palmapedia.com

RAZNO => VRIJEME/KLIMA => Autor teme: Pivi - Rujan 19, 2007, 21:39:39 poslijepodne

Naslov: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 19, 2007, 21:39:39 poslijepodne
Ovo su najniže temperature za otok vis, zadnjih 11 zima: od zime 1996/1997 pa do zime 2006/2007

1996/1997    0,2
1997/1998    0
1998/1999    0
1999/2000    -4,7
2000/2001    3,1
2001/2002    -0,4
2002/2003    1,6
2003/2004    -2
2004/2005    2
2005/2006    -1,5
2006/2007    4

Prosjek najniže temperature je 0,2 te prema tome činjenično ispada da se vis nalazi u 10a zoni...

Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Xenon - Rujan 19, 2007, 21:41:12 poslijepodne
U potpisu ti jos stoji 9b.  :mrgreen:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 19, 2007, 21:49:03 poslijepodne
Ma ovo sam zato i napisao da potaknem raspravu.
Ako gledamo činjenice, a u ovom slučaju činjenice su brojke. Na tim brojkama se zasniva cijeli USDA sustav.
Onda činjenično vis spada u 10a zonu.
Mi sad možemo nabadat je, nije... ali ja govorim o brojkama koje su ovdje napisane i koje su egzaktne.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Xenon - Rujan 19, 2007, 21:57:26 poslijepodne
Da, cinjenica je da je u proteklih 10 godina Vis bio u zoni 10a.  :cool:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Veruda - Rujan 19, 2007, 21:59:27 poslijepodne
10a, definitivno  :thumb_up:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 19, 2007, 22:01:20 poslijepodne
Nadam se da ovo ne pišete samo "tako"...

Vjerujete mene nije briga jeli on zvanično u 9b ili 10a zoni... ima klimu koju ima, a koja ja zona "koga briga"...

Naravno kako xenon kaže ovdje i bura (windchill efekat) igra faktor u izboru biljaka.

Ali dok je o zonama rijeć (dakle o minimalnim temperaturama) vis zaista prema brojkama je u toj zoni  :wink:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Veruda - Rujan 19, 2007, 22:03:10 poslijepodne
Pivi, pa po tome je 10a zona. Meni je to super(ok, samo sam mrvicu ljubomoran :mrgreen:) da na forumu imamo zastupljene sve zone

Pivi - 10a
toto - 9b
Veruda - 9a
Xenon, Palmark - 7b

.......................................

To je trenutno stanje. :icon_lol:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 19, 2007, 22:05:27 poslijepodne
Mislim da bi prema ovome i toto bio u 10a zoni... ipak je to samo 10ak kilometara udaljenosti

 :mrgreen:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Veruda - Rujan 19, 2007, 22:06:25 poslijepodne
toto kaže 9b, amen :mrgreen:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Xenon - Rujan 19, 2007, 22:13:43 poslijepodne
Xenon, Palmark - 7b

Hmmm... ako uracunamo ovu poslednju zimu, vrlo lako moze da se desi da smo Palmark i ja u zoni 8a...

(Zone denial anyone?  :mrgreen: )
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Veruda - Rujan 19, 2007, 22:14:57 poslijepodne
Šalu na stranu, ja bi u potpis stavio USDA zona 9b, zadnjih deset godina 10a ili tako nešto. Na jadranu bi moglo biti još takvih mjesta...
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 19, 2007, 22:18:37 poslijepodne
nema šta nego da te poslušam  :mrgreen:

A kako će se toto izjasnit to ćemo vidit  :icon_lol:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 20, 2007, 16:24:50 poslijepodne
Evo i prosječne minimalne temerature za otok vis. Od 1996/2007

                    prosjek minimalne
                 12mjesec              1 mjesec
zima 96/97      9                   8,7
zima 97/98      8,9                 8,2
zima 98/99      7                   7,4
zima 99/00      5                   5,2
zima 00/01      9,3                 9,3
zima 01 02      5,4                 6,2
zima 02 03      10,1               7,8
zima 03 04      9,2                5,6
zima 04 05      10,5               6,2
zima 05 06      7                   5,7
zima 06 07      9,1                9

Prosjek      8,227272727      7,209090909   (prosjek prosjeka minimalnih)
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 22, 2007, 00:05:40 prijepodne
Prosječne zimske temperature u prosincu i siječnju

                Prosinac     Siječanj
zima 96/97   11,5        11,9
zima 97/98   11,6        10,8
zima 98/99   10,4        10,3
zima 99/00   12           9,1
zima 00/01   13,8        12,1
zima 01/02   8,8          9,2
zima 02/03   12,2        11,1
zima 03/04   12,1        9,1
zima 04/05   13,1        9,4
zima 05/06   10,3        8,6
zima 06/07   12,1        12,1
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Veruda - Rujan 22, 2007, 00:08:39 prijepodne
Jedna opaska, do 2000. godine mjerenja nisu bila redovita za Komižu tako da se te podatke do te godine mora uzeti sa rezervom.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 22, 2007, 00:18:42 prijepodne
Nisu bila redovita...da, znalo je bit dana kad nebi bilo mjerenja.
Mislim (vjerujem) da nema nekih večih odstupanja...dapaće mislim da su prosjeci točni.

