veliki uspjeh da sve proklijale sjemenke izbace prvi list i da ih uspijem progurati kroz sušno ljeto jer voda je dosta daleko, zatim ih naravno treba progurati kroz prve dvije zime.
Ukupna ulaganja: 7.99 kuna kutija datulja + troškovi grijanja kod klijanja sjemenja
Postotak preživljavanja prve godine: oko 40-50%
Očekivani budući prinos: :rofl:
-
Veruda pa ti ces se obogatiti preko noci. :lol:
Prvo si skoro zabrazdio u sasvim slučajno ubojstvo iz nehaja Livistone rotundifolie a sada se tajkunski bogatiš na račun jadnih i siromašnih proizvođača datulja iz sjeverne Afrike.
Vidim ja kamo to vodi.. :lokot:
-
hehe :icon_lol:
Uh, što ću se obogatiti :icon_mrhappy:
-
Inace ja sam isto zagovornik toga da ima šanse za dozrjevanje jestivih plodova datulje ako se oko nje brine.
(nije šala)
-
Veruda, ako imas jos semena mozes samo da ga ubacis u zemlju i da ga zaboravis, veliki postotak ce nici sam a sa tom metodom ne moras ni da prekopavas pola Istre. :mrgreen: Ja sam tako nekoliko godina za redom sadio po nekoliko stotina semenki i mogu ti reci da je nicalo preko 50%.
Sto se tice dozrevanja plodova... svima vam zelim sve najbolje, ali sam ipak skeptican.
-
Veruda, ako imas jos semena mozes samo da ga ubacis u zemlju i da ga zaboravis, veliki postotak ce nici sam a sa tom metodom ne moras ni da prekopavas pola Istre. :mrgreen:
:rofl:
Izgleda da volim kopati, a to mi je ujedno i rekreacija jer se trenutno ne bavim nikakvim sportom :icon_sad:
-
Uvijek govorim da treba pokušavati i onda na osnovu toga iskustva prosuditi ide li nešto ili ne, ne treba se slijepo voditi tuđim iskustvima i ograničenjima.
Jeli ja to čujem jekuuuu... daaa aaa aa a
-
Vec vidim,
navode zavoda za Statistiku za 10 godina!!!
111111 plodnih Datula u Liznjanu!
I ja mislim da mi mogle rodit!
P.S. Neznam dali me pamcenje dobro sluzi, ali u Medulinu, ispred Hilde na rivi je jedna stara i na njoj je bilo plodova! :misli:
Sutra cu mamu poslat dir!
-
Podržavam eksperimentiranje! Veruda vidim ima popriličan komad zemlje na kojem može dosta toga stati :sretan: .
-
Ima još mjesta za buduće eksperimente. :thumb_up:
-
Pa kada se beru datulje u krajevima u kojima normalno dozrijevaju? Možda da se pokrije tlo oko stabala krajem 9. mj., da se smanji količina vode u biljci?
-
Bilo je već riječi o tome mislim na "Svetu biljaka" pa i ova slika iz Kalifornije, gdje štite plod nekim improviziranim kišobranima od kiše u kasnim mjesecima
(http://img522.imageshack.us/img522/9654/datepa3bld1.jpg)
-
Pa kada se beru datulje u krajevima u kojima normalno dozrijevaju? Možda da se pokrije tlo oko stabala krajem 9. mj., da se smanji količina vode u biljci?
Beru se, u zavisnosti od kultivara/sorte, izmedju 9. i 11. meseca, a pokrivanje tla tesko da ce da urodi plodom. Obmotavanje grozda je bolja metoda, ali jesen je na Jadranu cesto hladnjikava pa bi cak i sa tom zastitom od vode plodovi ostali nezreli i opali. :icon_neutral: U postojbini one do polovine Novembra mogu da racunaju na temperature preko 25 stepeni i vlaznost od blizu 0%.
-
Trebalo bi malo proučiti sorte pa vidjeti što bi najviše odgovaralo.
Vidjeti gdje je jesen malo vlažnija.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/1/10/2005date.PNG (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/1/10/2005date.PNG)
-
E baš ti hvala Branimire na ovoj karti :klanjase:
Baš sam htio to reći da bi trebalo nači najpogodniju sortu za Jadran i nju forsirati, ali koja je ta sorta :misli:
Hmmm, vidim li ja to Kinu na karti, pa tamo u južnim pokrajnama di bi jedino mogla uspjevati ljeta su dosta vlažna...
-
Forsirati za šta, jestive plodove?
-
Beru se, u zavisnosti od kultivara/sorte, izmedju 9. i 11. meseca, a pokrivanje tla tesko da ce da urodi plodom. Obmotavanje grozda je bolja metoda, ali jesen je na Jadranu cesto hladnjikava pa bi cak i sa tom zastitom od vode plodovi ostali nezreli i opali. :icon_neutral: U postojbini one do polovine Novembra mogu da racunaju na temperature preko 25 stepeni i vlaznost od blizu 0%.
Na većini naše obale je prosječna maks. dnevna temp u 9. mj. oko 25 C, a u 10. mj. 20 C, što su dovoljno visoke temp. za ove rane kultivare. Mislio sam da bi se pokrivanjem tla 'glumila' suša i povećala količina šećera u biljci, pa tako i u plodu. A ovo za Kinu mi je neobično. Nacrtano je otprilike u razini juga Južne Koreje i Japana, a tamo je klima hladnija nego na jugu naše obale, a uz to su im ljeta vlažna, a zime suhe, obrnuto nego na Mediteranu. A i ovo oko Kaspijskog jezera je zanimljivo. Da li netko zna koja je to zona?
Samo nije mi jasna ova točka na istočnoj obali SAD-a??
-
Porat, te točke na karti nisu pozicionirane nego prikazuju samo zemlju i njezinu proizvodnju, u ovom slučaju SAD-a
-
Znam da se dactylifere gaje u Kini, pokusacu da izbunarim na internetu u kom delu Kine i kakva je tamo klima.
