Najave vremenskih nepogoda

[Sedum]

Za uzgajivače palmi te inih egzota, u hladnije doba godine kod nas su posebno opasni mrazovi i jaki vjetrovi, pa su zbog zaštite korisne njihove rane pravodobne najave. Sve do kraja 20. stoljeća bile su ostvarive tek kratkoročne prognoze, većinom po 3 do najviše tjedan dana, a duže su još bile dvojbene i amaterske. Uz noviji tehnološki napredak se danas već na internetu i službeno objavljuju dugoročne dvotjedne (polumjesečne) prognoze npr. http://www.intermeteo.com i http://www.accuweather.com koje u Hrvatskoj obuhvaćaju po tridesetak postaja i na ex-Yu području preko stotinu, dok su mjesečne i duže prognoze zasad još uvijek neslužbene i stručno dvojbene (uglavnom po dužem iskustvu ranijih godina - što je uz noviju promjenjivu klimu sve manje sigurno). Iz ovih i drugih dostupnih izvora, za članove Palmapedije ovdje kanimo uzastopno izvlačiti dugoročne kombinirane najave budućih pogoršanja, mrazova i jačih vjetrova za idućih 15 dana i tu postati triput mjesečno tj. oko 1., 10. i 20. u tekućem mjesecu, počevši od 20. 10. 09. pa do proljeća.

Uvodno dajemo tek opću okvirnu najavu koliko je moguća za očekivati, o predvidivom općem značaju nadolazeće zime (dakako da su detaljnija mjerna predvidjanja nemoguća). Iako je noviji opći trend klimatskih promjena da su zime donekle toplije, to nije jednostavno pravilo, jer na karakter zime utječu i vanjski izvanzemaljski faktori, prvenstveno promjene u Sunčevoj aktivnosti na koje (bar zasad) čovjek nema utjecaja. To su ciklusi Sunčevog zračenja poznati već više stoljeća koji traju oko 11 godina, pa su na vrhuncu aktivnosti s najjačim zračenjem ljeta toplija i zime blaže, a izmedju toga je obratno. Upravo god. 2009/2010, Sunce je stiglo na minimum aktivnosti uz slabiju insolaciju i zato je po ranijem geofizičkom očekivanju i prošla zima bila razmjerno oštrija od prethodnih godina s jačim i češćim mrazovima kod nas (što je iznenadilo samo laike bez geofizičkih uvida), ali su takve zime bile uobičajene i prosječne u prošlom stoljeću. Po toj zakonitosti realno treba očekivati da će i slijedeća zima 2009/2010. biti razmjerno oštrija kao i lanjska, nakon čega treba opet očekivati sve blaže zime do vrhunca Sunčeve aktivnosti 2014/2015, kad su vjerojatne razmjerno tople zime, pa zatim ponovo slični trend u daljnih 11 godina.

[Veruda]

Utjecaj sunca na temperaturna kretanja žestoko je osporavan i zapravo je doveo do polarizacija u znanstvenim krugovima. Naime, još nema dokaza da li i koliko sunčevi ciklusi utjeću na temperaturu, procijene variraju od svega 2-3% pa sve do 20%. Mnogi zastupaju teoriju da se ovaj ipak poduži minimum neće odmah manifestirati na temperaturu već sa nekakvim vremenskim zadrškom. Kako bilo upravo zadnje 2-3 godine koliko već traje mrtvilo na suncu (nedostatak sunčevih pjega) pokazuju da sunce i nema veliki utjecaj na temperaturu i ako je naravno uz ostale prirodne faktore vrlo važan te se nagađa da je ljudsko zagrijavanje atmosfere prevladavajuće i zasjenjuje te prirodne faktore (osim možda iznenadnih djelovanja nepredvidivih super vulkana).

Broj sunčevih pjega i neobično duga sunčeva neaktivnost (minimum) od 2006. do danas



Zadnje tri godine (gledajući globalno) temperature su bile debelo iznad prosjeka sa toplim zimama (pogotovo 2006/2007 i 2007/2008) tako da je ta teorija vrlo upitna.