Pogotovo ako kao što kažeš gledamo od 2000 kada su mjerenja stalna...
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Veruda - Rujan 22, 2007, 00:29:48 prijepodne
Ok, uzmi i veljaču u izračun jer je to mjesec po prosjeku hladniji od prosinca :wink:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Rujan 22, 2007, 00:43:54 prijepodne
budem, vidiš iskreno nisam na to pomišljao...

ps. napravit ću novi dokument u koji ću polako upisat sve one temperature sa te stranice...za sve mjesece
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: toto - Studeni 09, 2007, 08:33:19 prijepodne
Pivi, ako si 2000 g imao -4.7C onda si zona 9a. Za zonalno racunjanje se uzima najniza temperatura u zadnjih 30 godina. Jedini 10a otok u Hr je Palagruza. Vrlo vjerovatno ima jos par mikroklima 10a ali i sam naziv mikro im ne dozvoljava da udu u zonalnu racunicu.
Sto se tice prosjecne temperature tu stojimo jos losije, npr St Augustine Florida 9a zona s prosjekom od 19.8C do 22.1C i Hvar(mjesto mjerenja 9b a sam grad 9a zona) s prosjekom od 8.2C do 9.6C(ima i podataka od 10.2C ovisno o mjestu mjerenja, mjerna stanica je prije nekoliko godine preseljena).
                                 toto
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Studeni 09, 2007, 10:50:13 prijepodne
Toto, nisam imao ja.
Taj podatak sam pronašao na internetu za točnije komižu i ja osobno nemogu govoriti o tome koliko je točan.
Dakle na istoj onoj lokaciji za koju si reko da je najpovoljnije mjesto na jadranu za gajenje palmi - komiža.

Tko zna, možda je tad u mome dvorištu bilo -2°C  :icon_question:
Mislim da nema teorije govoriti o otoku visu kao 9a zoni kad znamo da je to nemoguće (ne želim bit tvrdoglav).
Prema nekoj mojoj logici po tome bi onda split bio na nižoj granici 9a, a pula npr. na 8b. Ali po meni nema govora o tome.

Šta se tiće računanja zone (iako smo rekli da to nije jedino bitno) ja sam do sad bio učen da se uzima prosjek minimalnih temperatura u zadnjih 30 godina, a ne njegov apsolutni minimum.

Ne zabrinjavam se time, vodim se "računicom" da na ovoj geografskoj poziciji na kojoj jesam sam možda i među najboljim pozicijama na jadranu (pa bio to vis ili komiža).
Toto, mislim da se vis zimi puno prije zagrije nego komiža, evo zašto.
Ovo ljeto bio sam više puta budan kad je izlazilo sunce na visu u visu. I ja već ovdje uživam sat sat ipo vremena u suncu (cca) da bi ovaj na nautic radiu (koji je sad u komiži) tek poslije tih sat sat ipo vremena reko da im je provirilo lipo sunce na ponistru. E pa sad, nekom logikom stvari ispada ako vis prije vidi sunce onda se i prije zagrije.
Isto kao što komiža navećer još ima sunce kojeg vis ne vidi jer je brdo između visa i komiže.
Šta se tiće mjerenja temperature, ako već moram tu zalazit (a pričalo se o tome i za beograd, a evo i ti sad spominješ za hvar da je sam grad ta i ta zona, a mjesto mjerenja druga) ja nebi reko da je mjerna stanica u komiži na dobroj lokaciji šta se tiće povoljne temperature.
Nalazi se na jednoj čistini i mislim da itekako ima mnogo mikrolokacija u komiži koje su znatno veće temp.
A još pogotovo neznam sa kojeg je izvora http://www.tutiempo.net/ pokupio temp od -4,7.

ps. a evo citat kako se računaju hardiness zone (iako smo rekli nije jedini faktor): dakle uzima se prosječna minimalna:
Citat:
Hardiness Zones
In an attempt to answer this question, years ago botanists and horticulturists started gathering weather records throughout North America to compile a database to show the average coldest temperatures for each region.

 :wink:


Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Studeni 09, 2007, 11:10:21 prijepodne
ovo sam zaboravio:

Isti taj http://www.tutiempo.net koji je reko -4,7°c kaže da su na visu povoljnije prosječne minimalne temp. od hvara...i to prema njemu u januarima za stupanj do 2  :!:
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Studeni 09, 2007, 11:30:47 prijepodne
Sto se tice prosjecne temperature tu stojimo jos losije, npr St Augustine Florida 9a zona s prosjekom od 19.8C do 22.1C i Hvar s prosjekom od 8.2C do 9.6C

Pretpostavljam da si ovo napisao za Siječanj?
Ja sam našao više izvora podataka da je prosječna minimalna temperatura u siječnju u St Augustine na Floridi oko 126,5°C do 7.5°C  :icon_question: :!:

Dok sam ja računao (sa podacima koje imam sa neta) prosječna minimalna temp. u siječnju na visu je 7,2°C
(http://palmapedia.com/index.php?topic=89.msg711#msg711)

Ako govorimo o prosječnim temp. u siječnju, imam podatke da su oni na floridi u tom gradiću oko 12-13°C
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Studeni 26, 2007, 00:22:01 prijepodne
Nišao sam na neke zanimljive podatke:


Godišnji hodovi temperature zraka za osam postaja duž Jadranske obale prikazani su na sl. 9. Na otocima koji su dosta udaljeni od obale (Vis, Palagruža) zabilježene su jednake temperature i siječnju i veljači te u srpnju i kolovozu. Razlike u siječanjskim srednjim temperaturama zraka između sjevernog i južnog Jadrana iznose 5 °C. Zrak u obalnom pojasu je hladniji od zraka nad morem (vidi npr. Rijeku i Mali Lošinj te Split i Vis). Ljeti je temperaturno polje jednoličnije, a razlike između sjevera i juga za srpanj iznose manje od 3 °C. Zbog utjecaja mora na godišnji hod proljeće je hladnije od jeseni.

(http://i202.photobucket.com/albums/aa200/otokvis/razno/temperatura9.gif)
Srednje mjesečne temperature zraka na postajama duž Jadrana. Najniže temperature su u siječnju a najviše u srpnju (prema podacima  DHMZ).


Prema ovom grafikonu, vis u najhladnijim mjesecima Siječnju i Veljaći ima veću prosječnu temperaturu od palagruže i hvara.
Neznam kakako stoji sa apsolutnim minimumima ali probat ću i to doznat.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Veruda - Studeni 26, 2007, 09:35:45 prijepodne
Zanimljivo je da niti jedno mjesto nema višu temperaturu u najhladnijem mjesecu od 10°C, isto tako, meni je pomalo nezamislivo da Rijeka ima više temperature u 2. 3. 4. i 5. mjesecu...Piše da su to podaci dhmz, ali se ne zna za koji period se to odnosi i sa koje mjerne stanice pošto Pu-grad ne vrši već dugo mjerenja pa je možda aerodrom u pitanju...Uglavnom, meni se čini da su temperature ipak preniske za sva mjesta.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Studeni 26, 2007, 10:31:51 prijepodne
Da, neznam o kojem se periodu radi, ali šta se tiće stanica visa i palagruže, tamo se nalazi samo po jedna stanica.
Uglavnom zanimljivi podaci, šteta šta više podataka nije javno dotupno na stranicama dhmz-a.
Ali s obzirom kako im je stranica izgledala do prije nekog vremena, a bogami nemogu se ni sad pohvalit (s obzirom na neke druge stranice drugih država) ništa me ne čudi.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Sedum - Prosinac 23, 2009, 12:12:50 poslijepodne
Toplinski centar Jadrana:  Rasprave o jadranskoj klimi i zonama na ovom forumu uglavnom se izvode iz objavljenih podataka na mreži stanica DHMZ, koje su za ovu svrhu na otocima još uvijek previše rijetke i razmaknute za naše uzgojne potrebe. Vjerojatno je manje poznato da pored te službene mreže, postoji još druga dijelom paralelna i neslužbena mreža Pomorske meteorološke službe Split namjenjena prvenstveno za osiguranje uvjeta plovidbe. Ova je ranije od 1950-tih do 1980-tih kao glavni izvor koristila meteorološke izvještaje iz dvadesetak većih svjetionika s posadom, koji su većinom bili na pučinskim otocima i isturenim rtovima, a kao pomoćni izvor i brojna meteorološka radio-izvješća brodova u plovidbi Jadranom. Rad i doseg svjetioničkih izvješća mi je bolje poznat, jer sam u tom više godina sudjelovao na bivšem svjetioniku Prvić kod Senja i par mjeseci na Palagruži, itd.
Podaci iz svjetionika i brodova su triput dnevno, ali im je oprema lošija od stanica DHMZ. Naprotiv su tu veći dugoročni nizovi tj. za svjetionike oko 3 desetljeća (do njihova ukidanja i zamjene automatima), a iz brodova već postoji par tisuća podataka iz prošlih pola stoljeća i ovi su najgušći uz glavne rute tj. pučina Jadrana i oko vanjskih otoka gdje daju već dobre prosjeke, bolje od DHMZ. Podatke prvih 2 desetljeća objavio je "Klimatološki atlas Jadrana", Split 1979 (rijetko bibliofilsko izdanje JRM, urednik dr. Ivo Nožina, 71 detaljnih karata većeg formata B2). Za termozone vanjskih otoka, iz toga slijede idući važni zaključci:

Termozona 11:  Ova zona na Jadranu sigurno postoji (brojna brodska mjerenja) i to na 2 pučinska područja gdje je uglavnom more i na samom rubu 2 sitna otočića (Brusnik i Galijula). Srednjojadranska najtoplija oaza je pučina uz duboku Jabučku kotlinu, južno od Jabuke i Sveca, jugozapadno od Biševa i sjeverozapadno od Palagruže. Drugi termocentar (zona 11) je nad južnojadranskom kotlinom južno od Cavtata, istočno od Galijule i sjeverno od Otranta. Zimski prosjek (I.i II.mj.) u obje oaze je 11C do 13C, a srednji minimum +3C do +5C i apsolutni uvijek iznad nule.