-
Porat, te točke na karti nisu pozicionirane nego prikazuju samo zemlju i njezinu proizvodnju, u ovom slučaju SAD-a
!!! :cigle:
-
E pa ovako... dactylifere se gaje oko mesta Taizhou, u provinciji Zhejiang.
-
Kakvi su tamo klimatski uvjeti???
-
To je region juzno od Sangaja, klima je monsunska suptropska. Leta su topla i vlazna, a jeseni i zime suve.
Ovo kaze Wikipedia:
Zhejiang has a humid subtropical climate with four distinct seasons. Spring starts in March and is rainy and weather is changeable. Summer, from June to September is long, hot and humid. Fall is generally dry, warm and sunny. Winters are short but cold except in the far south. Average annual temperature is around 15 to 19°C, average January temperature is around 2 to 8°C, and average July temperature is around 27 to 30°C. Annual precipitation is about 1000 to 1900 mm.
-
Najviše kiše u jesen dobivaju uzgajališta Tozeur/Tunis, El Oued/Alžir i Biskra/Alžir
Pogledati Rain effect na: http://www.fao.org/docrep/006/y4360e/y4360e08.htm#bm08.2 (http://www.fao.org/docrep/006/y4360e/y4360e08.htm#bm08.2)
U Kaliforniji su se po oštečenjima od vlage najotpornijim pokazali kultivari: Dayri, Khastawi, Thoory, Khadraoui, i Sair.
Tipična oštečenja:Zahidi, Khalas i Barhee, a posebno osjetljivi su:Deglet Nour, Yatima, Hayani i Ghars.
Dakle Nour :thumb_down:
-
Sve je to još puno manje od mjesta na Jadranu :!: Recimo za Pulu imam podatke
jul. 39 mm
aug. 49 mm
sept 73 mm
oct. 82 mm
nov. 90 mm
Split
jul. 27 mm
aug. 48 mm
sept. 60 mm
oct. 76 mm
nov. 101 mm
Nego ova sorta što se u Kini uzgaja mi je zanimljiva, očito da trpi više vlage iako su jeseni sušnije od ljeta...
-
Najvažniji mjeseci su Aug., Sept. i Oct.
Dobro: ako je svaki od ta tri mjeseca palo manje od 50mm kiše
Dobro do loše: ako je u jednom od tri palo više od 50 mm
Loše : ako je palo više od 50mm u dva od ta tri mjeseca
Jako loše : ako je palo više od 50mm u svakom od tri mjeseca
Stranica s oskudnim ali opisima kultivara: http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/Date.html (http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/Date.html)
"In coastal oases, the main cultivars are 'Kenta', Agnioua', 'Bouhatam' and 'Lemsi' which come into season early and ripen before the fall rains. They require less heat than other cultivars. The fruits are more or less dry and the flesh firm."
-
Izgleda da se netrebamo više zamarati sa sortama:
"In all date-growing areas, some confusion is caused if a seed from harvested fruits falls at the base of a select cultivar and the seedling springs up unnoticed among the offshoots. Such seedlings should be watched for and discarded lest they be mistakenly transplanted with the offshoots and later bear fruits of inferior quality."
Dakle samo ukorjenjeni izdanak predstavlja nasljednika sorte, ono što klija iz sjemenke je nepoznanica.
Ostajemo pri padalinama, kakav-takav jestivi plod se može dobiti.
-
Pa ako se u nekoj oazi gaji samo jedna sorta (npr. Deglet Noor), svo seme ce biti te sorte jer nema nikakve druge sorte da oplodi cvetove.
-
Pa ako se u nekoj oazi gaji samo jedna sorta (npr. Deglet Noor), svo seme ce biti te sorte jer nema nikakve druge sorte da oplodi cvetove.
Mislim da je stvar više slicna jabukama, kod oplodnje u obzir dolazi široki spektar genetskog materjala ohoho unazad, a klon je klon.
Trebala bi biti odvojena vrsta kao canariensis da nasljedi sve odlike, a ovo su varijacije.
-
Znači i kada bi se recimo uspjelo doči do sazrijevanja ploda on bi bio nikakav ili slabije kvalitete, koliko sam shvatio :misli:
-
Znači i kada bi se recimo uspjelo doči do sazrijevanja ploda on bi bio nikakav ili slabije kvalitete, koliko sam shvatio :misli:
Vjerojatno slabije, treba vidjeti koliko se može postici zaštitom cvijeta od kiše.
-
Ne zna se kakav bi bio. Najverovatnije bi bio slican sorti od koje je ubran plod, mozda bi bio losiji ali bi mozda bio i bolji.
-
Znači i kada bi se recimo uspjelo doči do sazrijevanja ploda on bi bio nikakav ili slabije kvalitete, koliko sam shvatio :misli:
Komercijalni proizvođači moraju jamčiti da su datulje u pakiranju od sorte koja je na etiketi i to je sve.
To što se tvoji plodovi nebi mogli deklarirati kao upravo ta sorta ne znači da su lošije kvalitete.
To ti je i prednost jer deglet nour je manje otporan na jesenske kiše pa bi ti bilo i bolje da sjemenka iznjedri palmu koja nije identicna toj sorti.
Inace kada se ide na nove sorte sjemenja tada se uzme recimo polje kukuruza i izdvoji neke sa posebnim karakteristikama a ostalo posječe.
Oprase se samo takvi i dogodine posadi njihovo sjeme, pa se onda opet ostavi samo ove posebne, i tako svake godine.
S vremenom sve veci broj biljaka ima te posebne karakteristike.
I onda za jedno 50 godina (tu postoje neka pravila) to sjeme možeš registrirati kao posebnu sortu.
Tako to ide s jednogodišnjim biljkama, a da to napraviš s datuljom bi prvo trebao cekati da pocne uopce proizvoditi sjeme a registrirali bi ga tvoji potomci za kojih 300 godina.
Međutim s obzirom da datulje proizvode izdanke koji imaju iste gene kao matična palma, onda je dovoljno primjetiti da se jedna po necemu razlikuje od drgih i razmnožavati je samo izdancima.