Pogledajte podatke globalnih temperatura od 1880 godine do danas (podjeliti sa 100 kako biste dobili odstupanja od prosjeka u °C)

http://data.giss.nasa.gov/gistemp/tabledata/GLB.Ts+dSST.txt

________________________________________________________________________________________________

Da se vratim temi, postoji nekoliko institucija koje se bave dugoročnim prognozama pa i sezonskim.  (ECMWF, UKMO, IRI, NOAA...)  Kvaliteta tih sezonskih prognoza je vrlo upitna i treba se uzeti sa rezervom.

Imamo i modele (GFS, ECMWF, UKMO...) koje javno i svakih 6-12 sati obnavljaju svoje prognoze do 14 dana. Američki i europski modeli su nekako najpouzdaniji koliko sam uspio shvatiti u ovih 5 godina koliko se bavim amaterski meteorologijom.

I sada ono najvažnije, nakon ovog hladnoh prodora i duljim zadržavanjem visinske ciklone nad nama ili nešto sjevernije već za dva dana dolazi do okretanja na južne vjetrove i značajnog rasta temperature uz oborine.

Trenutno nema naznaka novom prodoru hladnog zraka sa sjevera ili istoka narednih 10-ak dana već nas očekuje tipično jesensko vrijeme.

[akaranus]

zanimljivo baš sam sluša jednu dugoročnu prognozu prije mjesec dana, rekli su da će 10 biti niži od prosjeka ali će zato ostatak zime biti dosta topliji od prosjeka. Iako su te dugoročne prognoze isto što i mačak u vrići, lipo bi bilo da su pogodili

[Sedum]

Dobro - OK. Ako smatrate da ste bolje verzirani u klimatologiji i geofizici, slobodno Vam prepuštam da tu umjesto mene dajete vremenske najave i 'teorije' - bar ću imati manje posla s najavljenom obavezom uzastopnog pisanja niza postova ovdje. Stoga dobivene podatke kanim i nadalje zadržati privatno za vlastitu uporabu, odnosno objaviti ih drugdje na stručnijim mjestima (kao i ranije dosad). Pozdrav, Sedum.

[Veruda]

Naprotiv, itekako nas zanimaju vaši podaci i najave. Onaj moj post odnosio se na neka moja saznanja oko sunčeve aktivnosti i utjecaja na globalnu temperaturu.

[branimir]

Mene isto zanima ova tema.

[Sedum]

Konačno sam smogao vremena i 'zmiksao' sada dostupne podatke i prognoze, pa evo kako su sažeto ispale namjenski-usmjerena dvotjedna i mjesečna prognoza (za palmoljupce i kaktoljupce):

1. Ovaj predzadnji vikend u listopadu treba biti nešto svježiji od prošlog tjedna (s burom na primorju), ali bez mrazova u zaledju tj. uglavnom iznad nule - osim u brdskim područjima Like i Gorskog Kotara (te srednje Bosne i Slovenije) s mogućim slabim mrazovima oko nule. Zadnji tjedan do kraja listopada, trebao bi uglavnom biti sličan kao proteklih dana, tj. pravo jesensko i mlačno vrijeme s naizmjeničnim kišama te ponešto bljedunjavog sunca i magle, u kopnenom zaledju većinom bez mraza, a na primorju s umjerenim jugom ili slabijim promjenjivim vjetrom uz povremene oblake i sunce naizmjence.

2. Izraženije ali kraće zahladjenje od 2 - 4 dana očekuje se na prvi vikend početkom studenoga i trebalo bi biti uglavnom slično kao prethodni hladni val sredinom listopada (pa najosjetljivije egzote odsad treba zaštititi - ako već nisu): u kopnenom zaledju s umjerenim noćnim mrazovima oko nule, povremeno -2C do -3*C (u brdskim krajevima još i niže) i možda uz malo snijega ili susnježice, a na Jadranu uz jaču buru - ali još bez primorskog mraza. Nakon toga opet slijedi smirivanje i slijedeći prvi tjedan studenoga se najvjerojatnije opet nastavlja kao i dosad pravo jesensko mlačno vrijeme bez jačih nepogoda.