Podzona 10b -  I ovo je područje oko prethodna 2 termocentra uglavnom na pučini, ali već zahvaća i 5 najtoplijih subtropskih otoka na Jadranu:  Jabuka, Brusnik, Biševo, Galijula i albanski otok Sazan u Otrantu. Zimski prosjek je 10C do 12C, srednji min. +2C do +3C, apsolutni oko 0C.
Podzona 10a: - Ovo već obuhvaća desetak pučinskih otoka: obale Visa (bez vrhova), Svetac, Sušac, Palagruža, Pianosa i albanski rt Glossa (Karaburun) na Otrantu. Zimski prosjek 9C do 11C, srednji min. oko 0C i apsolutni -2C do -4C.

Granični prijelaz 10/9b: - Istureni otok Susak (uz Lošinj), Blitvenica, Paklinski otoci, Lastovci (bez Lastova), Glavat i otok Sv. Andrija (ispred Elafita), pa na talijanskoj strani otoci Tremiti, rt Gargano i Otranto. Sve ostale vanjske obale istočnog Jadrana su tipična mediteranska podzona 9b: npr. Premuda, Škarda, Kornati, Žirje, obala Rogoznice, Hvar, vrhovi Visa, Lastovo, Mljet, Elafiti, Lapad, Lokrum, Cavtat, Budva. Tu su već pomorski pokazatelji rjedji i bolji su podaci DHMZ.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: toto - Prosinac 24, 2009, 06:18:06 prijepodne
Zanimljivo štivo Sedum, dva puta sam ga pročitao. Ja ti živim na Paklinskim otocima veći dio godine a i dosta se krećem po srednjem dijelu Jadrana uključujući otoke Svetac, Biševo, Sušac i Palagruža i to po ljeti i po zimi pa za taj dio imam neka svoja saznanja.
Po meni najtoplije mjesto na Jadranu je Palagruža zona 10a a najtoplije naseljeno mjesto je Komiža zona 9b. Otoke Galijula(bez travke) ili Jabuka i Brusnik sa dvije vlati trave nebi brojio. O sitnim mikroklimatima 10a zone koji postoje na Visu Hvaru ili kod mene a sigurno i na Elafitima ili u Dubrovniku i na nekim drugim mjestima nebi se želio izjašnjavati jer su u večini slućajeva toliko mali a najčešće i neprikladni za sadnju da osim što su dom par primjeraka graničnih biljaka ne daju pravu temperaturnu sliku tih mjesta.
USDA zona 11 na Jadranu ne postoji primjer. Zona 11 od 4.4C do 7.2C a Palagruža prema tvojim podacima prije tri dana -1C dakle zona 10a od -1.1C do 1.7C.
Ja se ispričavam ako te maritimne termozone imaju drugčiju metodu određivanja i drugu temperaturu kao osnovicu ali za biljke se već određeno vrijeme koriste  temperaturne osnovice tkz. USDA zona

http://en.wikipedia.org/wiki/Hardiness_zone (http://en.wikipedia.org/wiki/Hardiness_zone)

Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Prosinac 24, 2009, 12:29:12 poslijepodne
Samo bi nadodao nešto o usda zonama.
Usda zona se određuje prema prosjeku apsolutnih minimuma za određeni broj godina (šta više, to bolje).
Dakle ako govorimo o usda zonama, onda nemožemo uzeti podatak o apsolutnom minimumu samo jedne godine, već zbrojit apsolutne minimume više godina i onda ih podijelit sa brojem godina.
Cifra do koje se dođe na taj način određuje usda zonu.

(http://i202.photobucket.com/albums/aa200/otokvis/zonesh7.jpg)
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Sedum - Prosinac 24, 2009, 16:42:50 poslijepodne
U vezi poznavanja srednjojadranskih 'školjih':
1.  Uvid: Prvi puta (i posljednji put ljeti) sam srednjojadranske pučinske otočiće posjetio pred 36 godina nakon 3 dana naviganja (još mlad i lud) od rodne Baske do Komizje svojim "peškarskin gucon" (nalik falkuši - ali zatvoren ploveći bunker) i već tad sam shvatio da se tamo klima i osušeno bilje ne istražuju ljeti (kako su to dotad radili kopneni 'Vlaji') nego najbolje usred zime:  Kasnije sam dosad uvijek dolazio samo zimi ili u rano proljeće (XII.- III. mjesec). Najčešće sam boravio u zimskoj Komiži (ukupno više godina) i brodom višeput obišao doslovno sve pučinske školje i priobalne uz Vis. Na zimskoj 'Pelagruzji' sam 7 puta bio ukupno 5 mjeseci, zimi na Šujcu 4X (2 mjeseca), na Glavatu 3X (1 mj.), a drugi bez svjetionika kraće npr. Brusnik 11X po 1 - 2 dana. Smisao toga su: mjerenja (kopno i more), popis cvatućeg bilja i izvorni popis čakavskih toponima.

