palmapedia.com
RAZNO => VRIJEME/KLIMA => Autor teme: Pivi - Studenoga 24, 2008, 22:18:14 poslijepodne
-
I mene zanima. Službeno koji je naš najsunačniji otok?
-
Cini mi se da je Palagruza.
-
Zar nije Hvar s 2715 sati godišnje
-
Službeno nema mjerenja kod nas, ustvari drukčije se mjere "sunčani dani", te se spominju samo "vedri dani" sa naoblakom koja prekriva manje od 2/10 neba.
Prema tomu su najvedriji Mljet, dijelovi Hvara i Pelješca sa preko 140 vedrih dana u godini.
(http://img352.imageshack.us/img352/7035/wwwp8.gif) (http://imageshack.us)
Kako ti otoci imaju i manje od 70 dana u godini sa naoblakom većom od 8/10 po nekoj logici oni bi onda imali oko 290 dana sa potpuno vedrim ili polusunčanim danima
-
Palagruža 2621.2 sunčanih sati godišnje za period 1961-1990. vidi na: http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/geoadria/Geo%208-1/Trosic-Jasic-Marinkovic%208-1.pdf str 44. tablica 1
-
I ja sam negdje cula ili citala da u Hrvatskoj Hvar ima najvise "suncanih sati"!
Koliko neznam i koliko je to mjerenje ili kako izvdeno isto neznam! :misli:
Najsunčaniji su dijelovi Hrvatske vanjski otoci srednjeg Jadrana (Vis, Lastovo,
Biševo i Svetac) i zapadne obale Hvara i Korčule s više od 2700 sunčanih sati
godišnje. Srednji i južni Jadran imaju više sunca (2300 do 2700 sati) i manje
naoblake (4 do 4,5 desetine neba prekrivenog oblacima) od sjevernog (2000 do
2400 sati, naoblaka 4,5 do 5 desetina). Trajanje sijanja Sunca smanjuje se od
mora prema kopnu i s porastom nadmorske visine. Planinski masiv Dinarida
ima godišnje 1700 do 1900 sati sa sijanjem Sunca, s najmanjom insolacijom
(1700 sati godišnje) i najvećom naoblakom (6 do 7 desetina) u Gorskom kotaru.
Zbog čestih magli u hladnom dijelu godine trajanje sijanja Sunca u unutrašnjosti
manje je nego na istim nadmorskim visinama u priobalju. U sjevernoj Hrvatskoj
godišnje ima 1800 do 2000 sati sa sijanjem Sunca, više u istočnom nego u
zapadnom dijelu, a naoblaka se smanjuje od zapada (>6) prema istoku (<6
ovaj tekst sam upravo nasla na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2006/01-Binder.pdf
-
Mislim da je po pitanju hvara stvar u promidžbi. Sunčani otok itd.
Naravno možda sam u krivu, priznajem ja neznam koji je otok stvarno najsunčaniji.
Ova tema je isječena od jedne druge gdje se poteglo ovo pitanje pa ispada da sam je ja pokrenuo.
To kažem zato jer (da nebi opet ispalo "svak hvali svoje") ja sam za vis pročitao da je naš najsučaniji otok.
Ponavljam da sam reko da svak hvali svoje, kažem šta sam pročitao.
Koji je otok stvarno službeno najsunčaniji bilo bi lijepo doznat.
Henoh kaže palagruža, ali mene ne zanima "hrid" :mrgreen: nego veći naseljeni otok.
-
Pogledaj samo sto sam i ja danas saznala,
inace bih se sa svakim kladila da ovaj grad u Njemackoj u kojem zivim ima vise padalina nego gradovi uz Hr obalu,
a ispada da Bingen am Rhein ima mjereno od 60 godina do danas, samo 502 mm godisnje prosijek, dok gradovi uz nasu obalu oko 700 mm
grubo gledano, a neki i vise.
Nije za vjerovat.
-
Mislim da je po pitanju hvara stvar u promidžbi. Sunčani otok itd.
Naravno možda sam u krivu, priznajem ja neznam koji je otok stvarno najsunčaniji.
Ova tema je isječena od jedne druge gdje se poteglo ovo pitanje pa ispada da sam je ja pokrenuo.
To kažem zato jer (da nebi opet ispalo "svak hvali svoje") ja sam za vis pročitao da je naš najsučaniji otok.
Ponavljam da sam reko da svak hvali svoje, kažem šta sam pročitao.
Koji je otok stvarno službeno najsunčaniji bilo bi lijepo doznat.
Henoh kaže palagruža, ali mene ne zanima "hrid" :mrgreen: nego veći naseljeni otok.
Za Hvar na najviše mjesta navode da je najsunčaniji otok u Hrvatskoj s malim odstupanjima u broju sunčanih sati "Godišnji prosjek sunčanih sati iznosi 2726 sati, a maksimum je dostignut 2003. godine kada su izbrojana 3053 sata." http://hr.wikipedia.org/wiki/Hvar_(grad)
@Pivi za palagružu sam napisao broj sunčanih sati kao odgovor Xenonu, nekoliko postova prije naveo sam za Hvar kao grad s najviše sunčanih sati godišnje. Vrlo vjerojatno da tu puno radi promidžba turističke zajednice. Razlike u broju sunčanih sati između otoka srednjeg Jadrana su male, a sad hoćemo li saznati tko je doista šampion....