3. Dalje nakon ta dva tjedna egzaktno-kvantitativne prognoze su već nesigurne i manje vjerojatne, ali je bar moguće donekle predvidjeti glavne kvalitativne trendove približnih promjena do mjesec unaprijed. Tako se negdje do sredine studenoga vjerojatno može očekivati nastavak sličnoga, dosadašnjeg mlačno-jesenskog vremena (možda uz poneko blaže pogoršanje), tj. u zaledju pretežno oblačno ili s maglom bez jačih mrazova, a na primorju s povremenim kišama, jugom pa umjerenom burom i promjenjivo - povremeno sunčano.

4. Negdje u drugoj polovici studenog ili potkraj mjeseca, moglo bi se očekivati treće i najjače zahladjenje, oštrije od 2 prethodna (sredinom listopada i početkom studenog) - kao prva najava prave zime (pa sve osjetljive egzote odonda treba zaštititi). Zato bi se do kraja studenog već mogli očekivati nešto dublji mrazovi s mogućim snijegom u kopnenim nizinama, a slabiji mraz bar oko nule i na primorju, osobito uz gornji Jadran i u Dalmatinskoj Zagori, vjerojatno uz dugotrajnu i jaku buru na većem dijelu Jadrana. Vrijeme nakon toga tj. u prosincu je zasad uglavnom posve nepredvidivo i većinom nedostupno iz postojećih javnih prognoza (a zbog novijih klimatskih promjena - statističke analogije po ranijim godinama su sve manje vjerojatne), - pa će bar najosnovniji vremenski trendovi za početak prosinca možda biti dostupni tek u doba iduće ovakve najave početkom studenoga.

[Sedum]

Dodatni komentari prethodnoj najavi:
Dugoročne službene prognoze (mjesečne i duže) u svijetu su zasad još rijetke i naviše se objavljuju za gradove Sjedinjenih Država i Velike Britanije. Za Hrvatsku postoje domaće kratkoročne prognoze (HMZH) tek do 7 dana, te iz inozemstva polumjesečne za tridesetak hrvatskih postaja do 15 dana unaprijed (npr. www.intermeteo.com, pa www.accuweather.com, itd.).

U našem susjedstvu iz jugoistočne Europe, prave dugoročne prognoze se objavljuju samo za Srbiju (http://www.hidmet.gov.rs/eng/prognoza/sezona.php): mjesečne (30-dnevne) po danima za 5 glavnih stanica izlaze svakih pola mjeseca, a sezonske projekcije su sumarne po mjesecima do pola godine unaprijed. Zbog klimatski sličnog susjedstva su značajne njihove vremenske projekcije po budućim mjesecima, koje uz nužnu rezervu, po analogiji mogu biti korisna orijentacija i za sezonske trendove mjesečnog vremena u Bosni i kopnenom zaledju Hrvatske. Tako ondje najavljuju da bi budući mjeseci decembar, januar, mart, april i maj mogli biti uglavnom slični prošlim višegodišnjim prosjecima istih mjeseci, dok bi nadolazeći novembar u većem dijelu Srbije takodjer bio prosječan - ali u Vojvodini ipak topliji iznad prosjeka (što dijelom možda važi i za Slavoniju ?). U odnosu na dosadašnje prosjeke bi nadasve topao trebao biti naredni februar, kada očekuju preuranjeni nadolazak proljeća.

[Sedum]

Evo sada kombinacijom iz raznih službenih izvora, nove dugoročne najave vremenskih nepogoda za XI. mjesec (studeni). U skladu s ranijim najavama, na početku mjeseca je zahladjenje, u kopnenom zaledju s više noćnih mrazova uzastopno (oko -3C, u brdskim područjima i niže), a na primorju s izmjenama bure i juga na obali uglavnom bez mraza (najniže oko nule uz more). Ovo pogoršanje može potrajati cijeli prvi tjedan, nakon čega se od vikenda u drugom tjednu očekuje smirivanje uz nešto bolje i mlačnije jesensko vrijeme, a u primorju ljepše i to bi trebao biti razmjerno najtopliji tjedan u ovom mjesecu. U trećem tjednu je opet vjerojatnije pogoršanje i promjenjivo uz kišu s hladnijim noćima u zaledju oko nule, a na primorju izmjena bure i juga.