:newy:
Kada bi jedna od tih tvojih 10 pokazala dobro snalaženje u Puli mogao bi je registrirati kao sortu "Veruda" :wink:
-
Znači palme iz sjemena su 'lutrija'?! Mogu biti bolje ili lošije od matičnih biljaka? Pa to i nije loše, možda od ovih Verudinih 9 jedna bude ona prava.
-
Znači palme iz sjemena su 'lutrija'?! Mogu biti bolje ili lošije od matičnih biljaka? Pa to i nije loše, možda od ovih Verudinih 9 jedna bude ona prava.
Sumnjam da bi bilo velike razlike ali nikad se nezna
-
Evo povoljnih vijesti za Verudu!!!
U Medulinu na rivi ispred porodicnog hotela Hilda raste vec starija, minimalno 20 godina stara datula, i puna je plodova i nisu truli kaze moja mama! :misli:
I bas je ful krcata plodova, nazalost moras provijeriti sam!
Ja bi rado ali nisam trenutno u tom dijelu grada! :thumb_up:
-
ja zbog izvesnih malih jezicnih barijera :misli: moram pitati. datulje su urme, one normalne iz kesica sto se jedu :icon_mrhappy:?
ako da, imam pitanja. pre jedno 13-15 godina sam stavio nekoliko kospica u zemlju i niklo mi sve. od njih prezivele 2 jednoj je moj sin polomio najnoviji list i otisla je u 'vecna lovista predaka' druga je jos ziva i ima vise od tri metara :thumb_up:
selio sam se ovih dana (privremeno boraviste) i stavio u hodnik zgrade, gde nije previse hladno. nekoliko listova su poceli zuteti. vidim i male sitne tackice. da je ne jede pauk? mislim da sam selidbom zakacio njega. imao sam problema sa eukaliptusom (10-tak cm je bio) ali jel moze i palma stradati? sta da radim?
i jos jedno pitanje. dosad je zivela samo u kuci. uskoro se selim u kucu sa dvoristem. ako je odmah stavim da vidi sunca :mrgreen:, jel moze dobiti neki toplotni sok, posto je previse salonska gospodja palma. a voljeo bih da zivi napolju. pomozite kako da mi prezivi i da bude jos lepsa, posto vec duuugo vremena 'zivimo' zajedno :klanjase:
-
Datulja = Urma (bas ona iz prodavnice)
U Hrvatskoj se kaze datulja (latinski koren) dok se u Srbiji, Makedoniji, vecem delu B&H (mozda i u CG, nisam siguran) kaze Urma (arapski koren).
Moguce je da je pocela da propada zbog infestacije nekim napasnicima, prskaj ti to preventivno insekticidima i akaricidima za svaki slucaj. Ako tvoja urma nikad nije bila direktno izlozena suncu, moraces postepeno da je prilagodjavas spoljnim uslovima (nije mi jasno kako ti je uopste rasla u hladu... :misli: ). Dactylifera je jednostavna za gajenje: velika posuda, puno vode i jos vise sunca. Kvalitetna zemlja nije obavezna ali ako je i ona u kombinaciji jos bolje.
-
Datulja = Urma (bas ona iz prodavnice)
U Hrvatskoj se kaze datulja (latinski koren) dok se u Srbiji, Makedoniji, vecem delu B&H (mozda i u CG, nisam siguran) kaze Urma (arapski koren).
Moguce je da je pocela da propada zbog infestacije nekim napasnicima, prskaj ti to preventivno insekticidima i akaricidima za svaki slucaj. Ako tvoja urma nikad nije bila direktno izlozena suncu, moraces postepeno da je prilagodjavas spoljnim uslovima (nije mi jasno kako ti je uopste rasla u hladu... :misli: ). Dactylifera je jednostavna za gajenje: velika posuda, puno vode i jos vise sunca. Kvalitetna zemlja nije obavezna ali ako je i ona u kombinaciji jos bolje.
:klanjase: za prvi deo
ma jeste bila do prozora i to suncani prozor, juzni, ali ne direktno napolju na suncu :mrgreen:
posuda joj je velika, posadicu je u jos vecu, zemlja standardna za loncanice, vode ima, a sada kada oseti sunce bice i urmi, ili datulje, kako i da je :lol:
i jos me cudi sto joj stoji skoro svo lisce... ne odbacuje ih da stvara stablo kao sto vidim kod drugih, mozda nesto malo dok je rasla, ali stabla nema nesto. cudna moja gospodja palma, ali velika masala :thumb_up:
-
Iznesi ti nju lepo na sunce i dobro je zalivaj, pa ces da vidis kako raste. Jedini problem moze da ti predstavlja ponovno unosenje palme u kucu na jesen. :mrgreen:
-
Iznesi ti nju lepo na sunce i dobro je zalivaj, pa ces da vidis kako raste. Jedini problem moze da ti predstavlja ponovno unosenje palme u kucu na jesen. :mrgreen:
eeeeeeeeeeeh, znam i sad smo se namucili da je dovucemo do novog stana. jedan je drug stavio u prtljaznik opela astre, gde je normalno stala samo saksija i strcila je tri i kusur metara kad ju je vozio :rofl:
ja sam ga zezao da ce ga strefiti grom zbog njene visine :lol:
-
Evo povoljnih vijesti za Verudu!!!
U Medulinu na rivi ispred porodicnog hotela Hilda raste vec starija, minimalno 20 godina stara datula, i puna je plodova i nisu truli kaze moja mama! :misli:
I bas je ful krcata plodova, nazalost moras provijeriti sam!
Ja bi rado ali nisam trenutno u tom dijelu grada! :thumb_up:
Baš ću provjeriti ovih dana, hvala ti za info...
-
Moras imati musku i zensku datulju da bi imao plodove i biti siguran da niti jedna druga vrsta Phoenixa nije blize od 150 m. Vecina plodova u HR su hibridi izmedu vise vrsta phoenixa a i vecina datulja nisu ciste.