-
Pa za očekivat je da za hvar to govore kao šta ti i ja kažemo promidžba; sunčani otok, sunčani hvar hotels...itd...
Ništa loše u tome ako je podatak stvarno točan.
Neznam da bi netko drugi mogo dati točan podatak o našem najsunčanijem otoku osim DHMZ-a.
Kao što sam reko ja sam na više mjesta na internetu u tekstovima (promidžbe tra la la) pronašao isto to za vis...
Evo Franceska je dala podatak državnog zavoda za statistiku.
Ali bilo bi dobro vidit za svaki otok podatke ponaosob ako oni postoje.
-
Mozda podatke treba traziti na sajtovima koji se bave solarnom energijom? Mozda domaci proizvodjaci solarnih ploca imaju vrlo precizne podatke u vezi suncanih dana (kao i definiciju sta je to "suncani dan") upravo iz razloga marketinga. Ako je na nekom ostrvu instalisana eksperimantalna solarna elektrana, mozda postoji sajt sa opisom, kako, zasto, itd. Opet kazem, sve je mozda...
-
http://www.cimahvar.org/forum/archive/index.php?t959.htm
a dali im je za vjerovat? :mrgreen:
bas i nisam za njih
zavod za statistik mi je nekako sigurniji, mada ni njima nije za vjerovat.
Za sada nemam boljih podadatka, ali Veruda je kao neki "hobi meteorolog" on ce to sigurno znati.
-
hehehe cima hvar centar za inicijativu mladih hvar
ma mene "smeta" jedino to šta se nazivaju najsunčanijim jadranskim otokom, a prema svemu samo su jedan od u grupi od nekoliko.
Od sad ću ja svugdje pisat najsunčaniji jadranski otok - vis
Moram i ja nešto napravit za promociju otoka na kojem živim :lol:
-
Pivi, ne znam da li je Vis nasunčaniji otok na Jadranu jer nema kontinuiranih mjerenja za otoke, osim za otok (mjesto) Hvar. Po tim podacima on i je najsunčaniji, ali samo zato jer nema podataka oko insolacije za druge otoke. Sigurno je da dio od Pelješca pa prema otocima srednje Dalmacije spadaju u najsunčanija područja u Hrvatskoj pa i bivšoj Jugi.
-
Slažem se Veruda :wink:
-
Kako sam donedavna zamalo godinu dana bio izvan Zagreba bez interneta, nisam se javio na ovu temu koja me itekako zanima prvo zbog moga stručnog posla (bioklimati), ali takodjer i zato jer su mi sukulenti glavni hobi - a njima je insolacija itekako važna (više nego ostalim egzotima). Dakle, glavni problem poznavanja osunčanosti su malobrojne mjerne stanice koje izravno mjere trajanje i intenzitet insolacije, a kod nas su takve samo uz veće gradove ili ondje gdje lokalni ekonomski interesi to podržavaju, npr. biznis 'Sunčani Hvar' na Hvaru, dok na većini ostalih otoka sada nema tih direktnih mjerenja. Ipak - relativni odnos količine insolacije može se dobiti drugdje iz ranijih mjerenja, ali i posrednim izvodom iz više drugih pojava usko povezanih s insolacijom koje se duže mjere na brojnijim postajama: npr. naoblaka, oborine, zračna vlaga, dana s maglom, itd.
Od naših postaja s dugoročnim mjerenjima do danas, Hvar tek formalno ima najdužu insolaciju samo zato, jer na desetak inih još sunčanijih jadranskih postaja danas nema takvih mjerenja, ili su ona ranije bila kratkoročna i zato nesigurna - ali im se ipak može provjeriti vjerodostojnost statističkom poredbom s tim drugim povezanim pojavama. Npr. Palagruža ima duplo manje oborina od Hvara i nižu naoblaku, slično kao Vis i Lastovo, dok su Mljet, Korčula i ostali otoci kišniji i oblačniji od Hvara pa vjerojatno i manje sunčani. Izvodom tih kombiniranih pokazatelja uglavnom sam siguran da je od većih naseljenih otoka ipak najsunčaniji Vis, i to nadasve Komiža.
Inače, po tim izvodima kombiniranih podataka, izrazito su sunčane prema široj okolini i vrlo bliske Hvaru (osim nižih temperatura) takodjer i olujne postaje gornjeg Jadrana s najjačom burom preko 180 dana/god., jer po buri na moru uprkos hladnoći uglavnom sije blistavo sunce. Zato tu izrazitu hladno-sunčanu i suhu klimu bez magle i naoblake (zgodno za sukulente ali loše za palme) imaju osobito Baška na Krku, burni Karlobag i Ledenice (izmedju Senja i Novog Vinodolskog), a senjski Prvić i Goli otok vjerojatno su sunčaniji od 'Sunčanog Hvara' ali o tom nema sigurnih dugoročnih mjerenja. Npr. u kasnu jesen i zimi pri čestom i jakom jugu, dok je čitavi Jadran od Istre do Visa i Dubrovnika u polumraku pod teškom naoblakom i uzastopnim kišurinama, istodobno u trokutu Ledenice-Baška-Karlobag danima tutnji orkanska bura uz azurno nebo i blistavo-zubato sunce (poput tzv. orkanskog 'oka') s ekstremnom pustinjskom sušom od 5% - 20% rel. vlage (kao Sahara ili Arabija) - što je kod nas najidealnija klima za čitavi niz otpornijih sukulenata koji ne trpe previše vlage ali dobro podnose suhe mrazove.