U zadnjem tjednu studenoga je najvjerojatniji novi i izraziti hladni val s jačim pogoršanjem i burom te mrazovima u zaledju (manje vjerojatno i blaže na primorju). Zasad je ipak još neizvjesno koliko bi duboko bilo to zahladjenje krajem mjeseca, ali treba biti bar toliko kao početkom ovog mjeseca - a možda i znatno oštrije sve do Jadrana. Zatim se može očekivati djelomično smirivanje počekom prosinca, kad bi prvi tjedan mogao biti mlačniji više jesenskog tipa. Dalje prema sredini prosinca, trendovi vremena su uglavnom još neizvjesni i možda će biti dostupni i jasniji u idućoj ovakvoj najavi za desetak dana. U svakom slučaju već postaje neizbježno da se u kopnenom zaledju (pa i na sjevernom Jadranu) južni egzoti i palme zaštite od nadolazećih mrazova i vjetra, koji krajem mjeseca mogu postati dovoljno opasni za njihovo održanje.

[Sedum]

Sada slijedi ukratko nova vremenska najava, kombinacijom iz više raznih izvora do kraja studenoga i početkom prosinca. U odnosu na prethodnu najavu s početka mjeseca, sadašnji slijed najavljenih promjena do kraja mjeseca pomaknut je u kašnjenju za nekoliko dana, ali se u iduća dva tjedna ipak ne očekuju neke jače nepogode. Zato ovaj drugi tjedan studenoga još treba biti promjenjiv i prohladan ali s nešto više sunca, ipak u zaledju uz blaže noćne mrazove oko nule i u brdskim područjima s manjom mogućnosti susnježice. Tek za vikend sredinom mjeseca i početkom trećeg tjedna se očekuje izraženo zatopljenje s ljepšim vremenom, tako da ni u zaledju nisu predvidjeni mrazovi, a dnevne temperature na primorju i kontinentu (osim gorja) bile bi podjednake, negdje izmedju 13C i 18C, što bi bio najtopliji dio mjeseca.

Zatim oko predzadnjeg vikenda i u zadnjem tjednu opet bi slijedilo umjereno pogoršanje s prohladnim vremenom kao dosad, na kontinentu bi tada moglo biti susnježice i blažih noćnih mrazova oko nule, a na primorju promjenjivo s vjetrom. Tek oko zadnjeg vikenda u mjesecu se očekuje jače zahladjenje, u zaledju s mrazovima ispod nule i mogućim snijegom ili bar susnježicom, a na primorju uz buru - ali intenzitet i dubina toga završnog zahladjenja zasad još nisu sigurno predvidivi. Nakon toga, u prvom tjednu prosinca moglo bi se opet očekivati nešto mlačnije i promjenjivo vrijeme tj. slično kao u najvećem dijelu studenog. Dalje prema sredini prosinca, vremenski trend iz dostupnih izvora zasad je još uvijek nejasan i vjerojatno će biti donekle poznat pri idućoj najavi za desetak dana.

[Sedum]

Evo kombinirane vremenske najave za kraj studenoga i prosinac. Ranije najavljivano zahlađenje za kraj studenoga se dijelom rasplinulo i kasni tj. može se očekivati tek početkom prosinca. Zato se sve do kraja ovog mjeseca očekuje nastavak razmjerno toploga jesenskog vremena s dosta sunca, a popodnevne temperature bi u zaledju i na primorju bile podjednake, izmedju 12 i 17C, te noću iznad nule (osim brdskih područja). U prvom tjednu prosinca se može očekivati tek blaže pogoršanje s kišama, na primorju i dalje toplo s jugom i umjerenom burom, a u zaledju danju oko desetak iznad nule, noću su tada mogući slabi mrazovi oko nule uz ponešto susnježice,- snijeg i jači mraz se zasad očekuju samo u brdskim krajevima. 