@ jugo.... zute do braun tockice na starim listovima u vecini slucajeva znace nedostatak mikroelemenata koje biljka izvlaci iz starijih listova pa tako nastaju tockice. Najcesce je to nedostatak magnezija ili bora. Oba elementa palma prima u obliku spojeva tako da je najbolje upotrebiti neko tekuce gnojivo ali zapantiti sastav gnojiva. Za pocetak je dobro staviti par hrdavih(sto hrdavijih) cavli dodati u zemlju u kojoj je palma. Jos jedna mogucnost je i niska temperatura jer naniskim temperaturama palme nisu sposobne primati mikroelemente pa isto nastaju takve tockice.....toto
-
@ jugo.... zute do braun tockice na starim listovima u vecini slucajeva znace nedostatak mikroelemenata koje biljka izvlaci iz starijih listova pa tako nastaju tockice. Najcesce je to nedostatak magnezija ili bora. Oba elementa palma prima u obliku spojeva tako da je najbolje upotrebiti neko tekuce gnojivo ali zapantiti sastav gnojiva. Za pocetak je dobro staviti par hrdavih(sto hrdavijih) cavli dodati u zemlju u kojoj je palma. Jos jedna mogucnost je i niska temperatura jer naniskim temperaturama palme nisu sposobne primati mikroelemente pa isto nastaju takve tockice.....toto
Hvala Toto. Ja sam je od straha naprskao veoma jakim cakem od koprive, kazu da pomaze kod pauka... Jel dovoljno da je presadim, pa ce si ona obezbediti sve sto joj treba. Inace lako za cavle (jel to ekser :misli:)?
Hvala
-
Čavli=ekseri=klinovi itd...
-
Čavli=ekseri=klinovi itd...
hvala... jedno vreme sam znao hrvatsko-srpski, ili kako vec, ali sada eto ucim i cisti hrvatski ;)
znate da imate puno slicnih reci sa makedonskim?
poz
-
Veruda kako su sjemenke na otvorenom?
Jeli koja uspjela?
-
Još nisu provirile vani, ali sam provjerio neki dan jednu i baca korijen u dubinu. Bit će nešto valjda uskoro, u svakom slučaju vode im ne fali koliko je kiše palo ovo proljeće... :zbunjen:
-
Napokon su krenule i dactylifere, do sada je izašlo 5 palmica...
-
Nikla mi je jedna dactylifera x canariensis iz pivijevih sjemenki. Barem mislim da se radi o tom hibridu, prema slikama velikih palmi s Visa od kojih potiču sjemenke. Dosta sjemenki je bilo propalo, a vjerojatno je i zbog toga što sam ih previše namakao, oko 5, 6 dana. Jedna sjemenka koju sam posadio je bila dvostruko veća od ostalih, ali nije slična dactyliferinoj, nekako je deblja. Ostale sjemenke su dosta manje. Proklijala je ta velika i jedna mala kojoj sam uništio klicu prilikom iskopavanja. Sad mi je žao jer se vjerojatno radi o različitoj hibridizaciji, pa bi i palme vjerojatno bile različite. Ova druga dobro napreduje i sad ima list od oko 5 cm.
-
Evo slike od danas, od 8 niklih dactylifera 2 imaju oštećenja od mraza dok su ostale ok.
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0632.jpg)
-
Dosta ti ih je uspjelo krenuti, po mom iskustvu sada če uz zimska oštečenja poprilčno sporo rasti.
Ipak zanimljivo je pratiti.
-
Kod mene se na seedlinzima dactylifere za sada uopste ne vide ostecenja od mraza, ali cisto sumnjam da ce uz ovako niske temperature neka dactylifera preziveti zimu...
-
Vidiš to je stvarno interesantno, kod moje 2 su se oštećenja pojavila odmah nakon prvog mraza u 12. mjesecu, i to one posađene u prvom redu. Zanimljivo da ostale bliže ogradi nemaju nikakvih znakova smrzavnja
-
Dactylifera (a možda i canariensis) s Murtera je niknuo dosta duboko u zemlji pa svoje preživljavanje duguje možda i tome.
Seedlingu je površina zemlje bila iznad početka listova.
U svakom slučaju kad se posadi sadnica iz tegle onda je onaj duboki prvi korijen (koji u pustinjama može povuči i 30 m ispod zemlje)
omotan oko dna posude a ovako direktno posađen odmah juri u dubine.
-
Veruda, bravo, ista ideja u glavi je i meni od kad sam vidjela mnoštvo dactylifera u Tunisu. Meni su dactylifere prelijepe palme...
Planiram sadnju na proljeće, bar 10ak kom pa što bude..
Sretno!
-
Ako imaš zemlje samo sadi. Ne znam koji bi razmak bio najbolji, ja sam ih stavio na 2 metra jednu od druge. da li će to biti dovoljno :misli:
-
2 metra je po mom misljenju premalo.
-
Mislim da si u pravu. Na proljeće ću razmislit kako dalje...
-
Veruda, kazes da su dvije imale ostecenja od mraza. Koji je minus bio u pitanju i koliko dug? Ja sam jednu datulju bio posadio vani kao sjemenku i zastitio suhom travom, borovim iglicama i kantom kao pokrivalom. Prije nekih dva tjedna bila je ok (prije najvecih minusa ove zime) postavio sam sliku na temu o zimskoj zastiti palmi
-
Najniža temperatura na vikendici bila je -3°C, ali bilo je još niz noći sa minusima ili sa mrazom, onaj od prekjučer recimo je trajo cca. 12 sati. Također imao sam nekoliko puta ove zime olujnu buru te nevjerojatno kišoviti 12. mjesec. Sav taj mix od vremena ostavio je traga na ta dva seedlinga dok ostali nisu (barem za sada) imali nikakvih oštećenja. Niti jedna palmica dactylifere nije štićena...