2.  Palagruža:  O klimi Palagruže se nemože olako nagadjati iz brzopoteznih ljetnih dojmova, jer je baš klimatski najbolje razradjena od svih srednjojadranskih otoka. Tu austrijska meteo-stanica uz svjetionik radi već punih 130 godina (kod nas najduže nakon zagrebačkog Griča) i svi ti rezultati, prosjeci i ekstremi su detaljno razradjeni na 396 stranica u posebnoj monografiji "Palagruža" (urednik dr. M. Hodžić + 79 koautora), izdanje Pomorski meteorološki centar Split 1996. O minimumu: najniži apsolutni minimum Palagruže iz 20. stoljeća službeno je -4,1C. Zimi 1997, kad smo 2 mjeseca vršili analize na Palagruži (i kraće na Galijuli), na zidu svjetionika uz buru je bilo -2C (u meteo-kućici -2,2C) i sva Palagruža bijela pod injem.

3. Ljetne 'vlati trave' na srednjojadranskim pučinskim otocima su tek prividno za laike u sezoni kupanja - ali zimi je sve to bujno-zeleno od južnoga ljetopadnog grmlja: Ključna značajka subtropsko-savanske (NE mediteranske !) klime jeste da je to južnije grmlje baš zimi zeleno i tad cvate, a ljeti je golo-suho bez lišća. Npr. Galijula: u srednjoj zavali grupa sukuletnog grmlja Arthrocnemum macrostachyum visine do 1m. Brusnik: grmlje više od čovjeka Lavatera bryonifolia + Tamarix dalmatica + Capparis sicula (ljeti golo-suho + trave). Jabuka: obala iz barke gola, ali gore duž grebena makija Quercus ilex (česmina) + Olea sylvestris (divlja mastrinka) + Euphorbia dendroides (ljetopadni mlječer) + itd. Palagruža: sve ljetopadno 3-4m bez zimzelene makije, Euphorbia dendroides + Lycium intricatum + Artemisia arborescens +..itd. Razlog ljetne ogoljelosti otočića je subtropska suša: Palagruža prosječno 8 mjeseci bez kapi kiše, Sušac 7 suhih mjeseci ...itd.

4. U stručnoj klimatologiji i geobotanici, jednogodišnji slučajni pokazatelji se smatraju sumnjivim amaterskim uvidom, jer se uvijek bezuvjetno traže barem desetgodišnji prosjeci. Takvi jednogodišnji pokazatelji možda ponešto znače laičkim farmerima - ali su botanički i klimatološki gotovo bezvrijedni kao stručni pokazatelj klime i zonacije. Iz niza detaljnih i brojnih podataka o klimi i vegetaciji je nedvojbeno da Hvar, Vis i pučinski otoci nikako nisu jedna ni ista zona (osim za brze laike), jer očito pripadaju bar u 2, ako ne i 3 razne zone - a kako ćete ih nazvati, to je stvar ukusa i trenutne mode.

5. Zimski ekstremi otoka jako ovise o dubini okolnog mora i toplini morskih struja. Topla južna struja iz Otranta zimi teče oko Sušca, Visa, Biševa i Sveca - ali ne oko Hvara kojem smeta Pelješac pa je na obali hladniji (ta struja izvana zahvaća tek Paklinske otoke). Palagruža leži na plićem podmorskom pragu Gargano-Lastovo i okolo su dubine nešto ispod 100m, povrh toga je bliže Italiji gdje zimi teče hladna struja iz sjevernog Jadrana: rezultat su oštriji minimumi. Uz Jabuku, Brusnik i Galijulu su veće dubine preko 200m i zato su zimi najtoplije jer tu duboko more djeluje kao jaki prirodni termofor. Od ljudskih naselja kod nas nije najtoplija Komiža - nego Mezoporat na Biševu (i svjetionici Sušac i Palagruža). 
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: toto - Prosinac 25, 2009, 10:12:31 prijepodne
http://hr.wikipedia.org/wiki/Galijula (http://hr.wikipedia.org/wiki/Galijula)   Dakle Galijula otočić bez grama zemlje koji svako jugo potopi po gospodinu ima
( Galijula: u srednjoj zavali grupa sukuletnog grmlja Arthrocnemum macrostachyum visine do 1m) a to se odnosi na malu Palagružu.
Zbrajao ja ili nezbrajao do zone 11 nikada nemogu doći a niti do 10b a  10a mogu dobiti samo ako se igram brojkama po svom nahođenju. Da se mene pita najviše bi volio biti 10b ali nažalost NE IDE, i kada uzmem popis biljaka 9b zone upravo te i rastu kod mene a mnoge 10a biljke su nedostižni san.
http://www.uk.gardenweb.com/forums/zones/hze6.html (http://www.uk.gardenweb.com/forums/zones/hze6.html)


citiram:
Takvi jednogodišnji pokazatelji možda ponešto znače laičkim farmerima - ali su botanički i klimatološki gotovo bezvrijedni