Nakon toga oko sredine prosinca tj. u drugom i trećem tjednu bi se moglo opet očekivati mlačno i više jesensko nego zimsko vrijeme, na primorju opet toplo i u zaledju povremeno kišovito bez snijega i bez jačeg mraza (noću tek oko nule) - uglavnom abnormalno mlačno-toplo za prosinac. Tek u zadnjem tjednu prosinca i oko Nove godine, moglo bi se očekivati i neko oštrije zahlađenje s mrazom i snijegom, ali dubina i trajanje toga novogodišnjeg pogoršanja zasad još nisu pobliže predvidivi. U svakom slučaju ove godine se može očekivati abnormalno kasniji početak zime tek od kraja prosinca, te njezino kraće trajanje. Dugoročno možemo očekivati da bi jedino hladniji siječanj mogao biti normalni zimski mjesec sličan dugoročnom prosjeku ranijih godina, ali se zatim krajem veljače opet očekuje toplije i rani početak proljeća.

Napomena-upozorenje: Sve to dosad kao i prošle mlake zime - ne garantira nam da će i slijedeća sva biti mlaka kao dosad. Npr. vrlo slična topla jesen i mlaki početak zime sve do nove godine, bili su baš kao i sada glasovite god. 1929, ali je nakon toga brzo uslijedila najžešća zima 20. stoljeća. Još oko Nove godine 1929, bilo je ovako mlačno da bi se za par dana naglo preko nas do juga Italije proširila ledena Sibirska anticiklona: U prvom tjednu siječnja temperature su se strovalile za 20 do 30C niže, mnogi gradovi zaledja (osim Griča) imaju ispod -30C, cijelo primorje i Kvarnerski otoci sve do Sicilije ispod -10C, pa i najjužniji u Dalmaciji do desetak ispod nule. Prema tome, potreban je ipak oprez i spremnost za zaštitu egzota u slučaju neke slične kraće nepogode.

[Henoh]

Ovakve prognoze su jako korisne. Sad u jesen i zimu ne idem baš često do vikendice pa je potrebno biti dobro informiran.Danas sam zemlju ispod mladih palmi na vikendici pokrio lišćem što je prema ovim najavama sasvim dovoljno. U slučaju nekog hladnog prodora imam spremne dodatne materijale.

[Sedum]

Sada slijedi općenita vremenska najava za prosinac. Kao što se već ranije očekivalo, početak mjeseca tj. prvi tjedan treba biti nešto svježiji nego kraj studenoga, ali još uvijek ne previše hladan. To znači da je na primjorju još moguće razmjerno mlačno i promjenjivo - povremeno kišovito sa sunčanim razdobljima (bez mraza) i s umjerenim vjetrovima. Istodobno u zaledju treba biti svježije s povremenom kišom, danju do desetak iznad nule a noću povremeno blaži mrazovi oko nule, jedino u brdskim područjima hladnije i sličnije zimi. Zatim se očekuje kroz prosinac pomalo sve hladnije vrijeme ali bez nekih spektakularnih promjena: U drugom tjednu do sredine mjeseca i na primorju treba biti nešto svježije - ali vjerojatno bez mraza, a u zaledju danju iznad nule i noću povremeno umjereni mrazovi, u brdskim područjima i jači mraz uz povremenu susnježicu.

Zatim bi se drugoj polovici prosinca negdje do Božića moglo očekivati postupno još hladnije, u nizinskom zaledju uz redovne noćne mrazove po par stupnjeva ispod nule uz povremenu susnježicu, pa i na primorju svježije uz više bure tj. to bi već trebao biti nekakav početak zime. U zadnjem tjednu tj. negdje izmedju Božića i Nove godine i osobito zadnjih par dana potkraj mjeseca, moglo bi se očekivati pravu i tipičnu zimu uz naglije i oštro zahladjenje, pa se na primorju očekuje više pojačane bure uz moguće blaže mrazove u Istri i Dalmatinskoj Zagori, jedino na otocima još vjerojatno bez mraza.

Istodobno se krajem prosinca u zaledju već može očekivati konačno prava zima, tj. dnevne temperature oko nule ili malo iznad, a noćne po desetak ispod nule uz povremeni snijeg, a još hladnije u brdskim područjima (Lika, Gorski Kotar) i na sjeveru Medjimurje, gdje bi bilo moguće negdje oko -12 do -15C uz obilniji snijeg - tako da ćemo barem Novu godinu vjerojatno dočekati u pravoj i tipičnoj zimskoj atmosferi, što znači da ove godine početak zime kasni oko mjesec dana. Kakvi bi bili daljnji trendovi nakon Nove godine, zasad još nema dostupnih pokazatelja - iako se općenito može očekivati da bi bar idući siječanj trebao biti vidljivo hladniji od prosinca. U svakom slučaju - trebamo palme i ostale južne egzote najkasnije do Božića dobro zaštititi i pripremiti za zimske uvjete.