-
Jučerašnja slika P. dactylifere s vikendice gdje je zaštićena travom, lišćem i sl i povrh toga kantom. Sigurno je osjetila -10, a vjerojatno i niže jer je minimum bio -14. Ne znam koliko ovakva zaštita diže temperaturu. Prema sadašnjem izgledu mislim da neće preživjeti, nekako kao da je poprimila onu zlokobnu boju i više nema one čvrstoće koja je bila vidljiva prije. Međutim, siguran sam da bi malo stariji primjerak s istom zaštitom ove temperature izgurao.
(http://img91.imageshack.us/img91/7835/pdactfq2.jpg)
-
Moj savjet je da je tretiraš fungicidom (centralno koplje) čim malo zatopli. Tako rastu šanse da će palmica unatoć izgubljenim listovima potjerati na proljeće novi iz srca...
-
Ja sam skeptičan što se tiče dactylifere i bojim se da nažalost neće preživjeti. Iz osobnog iskustva znam da klijanac ove palme propadne kad mu se osuši list. Već mi se to događalo s dactyliferama, listovi su im propali i tada bi se cijela palmica osušila.
-
Danas sam malo raskopao sneg i pogledao klijance dactylifere... sprzeni su svi do jednog, za razliku od klijanaca Trachyja koji izgledaju isto kao sto su izgledali pre mesec dana.
-
Ništa, kako bilo ja ću se opet na proljeće s P. dactyliferama malo igrati. Dio ću direkt sjemenke u zemlju (vidio sam neke nove zemlja porijekla Izrael, pored onih iz Tunisa, a bilo bi dobro nabaviti Iranske kad ne možemo do Turkmenistanskih) i jednu jednogodišnju (sjeme Tunis)
-
Iranske su ove koje su meni izmrzle.
-
Na ovoj stranici je poglavlje o klimatskim zahtjevima Dactylifere.
Tu su iznesene prosječne minimalne i maksimalne temperature u zemaljama gdje se uzgajaju.
Najhladniji su Maroko i Sudan.
http://www.fao.org/docrep/006/Y4360E/y4360e08.htm (http://www.fao.org/docrep/006/Y4360E/y4360e08.htm)
-
Rusi na svojim forumima maštaju o tome da dođu do sjemena s P. dactyilifere iz Kizyl Atreka, ako je njima to sjeme teško dostupno, a bili su u istoj državi onda ga mi možemo samo sanjati i zadovoljiti se s iranskim sortama (vidim na onoj listi da u maroku zna biti niskih temperatura). Također, ljudi se tamo u toplijim zonama (u Rusiji je to zona 7 :icon_mrhappy:) igraju i eksperimentiraju s klijancima P. dactyilifere, a s rezultatima koji su jednaki našima :icon_redface:
-
Prosječne min i max temperature u Kizyl Atreku (Gyzyletrek)
(http://img352.imageshack.us/img352/3158/courbecphpgq3.png)
i Türkmenbaşyu (slike njihovih primjeraka, doduše ne naljepšeg izgleda, u temi Phoenix dactylifera http://palmapedia.com/index.php/topic,120.0.html )
(http://img242.imageshack.us/img242/2180/turkmenbashiis0.png)
I sad isplati li se eksperimentirati s ovom palmom :icon_mrhappy:
Naravno, važno je napomenuti da mi u odnosu na gore navedene imamo puno vlažnije zime na što treba računati kao i na dugotrajne vezane ledene dane
-
Klijanac Phoenix dactylifere nije uspio izgurati ovu zimu. Ovo je što je ostalo od njega
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/P_dacty.jpg)
Sljedeće godine bit će puno više klijanaca i onih malo starijih za eksperimentiranje
-
To je bilo za očekivati.
Dactylifera je totalno neotporna u kontinentu.
Meni su neke otišle u vječne sahare na tavanu, te su bile uglavnom manje u manjim teglama.
Šanse bi im vani bile veče kada bi im zemlja bila potpuno suha što nije lako postiči pogotovo ako narastu.
Problem je u tome što se zemlja smoči i ako je ispod nastrešnice.
-
Kod mene su i uz jako malu vlaznost sve stradale tokom onog dugotrajnog prodora kad je padalo ispod -10.
-
Sljedeće godine ću posaditi nekoliko primjeraka i pod jednu nadstrešnicu. Već sad imam spremljenih 100-njak sjemenki raznih sorti. Znam da su šanse da dobijem jednu ili dvije koje će preživjeti minimalne, ali sjeme je barem lako dostupno pa zašto se ne igrati :wink:
-
Kako si došao do tih sjemenki, da li si ih izvadio iz kupovnih datulja ili si ih naručio s interneta? Pitam zato jer dosad nisam ni u jednoj trgovini vidio ništa osim Deglet noora.
-
Ovde u Beogradu ima po prodavnicama vise vrsta urmi/datulja, nije tesko naci iranske sorte.
-
Čudno mi je to, ovdje na svim pakiranjima datulja piše da su sorte Deglet noor i da potječu iz Tunisa. Možda Srbija uvozi datulje iz više država a Hrvatska samo iz Tunisa? :zbunjen:
-
Ma da...
Može se nači sigurno... prođi više shopping centara...
Čisto sumnjam da je Henoh naručivao sjeme dactylifere.
-
Ma bio sam ja u mnogo shoping centara i trgovina i u Kutini, Zagrebu i Virovitici ali ništa osim Deglet noora nisam vidio. Vidio sam različiti centri imaju datulje različitih proizvođača no sve su bile Deglet noor.
-
Deglet noor ide direktno iz Tunisa a ove Iranske obicno idu preko nekih Turskih i Bugarskih firmi, koliko sam ja primetio, mada se mogu naci i lepo zapakovane Iranske urme I kvaliteta, krupne, 500g u kartonskoj kutiji, a ne slepljene u onoj foliji na stiroporu.
-
Te iranske nisu zalivene s onim šečernim sirupom?
Ja volim kad su suhe..
-
Nisu zalivene sirupom, a ima i onih koje su pripremljene na poseban nacin, koje su odstajale u kamiljem mleku, one su najbolje.