Slažem se ali isto tako je i bezvrijedna i biljka nakon jednog minimuma koji nije podnijela. Radijaciska ili padajuća hladnoča kod nas uvelike diktira vrste biljaka koje će opstati. Ona zna biti i više stupnjeva niža od rezultata mjerenja u meterološkim kućicama. Najopasnije su mirne zimske noći bez vjetra kada se takva hladnoča zna skupiti na određenim ravnim mjestima. Sama po sebi zbog svoje kratkoće nije razarajuča ali u više navrata oslabi biljku uništavajući joj lisnu masu i uvelike povečavajući mogučnost bolesti i gljivica. Tako da imamo niz botanički bezvrijednih biljaka koje bi trebale preživjeti kod nas na osnovu klimatoloških podataka osim ako oni isto nisu tako bezvrijedni.

P.S. Sretan Božić i Nova Godina
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Sedum - Prosinac 25, 2009, 12:40:35 poslijepodne
Gospodin po onom što navodi, očito nikad nije ni bio na Galijuli nego ju je 'gledao' kroz Wikipediju, kad olako tvrdi da na njoj nema grama zemlje ni bilja. Nažalost, Wikipedija nije bezgrešna Biblija, da su u njoj baš sve sitnice navedene u jednom 'stubu' od samo desetak redaka o Galijuli.
Iako je okolo uz obale pretežno kamenita, nasred Galijule ima zemlje, ne mnogo (par tona - debljina do pol metra) koju smo po dubini analizirali i utvrdili da je to alkalni solončak (tlo slane polupustinje - zbog posolice), neću sad navoditi i detalje sastava.

Nadalje, očito nema ni predočbe što je grm Arthrocnemum macrostachyum (prešan u herbaru i fotografije na Galijuli), kad ga olako prebacuje usmeno na Malu Palagružu gdje toga nema - ali ima desetak vrsta drugih grmića, jer je M. Palagruža viša-strma (54 m) i zato manje zasoljena, pa je na pučini Jadrana najbogatija raznim rijetkim (endemskim) biljem.

Uputnica kao neki 'dokaz' na englesku kartu naših zona (http://www.uk.gardenweb.com/forums/zones/hze6.html (http://www.uk.gardenweb.com/forums/zones/hze6.html)) je bez veze tipa 'idimi-dođimi', jer su tamo npr. Krk, Istra i ledena Lika i visoki Apenini sve ista zona 8, pa Orjen, Biokovo i Korčula ista zona 9, ...itd. Ne može se zbog zadanih predrasuda citirati bilo što, olako premještati otoke i mijenjati terensku stvarnost po zamišljenome.

U pogledu samih palmi dakako nemam baš bogatih iskustva kao g. toto, ni izbliza toliko uzgojenih vrsta (jer većina promrznu u mojoj ledani na Krku) - ali što se tiče divljega mediteranskog bilja i klimatskih ekozona, tu sam ipak s drugima puno više toga istraživao i objavio na papiru i netu.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Prosinac 25, 2009, 13:17:08 poslijepodne
Po meni najtoplije mjesto na Jadranu je Palagruža zona 10a a najtoplije naseljeno mjesto je Komiža zona 9b.

Ja bi samo dodao da sam računao USDA zonu prema službenim podacima mjerne stanice u Komiži, i da za razdoblje od zime 1996/1997 do zime 2008/2009 ona iznosi 10a.
Dakle tu se radi o posljednih 13 zima, šta je ipak koliko toliko relevantan podatak.
Prosjek apsolutnih minimuma za to razdoblje iznosi +0.1°, a zona 10a obuhvača raspon od -1.1 do +1.6.

Potpuno se slažem kako USDA zona nije sama po sebi dovoljna da bi odredila koje biljke mogu rasti na nekom području a koje nemogu (to je valjda svima jasno), ali ovdje sad raspravljamo o usda zoni pa onda i iznosim taj podatak. Mraz nosi svoje, neovisno o usda zoni. Stoga kad je to moguće biljke treba sadit "under canopy" tj. primjerice ispod krošnji postoječih stabala upravo kako bi takva "nadstrešnica" zaštitila biljku od mraza.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: toto - Prosinac 25, 2009, 18:00:10 poslijepodne
Slike Galijule iz prve ruke poslije polovine siječnja kada  tamo idem na ribarenje, dakle prvo lijepo vrijeme poslije 15 slikaću tu neviđenu količinu zemlje i biljaka na njoj.    toto
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Pivi - Prosinac 25, 2009, 18:09:11 poslijepodne
Galijula
(http://i202.photobucket.com/albums/aa200/otokvis/galijula.jpg)
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Sedum - Prosinac 25, 2009, 23:51:31 poslijepodne
Osim grmića Arthrocnemum (po domaću: smucanj), na blago nagnutom terenu prema sjeveru izmedju škrapa s izmetom galeba su u veljači još rasle i 2 niže vrste zeljastog bilja (15 - 20cm) koje se ljeti osuše i nevide: Atriplex prostrata i Elymus pycnanthus - tj. ukupno 3 vrste kopnenog bilja na Galijuli (i dakako razne alge na obali i u podmorju).
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Sedum - Siječanj 19, 2010, 06:09:39 prijepodne
Najtoplije naselje Jadrana:  Pred mjesec dana sam tu nešto napisao o brodskim mjerenjima temperatura na pučini Jadrana, što nemora biti pouzdano i za vanjske otoke (ali je ipak orjentacijski pokazatelj). U medjuvremenu sam dosad kopao da nadjemo i najtopliju mjernu postaju u otočnim naseljima, što je sada dijelom uspjelo. Po službeno-objavljenim mjerenjima se općenito vjeruje da su kod nas najtopliji s najblažim zimama Komiža i Palagruža. Posumnjao sam da bi ipak malo topliji bio otok Biševo, pa sam pokušao 'žicati' podatke - ako postoje od prijatelja (dr. M.Rac na 'Rudjeru') koji radi na klimi Jadrana, a najviše se bavio modelima klimadiagrama kroz uzastopna desetljeća zbog zatopljenja (ne zanimaju ga naše palme ni egzoti). Razočarao me da za klimu naselja Mezoporat na Biševu nema zamalo ništa, tj. ranije samo kišomjer (godišnji totalizator) koji više ne radi, a temperature je navodno tek povremeno mjerio u sezoni (izvan zime i mraza) neki amater za propagandu apartmana (zimi tu nema turista). Ipak - dok sam ja lovio 'lisicu' na Biševu, istjerali smo "toplinskog lava" !

Iz svojih zaliha ponudio mi je neslužbene ranije podatke za naselje Slatina svetačka na pučinskom otoku Svetac (Sv. Andrija) - nesmije se pobrkati s istoimenom Slatinom Podravskom u Slavoniji čije su zime puno hladnije sa žestokim dvocifrenim mrazovima. Po njemu je to sigurno najtoplija mjerna postaja kod nas i na cijelom Jadranu, zimi izrazito toplija od Komiže i Palagruže. Ranije tu postoje višegodišnja mjerenja iz 1970tih i 1980tih uz kuće u uvali Povlobok na jugoistočnoj obali Sveca koja su prestala od 1990tih, jer su na Svecu svi starci izumrli i mladji preselili na Vis. Podaci tih višegodišnjih prosjeka su zaista znakoviti: Tu je kod nas najviši dugogodišnji prosjek čak 17.4°C, dok tada drugi otoci i obalni gradovi istočnog Jadrana uglavnom imaju niže god. prosjeke ispod 17°C (npr. Split 16.2°C, Palagruža 16.3°C, Sušac 16.5°C) itd. Na Svecu tada nije zabilježen nikakav mraz i najniži minimum je +1°C (istodobno Palagruža ekstremi do -3°C). Višegodišnji mjesečni prosjeci Sveca jesu I: 10.1°, II: 11.0°, III: 12.5°, IV: 15.8°, V: 19.8°, VI: 22.5°, VII: 24.2°, VIII: 25.0°, IX: 22.6°, X: 18.4°, XI: 15.2°, XII: 13.7°.

Ovo se uglavnom slaže i sa spomenutim brodskim mjerenjima na pučini Jadrana, koji su zimi zabilježili najviše temperature pri plovidbi oko Sveca i Jabuke uvijek bez mraza. Zbog novijeg zatopljenja, sadašnji god. prosjek Sveca je možda blizu +18°C tj. kao Malta, Florida i slični. Stoga je tada Svetac bio na granici termozona 10a/10b, a uz novije zatopljenje možda je već 10b - tj. kod nas toplinski najidealnije mjesto za palme i egzote: Sada tamo raste tek divlja makija, rogači, poneka smokva i stari vinogradi bez palmi, uz dvadesetak zapuštenih kuća koje tek ljeti rabe sezonski vikendaši i izvan sezone povremeno ribari iz Komiže. Uz te mjerne podatke, na pučinskom Svecu bi vjerojatno raslo i do stotinjak vrsta palmi, možda čak i neke osjetljivije neprikladne za ostale naše otoke.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Dundo - Siječanj 19, 2010, 06:37:40 prijepodne
Zna li itko je li ima trajekt ili nekakav brod koji ide to Svetca (Sv. Andrije)? Volio bi posjetit taj otok, zanimljiv mi je odavno pogotovo to što je jedini "veći" otok tako daleko na pučini =) I ima vrh od nekih 300+ metara, kladim se da je na vrhu spektakularno :D
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: akaranus - Siječanj 19, 2010, 09:19:15 prijepodne
ja mislim da nemaš direktnu liniju, najbolje dođi do komiže pa se dogovori s nekim prevoznikom ili ribarom ali moraš potrefit ok vrime
evo jedna slija sveca sa kamika
(http://img41.imageshack.us/img41/6334/53681149225455217136500.jpg) (http://img41.imageshack.us/i/53681149225455217136500.jpg/)
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Sedum - Siječanj 19, 2010, 09:27:22 prijepodne
Od kada je pred desetak godina izumrlo i odselilo pučanstvo iz otoka Svetac (domaći-čakavski naziv otoka je Štondrija), tamo jedino naselje Slatina je veći dio godine prazno osim u ljetnoj sezoni. U prošlom stoljeću je onamo vozila brodica iz Komiže par puta tjedno, a sada više ništa osim ribarskih barki (koje bi dovoz tamo dobro naplatile). Po ugovoru je najjeftinije ploviti iz Komiže na Visu, ali ako nije problem plaćanja onda je još bolje sa kopna iz najbliže luke Rogoznica ispred koje se daleko vidi Svetac po bistrom vremenu nakon bure, a vožnja je nešto duža nego sa Visa. Treba paziti da prognoza ne najavljuje jugo jer je tada vrlo teško pristati, ali po buri većinom nema problema jer je pristan dijelom zaklonjen na jugoistočnoj obali.

Svetac je jedan od desetak najviših otoka Dalmacije pa je oko stotinjak metara viši od Šolte, Ugljana, Pašmana, Čiova, Šipana itd. Po lijepom vremenu je iz njegova vrha nasred Jadrana divna panorama, s jedne strane ujutro je niz naših obalnih Dinarida od Velebita, Mosora, Biokova do Orjena, a na drugoj zapadnoj strani predvečer se jednako jasno vide visoki grebeni Apenina preko 2.000m, npr. Gran Sasso, Majella itd. Najviši vrh otoka je čakavski Sertikuk 316m (nedavno  štokavski preimenovan u tzv. "Kosa"), a drugi malo niži je Njaša 305m, pa Kraljicin 280m s prapovjesnom ilirskom gradinom (navodno Teutin dvorac), itd.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Liliput - Siječanj 19, 2010, 09:53:40 prijepodne
Uglavnom, kad vrijeme posluži baca mi lijep pogled na Vis, Biševo i Sv. Andriju. Jedan stariji lokalni mještanin je bio ove jeseni i rekao nikad više, nije ga se dojmilo, same hridi kaže, doduše on to gleda drugim očima, bilo bi sigurna sam fascinantno popet se na taj vrh.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Henoh - Siječanj 19, 2010, 09:58:16 prijepodne
Na ovoj stranici http://docs.lib.noaa.gov/rescue/data_rescue_yugoslavia.html (http://docs.lib.noaa.gov/rescue/data_rescue_yugoslavia.html) dostupna su metereološka izvješća i za Komižu. Koliko sam uspio vidjeti aps. minimum u prvom mjesecu 1963. -4.4 stupnja (str. 188). Nisam pregledavao za ostale zime. Nažalost nema podataka za zimu 1929.

1954. Palagruža je imala i veće minuse od -3, prema Metereološkom godišnjaku za 1954. u prvom mjesecu 1954. je izmjereno - 4.3 (str. 184). Stanica je prema istoj publikaciji na 82 metra iznad razine mora.
Naslov: Odg: Temperature na otoku Visu
Autor: Sedum - Siječanj 21, 2010, 07:25:44 prijepodne
Kakvi su bili najniži ekstremi u Slatini svetačkoj za oštrih zima 1954. i 1963, nema direktnih podataka jer se onda na otoku Svecu još nije mjerilo. Iz intervjua s ranije doseljenim mještanima iz Slatine u Komiži, slijedi da se oni niti za najoštrijih zima tamo ne sjećaju nikakvog mraza ni inja ili smrznute vode, a za najveće hladnoće bi tek ponekad kratko padala mokra susnježica i odmah se topila.

Inače se u klimatologiji za postaje s kraćim višegodišnjim nizom mjerenja smatra dopustivim, da se kroz statističku usporedbu sa sličnim susjednim stanicama s dužim mjerenjima, po analogiji iz omjera ekstrapoliraju neki osnovni podaci kao orjentacijski pokazatelj prije ili nakon kraćega niza mjerenja (koji je morao trajati bar desetak godina). Tako se statističkom poredbom Slatine svetačke sa Komižom i Palagružom, može bar približno preračunati da je najniži ekstrem za Svetac u oštrim zimama god. 1954. i 1963. bio oko 0°C, tj upravo na granici najblažeg mraza i mala je vjerojatnost (bar tih godina) da bi se tu spustilo do -3° ili -4°C. Možda je tamo hladnije ispod nule ipak bilo za najžešće zime stoljeća god. 1929, ali su odonda još nemoguće poredbe iz susjednih sličnih stanica (a s onima starijim iz dalmatinskih gradova na kopnenoj obali su takve poredbe nedopustive jer su predaleko i još klimatski različiti).