[akaranus]

 , o tribalo bi uzet agrila pomalo

[Sedum]

Slijedi nova (i vrlo zabrinjavajuća) vremenska najava do kraja godine 2009. Najnoviji dugoročni trendovi su još hladniji i oštriji od sličnih početkom prosinca: Po svim sada dostupnim pokazateljima, uskoro počinje prava i tipična zima kao iz 20. stoljeća, tj. izgleda da nas očekuje kratka i zakašnjela, - ali jača zima od proteklog desetljeća, bar takva kao i protekla 2008/2009, a možda još žešća zima desetljeća. Prvi hladni val s pogoršanjem se očekuje već od idućeg vikenda, u zaledju s dnevnim temperaturama još iznad nule ali noću s mrazovima do desetak ispod nule, dok će na primorju uz buru biti tek nešto toplije uz slabe noćne mrazove oko nule - još jedino na otocima bez mraza.

Zatim se u tjednu od sredine mjeseca očekuje dalje zahladjenje sa susnježicom, pa nas (upravo dok se uvaženi 'zatoplenjaci' budu razilazili iz Copenhagena oko 18. 12.) , očekuje u zaledju danju oko nule i noću -10 do -15C, u hladnijim područjima Like, Gorskog Kotara i Medjimurja možda -15 do -20C, pa i na primorju uz jaku buru noći hladnije ispod nule, čak i na sjevernim otocima se može očekivati noću do nule - još samo na južnim otocima toplije bez mraza. Slično ili tek malo toplije moglo bi se očekivati i predzadnji tjedan negdje do Božića, tj. u zaledju danju oko nule i noću većinom mraz, a na kopnenom primorju malo toplije s promjenjivim vjetrovima i noću do nule.

Zatim bi se oko zadnjeg vikenda i Nove godine mogao očekivati još novi i najžešći ledeni val Sibirske anticiklone sa sniježnim mećavama i dubljim mrazom, zametenim cestama i aerodromima, tj. u zaledju danju ispod nule i noću oko -15 do -20C, a u Lici, Gorskom Kotaru i Medjimurju do -25C ili još niže uz deblji snijeg. Tada bi i na primorju do Nove godine moglo biti ozbiljnije zahladjenje s mrazovima uz olujne do orkanske bure, noću oko nule čak i na većini otoka (npr. Lošinj, Hvar, Vis, Mljet) - jedino na Palagruži, Biševu i dubrovačkim Elafitima možda ne bi bilo ispod nule. Idući prvi tjedan god. 2010, mogao bi biti podjednako hladan - a dalje do sredine siječnja zasad još nema odredjenih pokazatelja koji se očekuju u idućoj najavi za desetak dana. 

Ako se takve ledene najave ostvare (što je sve vjerojatnije), onda u dogledno vrijeme nema ništa od zamišljenih 'kokosovih drvoreda' na obalama Save. Iduću zimu u kopnenom zaledju bi uz te najavljene uvjete i dobru priručnu zaštitu vani mogao dobro podnijeti možda samo Trachycapus - dok se ostalim vani posadjenim palmama u zaledju crno piše i može im pomoći tek Svevišnji i sreća junačka, ako već nisu pod staklom ili u podumu odnosno stubištu. Čak i na kopnenom primorju izvan otoka, po toj najavi bi se mogle očekivati ozbiljne štete na mnogim osjetljivim palmama i južnim egzotima, jer im tada mnogo ne pomažu neka bivša ni buduća zatopljenja. Sve to ne znači neko novo 'ledeno doba' - nego tek uhodani red zimskih zbivanja iz ranijih desetljeća s povremenim protuudarima zlokobne Sibirske anticiklone, koja se još uvijek ne pokorava općeprihvaćenom globalnom zatopljenju.