-
Ja sam do sad probao jedne, jedamput...prije nekih 2 mjeseca.
Kupljene refužo u konzuma :mrgreen:
Ali vidio sam po dučanima i te obljepljene najlonom na stiropor podlozi, pakovane u kutiji...
Neznam jesu ove u konzuma bile zalivene sa tim sirupom, ali svidilo mi se za prvi put.
-
Ma bio sam ja u mnogo shoping centara i trgovina i u Kutini, Zagrebu i Virovitici ali ništa osim Deglet noora nisam vidio. Vidio sam različiti centri imaju datulje različitih proizvođača no sve su bile Deglet noor.
Medjool imaš u Getrou i odlične su kvlitete okusom. I klasa su, zemlja porijekla Izrael i Tunis, ali su zato i malo skuplje oko 25 kn 250 g, 17-18kn 125 g., a Deglet noor (Tunis) 6 ili 7 kn 200 g (po meni je tolika razlika i u okusu). Istina da dominiraju Deglet noor, ali trebaš malo pričekati ponekad uleti i koja druga sorta. Kad sam bio u Njemačkoj uzeo sam i Hallavi sortu. Ne bi mi palo na pamet naručivati njihovo sjeme kad se ovako mogu i zasladiti :food:
Kad neko ide u Graz ili negdje vani u shoopping zamoli da ti pogledaju za urme (vjerojatno imaju i drugih osim Deglet noor) jer nigdje nisu nešto extra skupe.
To što kod nas prevladava Deglet noor razlog su uvoznici (piše na svkaom pakiranju tko je uvoznik), možda da ih usmjerimo i na iranske sorte
http://www.sahravi.com/products_dates-raisin-pistachio.htm (http://www.sahravi.com/products_dates-raisin-pistachio.htm)
ili turkmenistanske :icon_lol:
-
Na Skandinavskom trzistu obicno se Iranske datule mogu naci u arapskim radnjama voca i povrca. Obicno su pakirane u kartonskim kutijama po pola kg. (40 komada) i mogu vam reci da su odlicnog kvaliteta i za jesti, a i za sijati. Nakod desetak dana sve su mi nikle zahvaljujuci vasim uputama :)). Ako zelite mozda bi vam mogao poslati u paketicu koju sjemenku samo neznam kako bi reagirale na hladnocu tokom transporta jer su tem. jos uvijek prilicno ispod nule (jutros je bilo -8 brrrrrrrrrrrr...) :wink:
-
Nisu zalivene sirupom, a ima i onih koje su pripremljene na poseban nacin, koje su odstajale u kamiljem mleku, one su najbolje.
Te u koje su stajale u devinom mlijeku si jeo kad si bio u Egiptu ili si ih kupio u Beogradu? Čini mi se da je u hrvatskim trgovinama slaba ponuda datulja, mogu se kupiti samo datulje zapakirane u stiroporne posudice i prelivene sirupom, a negdje se mogu nači i u refuzama.
-
kako misliš, pa ima ih i pakiranih u kartonske kutijice,,, ja vidio. Ne vjerujem da je slaba ponuda.
Vidiš da Henoh kaže da ima i medjool
-
Ja nisam nigdje vidio datulje pakirane u kartonske kutijice, možda je u Splitu bolja ponuda nego u Kutini. Možda se i u Zagrebu stanje promijenilo jer već neko vrijeme nisam bio tamo u shopingu.
-
Pakirane iz rinfuze u kutijice (doduše ove su plastične ) imaš u Konzumu (tzv. superkonzum na tramvajskom okretištu Dubec) baš sam danas bio tamo. Cijena im je oko 10 kn ovisno o gramaži. Mislim da je oko 300 g. Osim ovih navedenih zna se pronaći datulja u prodavnicama zdrave hrane. Imaju i uvozne iz Njemačke, Mađarske (isto Konzum, zatim DM) ali su čišćene pa se tek rijetko u njima zalomi koja sjemenka, a nije ni naznačena sorta :icon_neutral:
-
Ja nisam nigdje vidio datulje pakirane u kartonske kutijice, možda je u Splitu bolja ponuda nego u Kutini. Možda se i u Zagrebu stanje promijenilo jer već neko vrijeme nisam bio tamo u shopingu.
te sam vidio u splitu prije nekih 6 mjeseci u Ipercoop-a (trgovački centar emezeta, kaštela).
Cijela paleta je bila na sred šoping centra. Male bijele kartonske kutije. Nisam proučavao šta je pisalo na njima.
-
Te u koje su stajale u devinom mlijeku si jeo kad si bio u Egiptu ili si ih kupio u Beogradu?
Nasao sam ih u Beogradu, konkretnije na pokrivenoj pijaci u starom Merkatoru na Novom Beogradu.
-
Nevjerojatno! :shocked: Možeš li mi napisati kako se zovu, da znam ako kojim slučajem takve dođu i u Hrvatsku, mada sumnjam.
-
Kartonska kutija od pola kilograma, pise na njoj nesto na farsiju (arapskim pismom, ne secam se vise sta je pisalo), a sa strane pise na engleskom da se radi o urmama/datuljama koje su odstajale u kamiljem/devinom mleku, I klasa, iz provincije Hormozgan u Iranu.
-
Ja također nisam uspio u Zg pronaći iz nijedne zemlje osim Tunisa.
-
FRISKA IRANSKA DATULA
PAKOVANJE 700 GR.
CIJENA CIRKA 3 EURA
(http://img299.imageshack.us/img299/1313/cam0037mh5.jpg) (http://imageshack.us)(http://img10.imageshack.us/img10/2695/cam0039ry3.jpg) (http://imageshack.us)
-
Uh kako je to prilično jeftino kod vas. Ja bi očekivao da je u švedskoj skuplje. Znam da je norveška skupa :sretan:
-
upravo sam ih kupio :))
Da ti posaljum ovakav paketic?
Daj mi adresu
-
Hvala na velikodušnoj ponudi :thumb_up: ali stvarno nije potrebno. :sretan:
Xenon mi je jednom poslao sjemenke dactylifere dok nisam ni znao da toga ima za kupit u dučanima, ali od tada (kad mi je reko da pogledam po dučanima) vidim da ih ima.
I ovdje na visu, a pogotovo u splitu gdje je i veći izbor. Zaista nije potrebno.
Evo baš sam prije par mjeseci proklijao 10ak komada, a imam i primjerke od sredine prošle godine.
Cijena kod vas ovog paketića je odprilike ista kao i ovdje tolika količina refužo ako se dobro sječam.
-
kako hoces. Ako se predomislis javi :thumb_up:
-
Ja također nisam uspio u Zg pronaći iz nijedne zemlje osim Tunisa.
Evo izraelske u Getrou
(http://i400.photobucket.com/albums/pp84/m_bara/Image008.jpg)
-
Odlično, probat ću ih nabaviti... Nadam se da ćemo pronaći i neke iranske.
-
Mislim da bi za naše uvjete bile najbolje datulje koje rastu u Španjolskoj, ali njih bi bilo teško pronaći. :icon_sad:
-
Možda ako netko tamo ide na ljetovanje pa direktno donese. Znam da generacije maturanata odlaze u Lloret de Mar (iako tamo ne rastu za konzumaciju u Kataloniji) pa ako nekog znaš od budućih maturanata možda da se tamo može kupiti? Međutim, upitno je koliko od tih datulja dospije na neko šire tržište jer od ukupno 5.000 tona ploda koji se ubere 100 tona ide u prodaju za konzumaciju. Uglavnom, tamo imaju oko 180.000 tisuća odraslih primjeraka i proglašene su svjetskom baštinom pod zaštitom UNESC-a. Interesantan članak o tamošnjim eksperimentima s uzgojem datulje http://www.palmsociety.com/palmsjournal/2002/vol46n3p139-148.pdf (http://www.palmsociety.com/palmsjournal/2002/vol46n3p139-148.pdf)
-
Zanimljiv članak. Mislim da bi na toplim i sušnijim lokacijama na Jadranskim otocima, u svrhu dobijanja plodova, trebalo eksperimentirati sa ovim 'španjolskim' datuljama. Iako u tekstu govori da se palme razmnožavaju sjemenjem pa su na taj način sve palme 'hibridi' unutar vrste, odnosno nisu ciljanom selekcijom i razmnožavanjem izdancima dobili pojedine sorte, ipak se spominje da sorta Medjool donosi zrele plodove u Elcheu.
Što se tiče hladnijih lokacija na našem priobalju mislim da bi trebalo pokušavati s datuljama iz Irana ili Turkmenistana jer su te sorte vjerojatno otpornije na hladnoće, a zrele plodove na tim lokacijama ionako nije realno očekivati.
Tekst također spominje uzgoj datulja u Turkmenistanu (str. 140)!
-
Pretpostavljam da među sortama datulja, kao kod vinove loze postoje one koje formiraju plod i zriju ranije od drugih sorti.
To je za nas važno jer kod nas ranije dolaze jesenske kiše.
Sa takvom najbrže plodnom sortom bi se kod nas najviše isplatilo pokušati.
Zna li netko koja bi to mogla biti?
-
Pa ima ih dosta koje se krenu brati u 8 mjesecu, a tad je poprilično sušno u Dalmaciji. Međutim, ne dozrijevaju sve istovremeno pa ih treba brati u više navrata (i više mjeseci). Iz članka autora Dražena Grgurevića,"Palme jadranskih perivoja", Šumarski list Vol.131 No.7-8 (2007) str. 355 navodi se "U Trogiru postoji kamena vaza s natpisom o sadnji datulje 1730. godine koja je frutificirala 1820. godine (autor citirao prema: Fisković, C., Palma u našoj hortikulturnoj baštini, str. 5, "Hortikultura" 1/1966.).
Dalje Grgurević napominje da ovaj natpis treba uzeti s rezervom. Kako bilo, pravilnim izborom sorte na nekim lokacijama bi P. dactylifera bi frutificirala, vjerojatno ne svake godine.
-
Dali si siguran da se radi o dactyliferi?
Mi smo u dalmaciji za plodove phoenix canariensisa uvik govorili "datule"...
-
Svojedobno se taj članak dao skinuti u pdf-u.
P. theophrasti bi možda mogao dati jestivi plod kod nas.
Treba malo potražiti te konkretne sorte.
Znam da postoji podjela na suhe i vlažne plodove po sortama.
-
Theophrasti bi sigurno dao jestivi plod kod nas. Kreta ipak ima mnogo više padalina nego prirodno stanište Phoenix dactylifere.
-
Dali si siguran da se radi o dactyliferi?
Mi smo u dalmaciji za plodove phoenix canariensisa uvik govorili "datule"...
To ne mogu biti siguran, kao što je i autor članka naveo da tu informaciju treba uzeti s rezervom jer je teško provjerljiva. Ne možemo znati što su oni točno mislili pod tom palmom datuljom-canariensis ili dactyliferu. Da je napisano na toj kamenoj vazi da je plod bio jestiv i sladak znali bi o kojoj je riječ. Ovako samo pretpostavka da bi mogla biti P. dactylifera
-
Mislim da bi bilo logičnije da se radilo o dactyliferi, sumnjam da bi netko posvetio pažnju palmi koja je rodila nejestive plodove. Jestivi bi plodovi ipak privukli puno veću pozornost.
-
Veruda, kako se drže dactylifere posađene u zemlju i ona koju si posadio kao malo stariju?
-
slijedi odgovor za koji dan kada poslikam, ali prema priči roditelja ne najbolje...
-
Ako nekog interesira sjeme datulje, a da nije Deglet Noor može se naći datulje Medjool zemlja porijekla Izrael na tržnici Dolac u zatvorenom dijelu među prvim štandovima s lijeve strane kad se uđe u navedeni prostor.
-
Henoh, hvala na informaciji, bocnuo sam danas 10 komada.
Sjemenke imaju više oblik kapljice za razliku od Noora.
Nadam se da če klijanje proči ok.
Kad dođe vrijeme iči če na Murteru Deglet Noor i Medjool zajedno u zemlju jedan pored drugog pa čemo imati sjajnu usporedbu.
Evo dvije lijepe stranice o razlikama među kultivarima:
http://www.desertjoolfarms.com/6401/9101.html (http://www.desertjoolfarms.com/6401/9101.html)
http://www.datepalm.com/palminfo/differences.asp (http://www.datepalm.com/palminfo/differences.asp)
http://www.datepalm.com/palminfo/singlemedjool.asp (http://www.datepalm.com/palminfo/singlemedjool.asp)
-
Branimire, nikako da skužim koja bi ova bila iz visa šta je pivi slikao, šta misliš?
(http://i202.photobucket.com/albums/aa200/otokvis/dactylifera1.jpg)
-
Nisam još dospio dovoljno daleko u proučavanju da bi ih uspio razlikovati.
Baš skidam slike raznih kultivara (kojih ima jako puno) i tražim jasnije opise.
Ova u tvom avataru znam da je Zahidi jer sam našao fotku.
Skinuo sam davno negdje knjigu u pdf-u sa odličnim grafikama koje jako precizno definiraju kultivar po kutevima
i rasporedu između lističa na svakom pojedinom listu.
Imam je na starom kompu ali nikako da vam nađem link za skidanje.
-
Evo ga, stisnete download: http://www.botanicus.org/title/b11863055 (http://www.botanicus.org/title/b11863055)
-
Prema nekim od slika najbolje mi izgleda Medjool.
-
Evo dvije lijepe stranice o razlikama među kultivarima:
http://www.desertjoolfarms.com/6401/9101.html (http://www.desertjoolfarms.com/6401/9101.html)
http://www.datepalm.com/palminfo/differences.asp (http://www.datepalm.com/palminfo/differences.asp)
http://www.datepalm.com/palminfo/singlemedjool.asp (http://www.datepalm.com/palminfo/singlemedjool.asp)
@Branimire, ove stranice su baš zaniljive. Prema podacima, čini se da bi što se tiče otpornosti na zimu i vlagu Medjool bio najbolji izbor.
Nadam se da ćemo uspjeti pronaći i plodove nekih 'iranskih'.
-
Onih 7 komada klijanaca u polju koje sam posadio prošlo proljeće ne izgledaju dobro, 3 komada su sigurno mrtva, a ostalih 4 se još nekako drže. "Deglet noor" nije se pokazao kao najbolja sorta za ovo podneblje.
Interesantno je da sam prije neki dan krenuo u košnju trave tamo di su bile posađene, bio sam siguran da su gotove i nisam ih više gledao. Ali začudo sve su krenule za izbacivanjem novog zdravog listića ili barem djela zdravog. Sve su izgubile prvi list dok im je drugi na pola ofuren, ali izbacuju sada zdravo tkivo bez problema. Nisam ih nikako tretirao. Poslikat ću uskoro i izgleda da je samo jedna stradala.
-
To su dobre vijesti. :thumb_up:
-
Evo primjera na dvije datulje kako to izgleda, i sa ostalima je slična situacija
Zdravi dio listića izbija iz zemlje
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0839.jpg)
(http://i224.photobucket.com/albums/dd208/veruda/DSCF0840.jpg)
-
Izgleda baš kao iz zemlje? Jesu li preduboko posađene? To bi me čudilo jer klijanci sami 'reguliraju' dubinu na kojoj počnu rasti.
-
Možda sam ipak preduboko posadio sjemenke dactylifere, ne znam. Nisam sadio klijance već tek proklijale sjemenke tako da je i meni čudno i sumnjam na "tešku" glinastu crvenicu. Ali ipak mislim da im neće ništa biti zbog toga, jedino ako se baš potpuno sasuši zemlje oko njih i postane pretvrda pa listiće neće moči izbijat iz zemlje...
-
Probaj malo prorahlit zemlju okolo i uklonit malo da izviri 'korijen'-stapka lista. Tako ćeš ujedno imati i malu jamicu za zalijevanje. Problem je samo zimi da se u toj jamici ne skuplja voda pa bi trebao na jesen usječi mali kanal negdje prema nižem terenu.
-
Probat ću nešto, trebam prvo dobro naliti zemlju kako bi mogao ipak maknuti jedan sloj zemlje i to što veće površine kako ne bi došlo do ovoga što si napisao po zimi.
-
Nikad tlo nije idealno ravno tako da vidi gdje malo pada i prema toj strani ukloni zemlju ili napravi plitki kanalić.
-
ja sam imala jedno 4 datulje iznikle iz kostice, no cim sam ih presadila iz tegle u vrt su se posusile :icon_sad:
morat cu probati ponovno
-
Nakon dvije godine od 9 posađenih još ih se 5 drži. Dobro se i drže s obzirom na zadnju zimu koja je bila sve samo ne suha i stabilna.
-
Uz takva oštečenja na skoro odraslim canariensisima preživljavanje plantaže stvarno nije bilo za očekivati.
Izgleda da ti je bolja klima na tom terenu nego uz kuću.
Jesi slikao?
-
Evo jedne slike od jučer....
(http://i29.tinypic.com/1zmm88i.jpg)
-
za pedesetak godina biti ce to prava palma
-
:rofl: :thumb_up:
-
Sad ste me natjerali da i ja posadim datulje !
Prije tjedan dana sam posadio koštice datulje iz marketu u vazu i sad su se neke koštice raširile i nabubrile,na nekima se primjeti kao mali početak klijanja :lol:
-
Nici ce one brzo, samo znaj da im treba dosta prostora za koren i da ih je nemoguce otpetljati ako ih suvise dugo drzis zajedno... Najbolje je saditi po jednu u npr. flasu od kole ili tako nesto jer je duboko. :thumb_up: